Vezani članci:
Štromar - čovjek koji naporno radi da građani odsele iz Hrvatske
Hrvatski pad na Doing Business ljestvici je dokaz da se ne razvijamo dovoljno brzo
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika
'Mrsić je najzaslužniji za napredak Hrvatske na ljestvici ekonomskih sloboda'
'Moralnost kapitalizma je u činjenici da tržište daje priliku svima'
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da - Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake


Piše: Liberal.hr
Izvor: CEA
26.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da - Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake

Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da - Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake


Piše: Liberal.hr
Izvor: CEA
26.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Svjetska banka objavila je ovogodišnje istraživanje Doing Business koje mjeri lakoću poslovanja za poduzetnike u 190 zemalja svijeta. Na vrhu liste i ove godine našao se Novi Zeland. Slijede Singapur, Hong Kong, Danska, Južna Koreja, Sjedinjene Američke Države, Gruzija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i Švedska.

Litva se našla visoko na 11. mjestu, Estonija je 18., Latvija 19., Njemačka 22., a Švicarska (tek) 36. Hrvatska je ove godine na 51. mjestu, što je skok za 7 pozicija u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na prvoplasirani Novi Zeland imamo 73,6 posto bodova (distance to frontier).

Centar za javne politike i ekonomske analize objavio je zanimljivu analizu ovih rezultata, koju prenosimo u nastavku.

"Kada se podaci iz ovogodišnjeg izvješća za Hrvatsku uspoređuje s prošlogodišnjim, može se zaključiti sljedeće, što se navodi u izvješću:

1. Smanjen je trošak pokretanja poslovanja kroz sniženje obveznog temeljnog kapitala na 5.000 kuna.
2. Blago je smanjen (okvirni) broj dana za pokretanje poslovanja s 22,5 na 19,5.
3. Rezervacija imena trgovačkog društva više nije poseban korak.
4. Potpisi osnivača nisu potrebni.
5. Snižen je trošak građevinske dozvole smanjenjem iznosa vodnog doprinosa kod gradnje skladišta.
6. Trošak registracije vlasništva je snižen zbog rezanja poreza na promet nekretnina na 3%.
7. Smanjeno je vrijeme potrebno za registraciju vlasništva.
8. Smanjen je broj poreznih plaćanja na 12 godišnje, što uključuje i glavna neporezna davanja.
9. Duplo je smanjen broj dana ishođenja priključka na električnu energiju sa 65 na 33 (gdje se može tijekom 2020. godine očekivati i pojednostavljenje procedure).
10. Povećan je indeks povjerenja u opskrbu električnom energijom i transparentnost cijene s 5 na 7 od ukupno 8 bodova.
11. Blago je povećan skor zaštite manjinskih dioničara.
12. Nema pomaka u području provedbe stečajeva (gdje prosjek ostaje 3 godine, premda u praksi Trgovački sud u Zagrebu rješava slučajeve i u 1 godini, što bi značilo značajan napredak da je zabilježeno). Potrebno je napomenuti kako se u ovom području ne gleda procedura likvidacije firme čiji je trošak znatno snižen. Također, nema pomaka u području provedbe ugovora. Prekogranična trgovina ostaje lako područje kako je Hrvatska dio EU tržišta.
13. Nema pomaka glede broja dana za plaćanje poreza, premda se može pretpostaviti sniženje zbog sustava ePorezna, a izvješće već bilježi mogućnost online plaćanja poreza i glavnih neporeznih davanja.

Kod broja poreznih plaćanja, HGK članarina se računa u najvišem iznosu (1.083 kune mjesečno) koji plaća nekoliko posto firmi. Također, naknada za šume se računa, premda je ukinuta za male poduzetnike (do 3 milijuna kuna godišnjih prihoda). Ta dva neporezna davanja efektivno predstavljaju manje opterećenje za male i srednje poduzetnike. HGK se ne plaća prvu godinu od osnivanja a potom 42 kune mjesečno, dok drugo ne postoji kao obveza. Naknada za turizam se računa jer i dalje postoji, a efektivno će samo neki sektori (IT, poslovne usluge itd.) od 2020. godine biti oslobođeni plaćanja iste.

S druge strane, zabilježeno je otežanje dobivanja kredita. Zbog toga je blago smanjen indeks zaštite prava dioničara i vlasnika. Članice HROK-a su procijenile da je rizik hrvatskog pravnog okvira prevelik (i kazne su prevelike) da bi HROK nakon GDPR-a nastavio funkcionirati.

Za svaku zemlju, a tako i Hrvatsku, Svjetska banka je objavila detaljnu analizu.

Tranzicijske reforme

Velike probleme stvaraju složene i dugačke procedure pokretanja poslovanja i građevinskih dozvola. Kada se gleda sub-nacionalni Doing Business, „korisničko iskustvo“ ovisi od grada do grada. Varaždin je primjer najbolje prakse, dok mu je nacionalno mjereni Zagreb baš suprotnost. Iz prakse su dobro poznati primjeri Međimurske županije, Grada Bjelovara i drugih jedinica koje imaju ambicije natjecati se u privlačenju investicija. Dakle, Doing Business je slika Hrvatske s fokusom na poslovnu klimu u zagrebačkoj praksi koja nije najbolja nacionalna praksa, niti glavno mjesto za investicije.

Ta dva područja trenutno se rješavaju u praksi, nakon što su već provedene regulatorne reforme.

Premda je zakonodavnom reformom smanjen broj koraka za ishođenje građevinske dozvole s 22 na najviše 14, uz digitalizaciju procedure i one-stop-shop pristup, izvješće to još nije zabilježilo iz praktičnih razloga. Gleda se glavni grad, a to znači Grad Zagreb čija administracija još nije provela reformu u praksi. Stoga će reforma u ovom području pričekati naredno izvješće, posebice u nadi da će zagrebačka administracija odraditi posao na vrijeme.
Obzirom da Doing Business izvješće zaključuje podatke sa svibnjem svake godine, tek će u sljedećem izvješću biti zabilježeno olakšanje pokretanja poslovanja kroz START one-stop-shop sustav, što znači jedinstveni online korak, bez bilježničke ovjere i uz svega nekoliko dana čekanja. Zakonodavni okvir je donijet u navedenom izvještajnom razdoblju, dok će tehničko rješenje biti u realizaciji do kraja 2019. godine.
Kada će se krajem 2019. godine ili početkom 2020. u realnom vremenu uzeti u obzir dvije navedene tranzicijske reforme, Hrvatska bi se mogla (skroz) približiti usporedivim zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske, kao i Nizozemskoj, koje se nalaze u rasponu od 40. do 45. mjesta te 76,4 i 75,6 DTF bodova. Primjerice, Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napredovala za 2 DTF boda i toliko joj nedostaje do Slovačke, bez da su zabilježene dvije navedene „tranzicijske“ reforme.

Prostor za dodatne reforme

Uzor bi mogle postati i baltičke zemlje koje u u TOP 20. Takav scenarij je dostižan uz dodatne regulatorne reforme:

1. Ukidanje obvezne uplate temeljnog kapitala.
2. Smanjenja broja poreznih plaćanja uvođenjem dobrovoljne HGK i turističke naknade.
3. Smanjene poreza na dohodak na ravnih 15 do 20% (flat tax).
4. Ubrzanje stečajnih postupaka, što se odnosi na funkcioniranje trgovačkih sudova.
5. Smanjenje troška stečajau koji ulaze naknade odvjetnicima i bilježnicima odnosno sudske pristojbe te dodatno ubrzati trgovačke sudove kod stečaja.
6. Smanjenje broja procedura priključenja na električnu energiju.
7. Olakšanje dobivanja kredita.
8. Dodatno smanjenje vodnog doprinosa kao i komunalnog doprinosa kod građevinskih dozvola.
9. Cjeloviti okvir reformi pruža CEA projekt Hrvatska 2025."

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.