Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)

3.7.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna
Bitcoin je sloboda
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)

Popularno tumačenje države blagostanja je da ona pomaže siromašnima tako što se porezni novac od srednje klase i bogatih koristi za javna dobra poput zdravstva. Međutim, ekonomska istraživanja tijekom posljednjih godina, na primjer u Švedskoj, pokazuju da država blagostanja često favorizira baš one segmente društva koji nisu siromašni.

U svijetu se većina država može računati u socijalne ili države blagostanja, jer imaju neki broj programa i sustava za javno zdravstvo, obrazovanje i mirovinsko osiguranje. Generalna ideja države blagostanja je da pojedinac plaća visoke poreze za javni sektor, a da država onda taj novac od poreza raspodijeli od bogatijih siromašnijima. Među poznatijim državama blagostanja su EU-zemlje poput Švedske i Njemačke, zatim Kanada i Australija, kao i pojedine savezne američke države poput Kalifornije.

Povijesno gledano, kao institucija država blagostanja postoji već oko 150 godina i počela se razvijati krajem 19. stoljeća, u periodu prijelaza iz poljoprivrednog u industrijski model društva. Prvobitni primjer države blagostanja je postojao za vrijeme Prusije i kasnije Njemačke pod vodstvom Otta von Bismarcka kada je njegova vlada stvarala institucije koje bi smanjile rizike za socijalne promjene i nerede u tadašnjem društvu.

Ideja tadašnjih konzervativaca bila je da država blagostanja može smanjiti rizik od društvenih nereda, usporiti proces demokratizacije i liberalizacije društva i smanjiti podršku političkoj konkurenciji od strane liberala, a kasnije i od socijalista. Može se reći da je država blagostanja bila "konzervativni izum", a kasnije tijekom 20. stoljeća je razvijana uglavnom od strane socijalnih liberala i socijaldemokrata.

Na primjer, poznati vođa liberala u Švedskoj Karl Staff se i prije i poslije Prvog svjetskog rata dosta zalagao za razvijanje države blagostanja. Njegova ideja je bila da se Švedska treba razvijati u daljem pravcu kao industrijsko, modernije i liberalno društvo tako što bi građani imali više ekonomske koristi od države nego od obitelji, udruženja ili čak bogatih plemića koji su se zalagali za ideale feudalnog društva i koji su pod kontrolom držali siromašne seljake.

Treba imati na umu i da su tadašnji (socijalni) liberali htjeli ostvariti državu blagostanja uglavnom za siromašnije i stigmatizirane članove društva kojih je bilo u većim postotcima nego danas. Zbog toga se može reći da je švedska država blagostanja u institucionalnom smislu bila "mala" prije početka 1960-ih.

Tek kasnije, za vrijeme političke dominacije ljevičara, socijaldemokrata i lidera poput Olofa Palmea tijekom 1970-ih, švedska država blagostanja je postala "velika" i poznata po visokim porezima i ulozi države u ekonomiji.

Razvijenije države blagostanja poput Švedske imaju također visoku legitimnost i povjerenje kod građana. Na primjer, kada je Švedskom vladao liberalno-konzervativni savez u periodu 2006-2014. političari na vlasti su napravili neke promjene, ali ne radikalne ili velike. Zapravo, i pored retorike oko "neoliberalizma", švedska državna administracija je porasla u tom periodu dok je država blagostanja u nekim dijelovima poput zdravstva generirala više resursa nego ranije.

Kako je to bilo moguće? Jedan razlog je što je država blagostanja, koja je prije stotinu godina imala nekoliko programa i sustava, a danas ih ima preko 100, vremenom postala veća u svojoj administraciji što je dovelo do otežavanja reformi i zaštite interesa i poslova u raznim institucijama. Na primjer, zavod za zapošljavanje u Švedskoj, koji također dijeli vrstu "socijale" nezaposlenim pojedincima, jedna je od najmanje popularnih institucija, ali većina političara, zbog svojih oportunističkih razloga, nije spremna glasati za ukidanje te institucije.

Drugi razlog je to što je država blagostanja u Švedskoj vremenom postala "srednjoklasna", znači podobnija za srednju klasu koja obuhvaća većinu švedskog stanovništva. Na primjer, sustavi poput osiguranja za roditelje, koji također imaju i funkciju spolne jednakosti s ciljem da očevi više vremena provode sa svojom djecom, uglavnom se koriste od strane roditelja koji već imaju viši ekonomski standard života i žive u bogatijim općinama.

Paradoks je u tome što je taj sistem rezultat progresivne i feminističke politike koja je imala dobre namjere, ali rezultirala i time da radnička klasa i siromašniji građani plaćaju poreze za državu blagostanja koja praktično daje subvencije srednjoj klasi.

Metaforično se može reći da se švedska država blagostanja sve više ponaša kao princ John, a sve manje kao Robin Hood. Čak su i stručnjaci povezani s vladajućom socijaldemokratskom strankom ustanovili da resursi za zdravstvo, zbog raznih razloga npr. odlučivanja u općinama, često imaju veće efekte za pripadnike srednje klase nego za pripadnike nižih segmenata društva. Tu se također može primijeniti i "zakon Miltona Friedmana" poznat i kao "Directors law" - svi javni troškovi u vezi blagostanja u demokratskim društvima na kraju favoriziraju obrazovanu srednju klasu.

Istovremno je situacija u Švedskoj onakva kakva jest. Političari koji želi doći na vlast teže će uspjeti ako budu promovirali manje blagostanja, a glasači će očekivati da država nešto uradi. Međutim, trenutni modeli blagostanja u bogatijim dijelovima EU morat će se prije ili kasnije reformirati i prilagoditi raznim promjenama poput demografskih i tehnoloških.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Liberal nije komercijalni portal, ne financira se korporativnim oglašavanjem niti iz državnog proračuna. Jedini način da ostanemo politički i ekonomski neovisni je uz tvoju pomoć. Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije. >>VIŠE
Vezano
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Mit o smanjivanju socijalne države
Podrška socijalnim radnicima koji traže manje birokracije, više terenskog rada
Pati li liberalizam od nedostatka empatije?
Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi
Bjelovar treba biti primjer drugim gradovima i općinama, ali i Vladi RH
Ideologija puna paradoksa: Socijalisti bi trebali mrziti socijalnu državu
Učimo od najboljih: Kako je Kanada prepolovila broj ovisnika o socijalnoj pomoći
Socijalna pomoć treba biti znatno veća, ali postrožite kriterije!
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: