Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini

3.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: TCS MONITOR

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini


IZVOR: TCS MONITOR

Dugogodišnji afrički san bio je stvaranje zone slobodne trgovine od Kaira do Cape Towna. Prošlog tjedna postalo je jasno da je taj san ostvariv. Većina od ukupno 55 zemalja na kontinentu potpisala je dva ugovora o smanjenju carina i omogućavanju slobodnog kretanja ljudi. Sporazumi ne samo što napadaju aktualne globalne vjetrove protekcionizma. Ako se u potpunosti implementiraju, mogli bi stvoriti najveće slobodno tržište na svijetu - i osloboditi Afriku iz mnogih povijesnih ovisnosti.

1,2 milijarde ljudi na kontinentu imaju mnogo zajedničkog, uključujući kolonizaciju u prošlosti i visoku oslanjanje na inozemnu pomoć u sadašnjosti. Trgovina, međutim, nije razmjerno podijeljena. Samo 16 posto afričkog izvoza i uvoza je među sobom, a čak 70 posto s Europom.

Da bi Afrika prekinula svoju ovisnost o robnom izvozu bogatih zemalja i otključala svoj potencijal, mora integrirati svoje gospodarstvo.



Ovi su sporazumi važni ne samo za potencijal povećanja trgovine (za koju se procjenjuje da će do 2020. godine iznositi 35 milijardi dolara). Oni su također korak u uspostavljanju povjerenja i ravnopravnosti između Afrikanaca. Kada skupine zemalja otvore svoje granice za dobra i usluge, one pobijaju poimanje poslovanja kao transakciju s nultom sumom. One vide dugoročne koristi proširenih tržišta, a ne samo kratkoročne gubitke i troškove prilagodbe. Veći protok dobara smatra se povećavanjem dobara.

Ipak, strah od veće međusobne trgovine natjerao je 11 zemalja da odlože potpisivanje glavnog ugovora, Sporazuma o slobodnoj trgovini. Dvije od njih, Nigerija i Južna Afrika, brinu se zbog konkurencije njihovoj industrija ili mogućnosti da će neke zemlje stavljati oznake "Made in Africa" ​​na robu koju su uvezle s drugih kontinenata.


Takve zabrinutosti mogu se pravedno riješiti budući da pregovori i dalje traju. Zamah da Afrika postane jedinstveno tržište je previše jak. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa čak predlaže stvaranje jedinstvene valute kao unutar Europske unije.

Kontinent ima veću srednju klasu od američke populacije. Njegovi su ljudi digitalno povezani, posebno u financijskim transakcijama. I dok se još uvijek bori za demokratizaciju, kontinent srednje dobi od 27 godina ima snažne zahtjeve za stvaranjem većih mogućnosti. Novi pakt mogao bi biti, nakon dekolonizacije u prošlom stoljeću, drugi povijesni trenutak afričke emancipacije ikada.

Prevedeno sa stranice The Christian Science Monitor




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: