Vezani članci:
Što je to ʼneliberalna demokracijaʼ?
Wannabe tirani ignoriraju postojanje dobre volje i zato će uvijek biti poraženi
Pustite Pernara na miru!
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Kakva je alternativa?
Pernar širi mržnju protiv stranaca i stranog kapitala. Jesmo li stvarno ʼsluge na svojoj zemljiʼ?
Je li Hrvatska stvarno otporna na populizam?
A kako bi bilo da oni plate dugove Uljanika iz svoga džepa?
Pernar se hvali blokiranjem ljudi na fejsu, a ne tako davno žalio se što je blokiran na fejsu
Vijesti iz budućnosti: Hrvatska 2022.
Kako bi Hrvatska izgledala da nema globalizacije?
Nema razlike između Kolinde, Plenkovića i Pernara. Treba nam netko kao Maggie!
Hrvatska politika je poput Zemljine kore - ima li mjesta za liberalizam?
Plenković ismijava Bunjca umjesto da pogleda vlastite redove
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
HDZ provodi politiku Živog zida. Možemo se pretvoriti u Venezuelu i bez napuštanja EU
Bunjac srušio rekord u količini gluposti koje čovjek može u sat vremena izjaviti
Slobodno društvo i brzi rast po Ivanu Pernaru
Očekuje li Hrvatsku sudbina Njemačke ili Italije?
Pernarov plan je pretvoriti Hrvatsku u Venezuelu
Bottom-up pristup: Kako protiv vladajućih struktura koje čuvaju status quo i rastućeg populizma?
Što znači streloviti rast Živog zida? Narod je očajan, a Sabor je natjecanje u populizmu
Pomozimo mu da shvati: Bunjac se čudi što građani Kube ne plaćaju porez
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
5 razloga zašto Sabor treba legalizirati marihuanu
Sinčić spašava Rockefellerovu ostavštinu koju je država uništila
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Jedini saborski zastupnik koji si može priuštiti opravdavanje izrabljivanja radnika
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Devalvacija kune - lijepa priča koja bi naštetila izvozu


Piše: Branimir Perković
24.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Devalvacija kune - lijepa priča koja bi naštetila izvozu


Piše: Branimir Perković
24.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Teško je tražiti neku koherentnu misao u bilo čemu što Živi zid zagovara, ali i definiranje kaosa je bitno da bi se znalo kako na njega odgovoriti i što očekivati. Iako je praktički nemoguće tražiti određenu idejnu strukturu u cijeloj lepezi živozidaških baljezganja, ipak treba pristupiti tome zadatku da se dobije sveukupna slika cijelog pokreta, jer ŽZ funkcionira kao politička sekta, a ne stranka.

Valja biti iskren i reći da to nije nešto novo na političkoj sceni Hrvatske jer i sami HDZ funkcionira po principima pokreta. U tom smislu je ŽZ preuzeo taj način funkcioniranja u kojem se ne stvara stranačka baza koja bi funkcionirala po principu okupljanja ljudi sličnog idejnog konstrukta, nego se stvara sljedba i pokret.

Razlog za to je jednostavan, a to je lakša homogenizacija i smanjivanje unutrašnjih neslaganja.

Sveobuhvatna ideja, i možda jedina, koja okuplja ljude oko ŽZ je odbijanje mainstreama, posebno elita. Na površini stvarno izgleda da se Živi zid dosljedno drži toga prekidanja s dosadašnjim, "tradicionalnim", ustaljenim i uobičajenim. Glavne emocije su bunt, prkos, sumnja i odbijanje statusa quo. Zagovaranje izlaska iz EU i NATO je najočitiji primjer tih sentimenata, ali bez ikakve prave argumentacije koja bi stajala iza tih ideja.

Za Živi zid je prkos sam sebi svrha i ne ulaze previše u problematiku opravdavanja ideja koje proizlaze iz takvog načina funkcioniranja i određivanja idejno-političkih stavova.

Ali to je samo vrh ispod kojega se nužno nalaze bolje specificirani politički stavovi. Cijela struktura ideja ispod toga je ustvari nastavak postojećeg načina funkcioniranja domaće politike i idejnih stavova koje su postojale puno prije ŽZ, a zagovarale su ih i „stare“ političke opcije, ili bar ozbiljno polemizirale o takvim politikama.

Tako da Živi zid ne radi nikakav pomak političke paradigme u smislu idejnih obrazaca, samo u smislu njihove radikalizacije. Politička strategija i jest bacanje široke mreže ideja koje su uvijek postojale u određenim segmentima društva i tim pridobivanje širokog spektra glasača koje veže samo zajednički osjećaj bunta. To bi ipak bilo dovoljno da se može reći kako ŽZ zagovara radikalni prekid s dosadašnjim političkim obrascima, ali kada se uđe u dublju analizu može se primjetiti da ŽZ ustvari ne nudi ništa novo.

GMO skepticizam je postojao prije unutar brojnih stranaka, uključujući HDZ i SDP. Monetarni suverenitet, ma koliko ŽZ ustvari pokazivao suštinsko nerazumijevanje pojmova „monetarno“ i „suverenitet“, je također dio stalnog političkog diskursa unutar gotovo svih velikih stranaka. Zaštita domaće proizvodnje je sasvim nastavak dosadašnjih protekcionističkih politika koje su uvodili HDZ-ove Vlade kao i one SDP-ove.

Famozna socijalna osjetljivost ne samo da je uvijek bila standardna parola HDZ-ovaca i SDP-ovaca, nego je i zapisana u Ustavu. Euroskepticizam je bio dio standardnog repertoara radikalno desnih stranaka (razni HSP-ovi), ali i radikalno lijevih (SRP). Kada se malo bolje razmisli, teško je pronaći područje u kojem ŽZ nudi nešto zaista novo.

U to spada i ideja devalviranja kune koja je navodno bila u pozadini besplatnog dijeljenja jagoda ispred HNB-a. To je vjerojatno bilo brzopotezno opravdanje za bolni sukob sa stvarnošću kada se prodavač jagoda požalio da taj populistički potez njemu direktno čini štetu jer mu ruši cijenu proizvoda i ugrožava izvor prihoda kojim prehranjuje obitelj.

Ali pretpostavimo da je razlog performansa stvarno bio pokušaj predstavljanja potrebe za devalvacijom kune. Da li je ta ideja nova i koliko je dobra?

Rasprave o devalvaciji kune kao monetarnom mehanizmu kojim bi se povećao izvoz traju jako dugo. O njemu se redovito vodila debata među ekonomskim stručnjacima, političarima i novinarima puno prije krize iz 2008., a pogotovo za vrijeme krize. Dakle ne radi se o nikakvoj novoj ideji jer je ona već prožvakana nebrojeno puta.

Stav da će devaluacija nacionalne valute uvijek dovesti do rasta konkurentnosti izvoznih proizvoda je jako površna i odnosi se na najjednostavnije razumijevanje ekonomske politike koje se dobiva na prvoj godini ekonomskog fakulteta. Da, u teoriji devaluacija nacionalne valute dovodi do rasta cjenovne konkurentnosti jer domaći proizvodi postaju jeftiniji u odnosu na izvozne proizvode, što bi trebalo smanjiti uvoz te povećati izvoz. Ali kako u svim znanostima postoje razni stupnjevi razumijevanja, tako postoje i u ekonomiji. A stvari su ustvari puno kompleksnije od onoga što student prve godine ekonomskog fakulteta ili Ivan Pernar misle.

Prvi problem koji se pojavljuje je da devalvacijom nacionalne valute automatski rastu i dugovi u stranoj valuti, kako javni, tako i privatni. Glavno pitanje kod tog problema je u kojoj valuti je država i građani primarno zaduženi. U slučaju Hrvatske većina stanovništva ima dugove u eurima. Isto je i s javnim dugom. Devalvirati kunu u toj situaciji bi istodobno značilo porast javnog duga, koji je već sada na opasnih cca 80% BDP-a, i porast rate kredita svih građana i poslovnih subjekata koji su se zadužili u eurima, što je u Hrvatskoj jako visok postotak.

Razlozi zbog kojeg građani RH većinom podižu kredite u eurima su druga priča, gdje možemo govoriti o neopravdanom nepovjerenju u domaću valutu koja je zadnjih 20-ak godina jako stabilna, a stanovništvo se ipak nije htjelo zaduživati i drugim razlozima, ali to je jednostavno trenutno stanje stvari koje je jak argument protiv devalvacije.

Također, stanovništvo bi nastavilo primati plaću u kunama koje bi sada manje vrijedile u odnosu na euro te bi trebali izdvajati veći dio plaće za otplatu kredita. 

Drugi problem je taj što bi neto efekt na izvoz bio upitan, tj. nije vjerojatno da bi bio jako pozitivan. U ovom problemu dolazimo do više razine teoretskog znanja koje kaže da male otvorene ekonomije, kao što je Hrvatska, ne mogu imati velike koristi od devalvacije u smislu povećanja neto izvoza jer njihov izvoz dobrim dijelom ovisi o samom uvozu koji će devalvacija nacionalne valute poskupjeti.

Računica je jednostavna, male ekonomije nemaju veliko tržište i još manje sirovina te proizvođači moraju uvoziti sirovine i međuproizvode da bi uopće mogli obavljati svoju djelatnost. Njihov izvozni potencijal bi se povećao jer bi njihovi proizvodi postali cjenovno konkurentniji zbog devalvacije, ali bi im istodobno porasli troškovi nabavke sirovina i međuproizvoda. Neto efekt možda na kraju i ne bude pozitivan i devalvacija čak smanjuje izvoz.

Ta dva glavna problema sasvim jasno pokazuju da je ideja devalvacije kune s razlogom odbacivana u prošlosti jer bi dovelo do više štete nego koristi. A to su samo dva glavna problema, temeljita analiza bi spomenula i relativni pad prihoda u turizmu i druge probleme, ali ovo je sasvim dovoljno za raskrinkavanje katastrofalnih ideja Živog zida.

Devalvacija kune je lijepa populistička priča koja je u stvarnosti neprovediva. Za dubinsku ekonomsku analizu pitanja precijenjenosti kune bih preporučio analizu Milan Deskar Škrbić gdje je dosta detaljno elaborirana činjenica da kuna uopće nije precijenjena.

Ali to neće zaustaviti ŽZ u širenju dezinformacija i zagovaranju politika koje bi se pokazale štetnima za cjelokupno društvo, posebno za prezadužene građane. Tako ŽZ nastavlja proces provođenja venezuelizacije Hrvatske koju su započele bivše vlade HDZ-a i SDP-a. ŽZ nije nikakav prekid s lošim politikama, on je samo njihova radikalizacija.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.