Dva Golijata ubiše Davida

23.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Dva Golijata ubiše Davida

Baš smo neki dan pisali o neregularnosti pri otkupu pšenice - kako od strane države koja svojim regulacijama samo šteti tržištu, tako i o dogovaranju otkupljivača pšenice o zajedničkom formiranju otkupne cijene, a na štetu svih sudionika na tržištu ove krušarice. I ne čekasmo dugo da se obistine riječi: "Ispaštaju svi oni koji kupujući kruh ne plaćaju pšenicu već ukorijenjen sustav rođačke, stranačke i monopolom organizirane samoodrživosti."

Dana 21. srpnja putem Zagrebačke burze, a uslijed blokade računa, tvrtka Granolio d.d. obavijestila je o pokretanju postupka predstečajne nagodbe. Ništa to ne bi bilo posebno u okolnostima svakodnevnih stečajeva da se ne radi o dvije vrlo bitne stvari. Granolio je tvrtka koja je usko povezana s Agrokorom i najveći otkupljivač pšenice u Hrvatskoj.

Uska povezanost s Agrokorom vuče korijene još iz vremena bivše države i rođačke veze obitelji Filipović i Todorić. Franjo Filipović, otac vlasnika Granolia i dugogodišnji član uprava dviju najvećih hrvatskih banaka, često se spominje u pričama o počecima Agrokorova poslovnog uzleta koji su izdašno podupirale ove dvije banke – tada još u državnom vlasništvu. Tijesna suradnja tvrtke Granolio s Agrokorom kulminirala je preuzimanjem kompletnog biznisa s brašnom od Agrokora. Godine 2014. Agrokor prodaje biznise Belja i PIK Vinkovci, a Granolio istog trenutka te mlinove zatvara i postaje apsolutni lider u proizvodnji brašna u Hrvatskoj. Brašno pod nazivom Belje, Mlineta i Farina se nastavljaju proizvoditi u Gornjem Dragancu i Velikoj Kopanici.

Posljednjih godina Granolio je na području istoka države organizirao tim koji na više otkupnih mjesta u Slavoniji i Baranji organizira kooperantske odnose sa OPG-ima, nudeći im sav potreban repromaterijal u zamjenu za proizvedenu robu i garantirajući njen otkup. Pokretanjem kooperantskih odnosa po Slavoniji, Granolio bilježi veliki rast prihoda i postaje ne samo najveći proizvođač brašna, nego i jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u državi. Osnovni cilj kooperacije je, između ostalog, bio osigurati dovoljne količine pšenice za vlastitu proizvodnju brašna.

Zbog situacije u Agrokoru ove godine se Granoliu otvorila mogućnost još većeg otkupa pšenice. Seljaci su mahom bili obazrivi i nisu jurili u Agrokorove silose, već su više povjerenja imali u druge – poput Granolia. I pokupio je Granolio seljačku pšenicu. Čak je Granolio prvi od velikih otkupljivača izašao sa cijenama za pšenicu, znatno višim od onih koje su trgovačke kuće formirale na osnovu izvozne cijene koju mogu postići na inozemnim tržištima – prvenstveno u Italiji. Vjerojatno je odluka o visini otkupne cijene pšenice donijeta u isto vrijeme kad su se pripremali dokumenti za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Ovih dana cijena pšenice je u laganom padu, ali to i nije velika tragedija. Velika tragedija će nastati ukoliko seljaci ne uspiju dobiti nazad svoju pšenicu ili ako je ne uspiju naplatiti. Oni koji su se odazvali na "obračun" i faktrurirali svoju pšenicu će sigurno biti u znatno težem položaju. Oni koji su uspjeli pobjeći na more ili nisu bili previše ažurni, imaju priliku zatražiti svoju pšenicu nazad. Nadajmo se da će ju dobiti.

Agrokor i Granolio, dva Golijata kukavički udariše na maloga Davida! Iliti: Dva loša ubiše Miloša.

I tako, po tko zna koji put, dvije razmažene kukavice sa snažnom potporom države i banaka, satrat će pred sobom ono malo prašnjavih i napaćenih proizvođača. Udarit će ih istom onom silinom kojom su već pregazili manje i zdravije od sebe! Danak koji brojni Davidi moraju platiti i batine koje moraju dobiti rezultat su našeg izopačeno shvaćenog kapitalizma – onog rođačkog, koji je čvrsto utemeljen na rodbinskim, ortačkim vezama i državnim povlasticama. Onog u kojem slobodno tržište ne funkcionira, nego je okupirano kumovima, korumpiranim službenicima, monopolima i ukrašeno skupim slikama, satovima i lovačkim trofejima!

Nazire li se kraj tragedijama rođačkog kapitalizma i ima li nade da kod nas konačno profunkcionira slobodno tržište, pravna država i demokratski, liberalni kapitalizam? Nadam se da ćemo poslije ovih teških pouka početi više voditi računa o sebi, jer ima i onih koji mogu biti konkurentni bez ikakvih povlastica!

I da! Pripremite dovoljno teglica za pekmez! Tko zna što će biti s kruškama i jabukama...

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: