Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da - Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake

26.10.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: CEA

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da - Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake


IZVOR: CEA

Svjetska banka objavila je ovogodišnje istraživanje Doing Business koje mjeri lakoću poslovanja za poduzetnike u 190 zemalja svijeta. Na vrhu liste i ove godine našao se Novi Zeland. Slijede Singapur, Hong Kong, Danska, Južna Koreja, Sjedinjene Američke Države, Gruzija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i Švedska.

Litva se našla visoko na 11. mjestu, Estonija je 18., Latvija 19., Njemačka 22., a Švicarska (tek) 36. Hrvatska je ove godine na 51. mjestu, što je skok za 7 pozicija u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na prvoplasirani Novi Zeland imamo 73,6 posto bodova (distance to frontier).

Centar za javne politike i ekonomske analize objavio je zanimljivu analizu ovih rezultata, koju prenosimo u nastavku.

"Kada se podaci iz ovogodišnjeg izvješća za Hrvatsku uspoređuje s prošlogodišnjim, može se zaključiti sljedeće, što se navodi u izvješću:

1. Smanjen je trošak pokretanja poslovanja kroz sniženje obveznog temeljnog kapitala na 5.000 kuna.
2. Blago je smanjen (okvirni) broj dana za pokretanje poslovanja s 22,5 na 19,5.
3. Rezervacija imena trgovačkog društva više nije poseban korak.
4. Potpisi osnivača nisu potrebni.
5. Snižen je trošak građevinske dozvole smanjenjem iznosa vodnog doprinosa kod gradnje skladišta.
6. Trošak registracije vlasništva je snižen zbog rezanja poreza na promet nekretnina na 3%.
7. Smanjeno je vrijeme potrebno za registraciju vlasništva.
8. Smanjen je broj poreznih plaćanja na 12 godišnje, što uključuje i glavna neporezna davanja.
9. Duplo je smanjen broj dana ishođenja priključka na električnu energiju sa 65 na 33 (gdje se može tijekom 2020. godine očekivati i pojednostavljenje procedure).
10. Povećan je indeks povjerenja u opskrbu električnom energijom i transparentnost cijene s 5 na 7 od ukupno 8 bodova.
11. Blago je povećan skor zaštite manjinskih dioničara.
12. Nema pomaka u području provedbe stečajeva (gdje prosjek ostaje 3 godine, premda u praksi Trgovački sud u Zagrebu rješava slučajeve i u 1 godini, što bi značilo značajan napredak da je zabilježeno). Potrebno je napomenuti kako se u ovom području ne gleda procedura likvidacije firme čiji je trošak znatno snižen. Također, nema pomaka u području provedbe ugovora. Prekogranična trgovina ostaje lako područje kako je Hrvatska dio EU tržišta.
13. Nema pomaka glede broja dana za plaćanje poreza, premda se može pretpostaviti sniženje zbog sustava ePorezna, a izvješće već bilježi mogućnost online plaćanja poreza i glavnih neporeznih davanja.

Kod broja poreznih plaćanja, HGK članarina se računa u najvišem iznosu (1.083 kune mjesečno) koji plaća nekoliko posto firmi. Također, naknada za šume se računa, premda je ukinuta za male poduzetnike (do 3 milijuna kuna godišnjih prihoda). Ta dva neporezna davanja efektivno predstavljaju manje opterećenje za male i srednje poduzetnike. HGK se ne plaća prvu godinu od osnivanja a potom 42 kune mjesečno, dok drugo ne postoji kao obveza. Naknada za turizam se računa jer i dalje postoji, a efektivno će samo neki sektori (IT, poslovne usluge itd.) od 2020. godine biti oslobođeni plaćanja iste.

S druge strane, zabilježeno je otežanje dobivanja kredita. Zbog toga je blago smanjen indeks zaštite prava dioničara i vlasnika. Članice HROK-a su procijenile da je rizik hrvatskog pravnog okvira prevelik (i kazne su prevelike) da bi HROK nakon GDPR-a nastavio funkcionirati.

Za svaku zemlju, a tako i Hrvatsku, Svjetska banka je objavila detaljnu analizu.

Tranzicijske reforme

Velike probleme stvaraju složene i dugačke procedure pokretanja poslovanja i građevinskih dozvola. Kada se gleda sub-nacionalni Doing Business, „korisničko iskustvo“ ovisi od grada do grada. Varaždin je primjer najbolje prakse, dok mu je nacionalno mjereni Zagreb baš suprotnost. Iz prakse su dobro poznati primjeri Međimurske županije, Grada Bjelovara i drugih jedinica koje imaju ambicije natjecati se u privlačenju investicija. Dakle, Doing Business je slika Hrvatske s fokusom na poslovnu klimu u zagrebačkoj praksi koja nije najbolja nacionalna praksa, niti glavno mjesto za investicije.

Ta dva područja trenutno se rješavaju u praksi, nakon što su već provedene regulatorne reforme.

Premda je zakonodavnom reformom smanjen broj koraka za ishođenje građevinske dozvole s 22 na najviše 14, uz digitalizaciju procedure i one-stop-shop pristup, izvješće to još nije zabilježilo iz praktičnih razloga. Gleda se glavni grad, a to znači Grad Zagreb čija administracija još nije provela reformu u praksi. Stoga će reforma u ovom području pričekati naredno izvješće, posebice u nadi da će zagrebačka administracija odraditi posao na vrijeme.
Obzirom da Doing Business izvješće zaključuje podatke sa svibnjem svake godine, tek će u sljedećem izvješću biti zabilježeno olakšanje pokretanja poslovanja kroz START one-stop-shop sustav, što znači jedinstveni online korak, bez bilježničke ovjere i uz svega nekoliko dana čekanja. Zakonodavni okvir je donijet u navedenom izvještajnom razdoblju, dok će tehničko rješenje biti u realizaciji do kraja 2019. godine.
Kada će se krajem 2019. godine ili početkom 2020. u realnom vremenu uzeti u obzir dvije navedene tranzicijske reforme, Hrvatska bi se mogla (skroz) približiti usporedivim zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske, kao i Nizozemskoj, koje se nalaze u rasponu od 40. do 45. mjesta te 76,4 i 75,6 DTF bodova. Primjerice, Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napredovala za 2 DTF boda i toliko joj nedostaje do Slovačke, bez da su zabilježene dvije navedene „tranzicijske“ reforme.

Prostor za dodatne reforme

Uzor bi mogle postati i baltičke zemlje koje u u TOP 20. Takav scenarij je dostižan uz dodatne regulatorne reforme:

1. Ukidanje obvezne uplate temeljnog kapitala.
2. Smanjenja broja poreznih plaćanja uvođenjem dobrovoljne HGK i turističke naknade.
3. Smanjene poreza na dohodak na ravnih 15 do 20% (flat tax).
4. Ubrzanje stečajnih postupaka, što se odnosi na funkcioniranje trgovačkih sudova.
5. Smanjenje troška stečajau koji ulaze naknade odvjetnicima i bilježnicima odnosno sudske pristojbe te dodatno ubrzati trgovačke sudove kod stečaja.
6. Smanjenje broja procedura priključenja na električnu energiju.
7. Olakšanje dobivanja kredita.
8. Dodatno smanjenje vodnog doprinosa kao i komunalnog doprinosa kod građevinskih dozvola.
9. Cjeloviti okvir reformi pruža CEA projekt Hrvatska 2025."

 


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: