Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda

29.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Ekonomski liberalizam i ekstremizam: Postoji li liberalno sljepilo?
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda

Ovaj tjedan je prvo objavljeno da je Hrvatska ostala na 74. mjestu ljestvice međunarodne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski gospodarski forum. Zatim je CEA - partner Heritage Foundation - jučer objavila da je Hrvatska napredovala na ljestvici ekonomskih sloboda sa 76. na 72. mjesto na svijetu. To je razmjerno objavi upravitelja zatvora da se težina onih kugli što se pletu oko nogu smanjuje s 20 na 18 kilograma.

Isplati se malo detaljnije pogledati CEA-inu objavu o ekonomskim slobodama. Pokazuje da Hrvatska dobro stoji prema trgovačkim i novčanim slobodama, ali prilično zaostaje u dijelu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, dok dramatično zaostaje u pogledu veličine i drugih obilježja državnog sektora. Takav rezultat neke promatrače navodi na zaključak da se ovakve objave mogu ignorirati jer su «ideološki obojene». Iza njih navodno stoji «interes kapitala», liberalna, neoliberalna, libertarijanska ili desna «ekonomska ideologija».

Valjda je proglašenje rezultata «ideologijom» razlog da se na njih odmahne rukom?

Ekonomske slobode doista imaju ideološka uporišta. No nevolja za one koji misle da je proglašenje nečega ideologijom ujedno i diskvalifikacija, nastupa zbog toga što neke ideologije imaju veze sa stvarnošću.

Na slici je svaka članica EU prikazana kao točka, a Hrvatska kao crveni krug, u prostoru koji je definiran odnosom razine razvitka (os x) i omjera izdataka opće države i BDP-a (os y). Odstupanje je veliko: na našoj razini razvitka (oko 60% prosjeka EU) očekivali bi se manji državni izdaci (crveni krug na putu prema dolje prema pravcu) ili bi se na našoj razini izdataka očekivao veći stupanj gospodarskog razvitka (crveni krug na putu u desno prema pravcu):

Razina razvitka i veličina države u EU 2016.


Bez Irske i Luskemburga (Izvor: Eurostat; klikni na sliku za uvećani pregled)

Slika također pokazuje da državni izdaci sami po sebi nisu problem. S desne strane postoji oblak relativno uspješnih država s velikim državnim sektorom (Skandinavija, Francuska, Belgija, Austrija).

Međutim, problem nastupa kad društvo ima ovoliku državu, a nije razvijeno kao Skandinavija, Francuska, Belgija, Austrija - nema obrazovanje, zdravstvo, administraciju kao oni.

Pogledajmo pobliže o čemu govorimo. Sljedeća slika prikazuje strukturu našeg državnog sektora. Da ne znamo sve što znamo o neefikasnostima, korupciji, nepotizmu i drugim marifetlucima u tim segmentima organizacije društva, mogli bismo, kao ideolozi, odmahnuti rukom na objave međunarodnih indeksa.

Shematski prikaz veličine državnog sektora u Hrvatskoj, 2016.



Međutim, kako znamo sve što znamo i imamo iskustva kakva imamo, ne možemo ignorirati stvarnost. Kao što je ovdje prikazano na primjeru obrazovanja, o problemima u tom segmentu javnog sektora može se mnogo više naučiti iz analize podataka, nego iz ideoloških sukobljavanja. Na isti način se može ići prema rješenjima.

Kada bi imali visok stupanj razvoja i mali stupanj ekonomske slobode, ili nizak stupanj razvoja i velik stupanj ekonomske slobode, mogli bismo okrenuti glavu, odmahnuti rukom, kao što rade ideolozi. Ovako, sve dok imamo relativno nizak stupanj gospodarskog razvitka na niskom stupnju ekonomskih sloboda, ideološko mrcvarenje nema puno smisla. Problem je stvaran: ta kugla državnog sektora je teška, tamna i nerazvidna.

Ovaj tekst je prenijet s portala Ekonomski lab uz dozvolu autora i nakladnika.




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Velimir Šonje je ekonomski analitičar i konzultant, specijalist za područja makroekonomike i financija, vlasnik tvrtke Arhivanalitika i glavni urednik portala Ekonomski lab. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: