Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda

29.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Ekonomski liberalizam i ekstremizam: Postoji li liberalno sljepilo?
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda

Ovaj tjedan je prvo objavljeno da je Hrvatska ostala na 74. mjestu ljestvice međunarodne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski gospodarski forum. Zatim je CEA - partner Heritage Foundation - jučer objavila da je Hrvatska napredovala na ljestvici ekonomskih sloboda sa 76. na 72. mjesto na svijetu. To je razmjerno objavi upravitelja zatvora da se težina onih kugli što se pletu oko nogu smanjuje s 20 na 18 kilograma.

Isplati se malo detaljnije pogledati CEA-inu objavu o ekonomskim slobodama. Pokazuje da Hrvatska dobro stoji prema trgovačkim i novčanim slobodama, ali prilično zaostaje u dijelu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, dok dramatično zaostaje u pogledu veličine i drugih obilježja državnog sektora. Takav rezultat neke promatrače navodi na zaključak da se ovakve objave mogu ignorirati jer su «ideološki obojene». Iza njih navodno stoji «interes kapitala», liberalna, neoliberalna, libertarijanska ili desna «ekonomska ideologija».

Valjda je proglašenje rezultata «ideologijom» razlog da se na njih odmahne rukom?

Ekonomske slobode doista imaju ideološka uporišta. No nevolja za one koji misle da je proglašenje nečega ideologijom ujedno i diskvalifikacija, nastupa zbog toga što neke ideologije imaju veze sa stvarnošću.

Na slici je svaka članica EU prikazana kao točka, a Hrvatska kao crveni krug, u prostoru koji je definiran odnosom razine razvitka (os x) i omjera izdataka opće države i BDP-a (os y). Odstupanje je veliko: na našoj razini razvitka (oko 60% prosjeka EU) očekivali bi se manji državni izdaci (crveni krug na putu prema dolje prema pravcu) ili bi se na našoj razini izdataka očekivao veći stupanj gospodarskog razvitka (crveni krug na putu u desno prema pravcu):

Razina razvitka i veličina države u EU 2016.


Bez Irske i Luskemburga (Izvor: Eurostat; klikni na sliku za uvećani pregled)

Slika također pokazuje da državni izdaci sami po sebi nisu problem. S desne strane postoji oblak relativno uspješnih država s velikim državnim sektorom (Skandinavija, Francuska, Belgija, Austrija).

Međutim, problem nastupa kad društvo ima ovoliku državu, a nije razvijeno kao Skandinavija, Francuska, Belgija, Austrija - nema obrazovanje, zdravstvo, administraciju kao oni.

Pogledajmo pobliže o čemu govorimo. Sljedeća slika prikazuje strukturu našeg državnog sektora. Da ne znamo sve što znamo o neefikasnostima, korupciji, nepotizmu i drugim marifetlucima u tim segmentima organizacije društva, mogli bismo, kao ideolozi, odmahnuti rukom na objave međunarodnih indeksa.

Shematski prikaz veličine državnog sektora u Hrvatskoj, 2016.



Međutim, kako znamo sve što znamo i imamo iskustva kakva imamo, ne možemo ignorirati stvarnost. Kao što je ovdje prikazano na primjeru obrazovanja, o problemima u tom segmentu javnog sektora može se mnogo više naučiti iz analize podataka, nego iz ideoloških sukobljavanja. Na isti način se može ići prema rješenjima.

Kada bi imali visok stupanj razvoja i mali stupanj ekonomske slobode, ili nizak stupanj razvoja i velik stupanj ekonomske slobode, mogli bismo okrenuti glavu, odmahnuti rukom, kao što rade ideolozi. Ovako, sve dok imamo relativno nizak stupanj gospodarskog razvitka na niskom stupnju ekonomskih sloboda, ideološko mrcvarenje nema puno smisla. Problem je stvaran: ta kugla državnog sektora je teška, tamna i nerazvidna.

Ovaj tekst je prenijet s portala Ekonomski lab uz dozvolu autora i nakladnika.




Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: