Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini

3.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: TCS MONITOR

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini


IZVOR: TCS MONITOR

Dugogodišnji afrički san bio je stvaranje zone slobodne trgovine od Kaira do Cape Towna. Prošlog tjedna postalo je jasno da je taj san ostvariv. Većina od ukupno 55 zemalja na kontinentu potpisala je dva ugovora o smanjenju carina i omogućavanju slobodnog kretanja ljudi. Sporazumi ne samo što napadaju aktualne globalne vjetrove protekcionizma. Ako se u potpunosti implementiraju, mogli bi stvoriti najveće slobodno tržište na svijetu - i osloboditi Afriku iz mnogih povijesnih ovisnosti.

1,2 milijarde ljudi na kontinentu imaju mnogo zajedničkog, uključujući kolonizaciju u prošlosti i visoku oslanjanje na inozemnu pomoć u sadašnjosti. Trgovina, međutim, nije razmjerno podijeljena. Samo 16 posto afričkog izvoza i uvoza je među sobom, a čak 70 posto s Europom.

Da bi Afrika prekinula svoju ovisnost o robnom izvozu bogatih zemalja i otključala svoj potencijal, mora integrirati svoje gospodarstvo.



Ovi su sporazumi važni ne samo za potencijal povećanja trgovine (za koju se procjenjuje da će do 2020. godine iznositi 35 milijardi dolara). Oni su također korak u uspostavljanju povjerenja i ravnopravnosti između Afrikanaca. Kada skupine zemalja otvore svoje granice za dobra i usluge, one pobijaju poimanje poslovanja kao transakciju s nultom sumom. One vide dugoročne koristi proširenih tržišta, a ne samo kratkoročne gubitke i troškove prilagodbe. Veći protok dobara smatra se povećavanjem dobara.

Ipak, strah od veće međusobne trgovine natjerao je 11 zemalja da odlože potpisivanje glavnog ugovora, Sporazuma o slobodnoj trgovini. Dvije od njih, Nigerija i Južna Afrika, brinu se zbog konkurencije njihovoj industrija ili mogućnosti da će neke zemlje stavljati oznake "Made in Africa" ​​na robu koju su uvezle s drugih kontinenata.

Takve zabrinutosti mogu se pravedno riješiti budući da pregovori i dalje traju. Zamah da Afrika postane jedinstveno tržište je previše jak. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa čak predlaže stvaranje jedinstvene valute kao unutar Europske unije.

Kontinent ima veću srednju klasu od američke populacije. Njegovi su ljudi digitalno povezani, posebno u financijskim transakcijama. I dok se još uvijek bori za demokratizaciju, kontinent srednje dobi od 27 godina ima snažne zahtjeve za stvaranjem većih mogućnosti. Novi pakt mogao bi biti, nakon dekolonizacije u prošlom stoljeću, drugi povijesni trenutak afričke emancipacije ikada.

Prevedeno sa stranice The Christian Science Monitor



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: