Dva Golijata ubiše Davida

23.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Dva Golijata ubiše Davida

Baš smo neki dan pisali o neregularnosti pri otkupu pšenice - kako od strane države koja svojim regulacijama samo šteti tržištu, tako i o dogovaranju otkupljivača pšenice o zajedničkom formiranju otkupne cijene, a na štetu svih sudionika na tržištu ove krušarice. I ne čekasmo dugo da se obistine riječi: "Ispaštaju svi oni koji kupujući kruh ne plaćaju pšenicu već ukorijenjen sustav rođačke, stranačke i monopolom organizirane samoodrživosti."

Dana 21. srpnja putem Zagrebačke burze, a uslijed blokade računa, tvrtka Granolio d.d. obavijestila je o pokretanju postupka predstečajne nagodbe. Ništa to ne bi bilo posebno u okolnostima svakodnevnih stečajeva da se ne radi o dvije vrlo bitne stvari. Granolio je tvrtka koja je usko povezana s Agrokorom i najveći otkupljivač pšenice u Hrvatskoj.

Uska povezanost s Agrokorom vuče korijene još iz vremena bivše države i rođačke veze obitelji Filipović i Todorić. Franjo Filipović, otac vlasnika Granolia i dugogodišnji član uprava dviju najvećih hrvatskih banaka, često se spominje u pričama o počecima Agrokorova poslovnog uzleta koji su izdašno podupirale ove dvije banke – tada još u državnom vlasništvu. Tijesna suradnja tvrtke Granolio s Agrokorom kulminirala je preuzimanjem kompletnog biznisa s brašnom od Agrokora. Godine 2014. Agrokor prodaje biznise Belja i PIK Vinkovci, a Granolio istog trenutka te mlinove zatvara i postaje apsolutni lider u proizvodnji brašna u Hrvatskoj. Brašno pod nazivom Belje, Mlineta i Farina se nastavljaju proizvoditi u Gornjem Dragancu i Velikoj Kopanici.

Posljednjih godina Granolio je na području istoka države organizirao tim koji na više otkupnih mjesta u Slavoniji i Baranji organizira kooperantske odnose sa OPG-ima, nudeći im sav potreban repromaterijal u zamjenu za proizvedenu robu i garantirajući njen otkup. Pokretanjem kooperantskih odnosa po Slavoniji, Granolio bilježi veliki rast prihoda i postaje ne samo najveći proizvođač brašna, nego i jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u državi. Osnovni cilj kooperacije je, između ostalog, bio osigurati dovoljne količine pšenice za vlastitu proizvodnju brašna.

Zbog situacije u Agrokoru ove godine se Granoliu otvorila mogućnost još većeg otkupa pšenice. Seljaci su mahom bili obazrivi i nisu jurili u Agrokorove silose, već su više povjerenja imali u druge – poput Granolia. I pokupio je Granolio seljačku pšenicu. Čak je Granolio prvi od velikih otkupljivača izašao sa cijenama za pšenicu, znatno višim od onih koje su trgovačke kuće formirale na osnovu izvozne cijene koju mogu postići na inozemnim tržištima – prvenstveno u Italiji. Vjerojatno je odluka o visini otkupne cijene pšenice donijeta u isto vrijeme kad su se pripremali dokumenti za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Ovih dana cijena pšenice je u laganom padu, ali to i nije velika tragedija. Velika tragedija će nastati ukoliko seljaci ne uspiju dobiti nazad svoju pšenicu ili ako je ne uspiju naplatiti. Oni koji su se odazvali na "obračun" i faktrurirali svoju pšenicu će sigurno biti u znatno težem položaju. Oni koji su uspjeli pobjeći na more ili nisu bili previše ažurni, imaju priliku zatražiti svoju pšenicu nazad. Nadajmo se da će ju dobiti.

Agrokor i Granolio, dva Golijata kukavički udariše na maloga Davida! Iliti: Dva loša ubiše Miloša.

I tako, po tko zna koji put, dvije razmažene kukavice sa snažnom potporom države i banaka, satrat će pred sobom ono malo prašnjavih i napaćenih proizvođača. Udarit će ih istom onom silinom kojom su već pregazili manje i zdravije od sebe! Danak koji brojni Davidi moraju platiti i batine koje moraju dobiti rezultat su našeg izopačeno shvaćenog kapitalizma – onog rođačkog, koji je čvrsto utemeljen na rodbinskim, ortačkim vezama i državnim povlasticama. Onog u kojem slobodno tržište ne funkcionira, nego je okupirano kumovima, korumpiranim službenicima, monopolima i ukrašeno skupim slikama, satovima i lovačkim trofejima!

Nazire li se kraj tragedijama rođačkog kapitalizma i ima li nade da kod nas konačno profunkcionira slobodno tržište, pravna država i demokratski, liberalni kapitalizam? Nadam se da ćemo poslije ovih teških pouka početi više voditi računa o sebi, jer ima i onih koji mogu biti konkurentni bez ikakvih povlastica!

I da! Pripremite dovoljno teglica za pekmez! Tko zna što će biti s kruškama i jabukama...




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: