ČITATELJI OCIJENILI
4

Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti

PIŠE Mario Nakić
26.2.2017.

Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti


PIŠE Mario Nakić

Prema Svjetskom ekonomskom forumu na vrhu liste najboljih obrazovnih sustava na svijetu nalazi se finski obrazovni sustav, a na drugom mjestu je švicarski. Finska i Švicarska su u društveno-političkom i ekonomskom smislu dvije vrlo različite, čak u nekim stvarima i gotovo suprotne zemlje, a opet su po svim pokazateljima (školstvo, zdravstvo, životni standard, prosječne plaće, bogatstvo, ekonomija) obje uvijek pri samom svjetskom vrhu.

Izdvojit ću ovaj put nekoliko zanimljivosti iz finskog i švicarskog obrazovnog sustava, a usporedba je vrlo zanimljiva.

Finski obrazovni sustav je u cijelosti državni i centraliziran. Državni kurikulum je jedinstven za cijelu zemlju i služi učiteljima kao vodič. Međutim, svaki nastavnik ima slobodu da na sebi svojstven način radi s djecom.
Švicarski sistem je potpuno decentraliziran, tako da svaki kanton radi po vlastitim programima. Iako ima i privatnih škola čak 95 posto djece pohađa državnu osnovnu školu.

Finski učenici polaze u školu tek s napunjenih 7 godina. U osnovnoj školi gotovo da nemaju domaće zadaće, nema ocjena, a prvi obavezni test pišu tek sa 16 godina. Oko 95 posto Finaca uspješno završi srednju školu, a čak dvije trećine ih upisuje fakultet (najveći postotak u svijetu). U osnovnoj i srednjoj školi svi učenici zajedno pohađaju nastavu, nema odvajanja naprednijih niti onih s posebnim potrebama. Zato oni imaju najmanje izraženu razliku između najboljeg i najlošijeg učenika u svijetu.
Švicarski učenici polaze u školu ovisno o kantonu u kojem žive, a u nekim kantonima se kreće već prije navršenih 6 godina. Prvih 9 razreda je obavezno, a nakon toga se djeca odlučuju hoće li ići u strukovnu školu ili gimnaziju. Samo je maturalni ispit nakon gimnazije jedinstven za područje cijele zemlje, a polažu ga oni koji planiraju upisati fakultet.

Iako poznata po visokim porezima, finska država izdvaja za školstvo manje od svjetskog prosjeka, a čak 30 posto manje po stanovniku od SAD-a.
S druge strane Švicarska ima najniže poreze u Europi, ali obrazovanje je Švicarcima prioritet broj 1. Švicarska na obrazovanje troši oko 16 posto BDP-a ili najviše među razvijenim zemljama svijeta. Država potroši godišnje oko 15.000 eura po djetetu što je dvostruko više od europskog prosjeka.

Nastavnici u Finskoj primaju prosječnu mjesečnu plaću oko 2.500 eura što je blizu prosječne plaće u Finskoj općenito, ali ispod prosjeka plaće prosvjetnih radnika u razvijenom svijetu. Usprkos tome, Finci rado apliciraju za ovaj posao, a da biste dobili posao u prosvjeti morate biti među 10 posto najboljih studenata na fakultetu. Nastavnici u Finskoj rade s djecom maksimalno 4 sata dnevno, a dva sata tjedno potroše na pripreme. Na 13-ero djece ide po jedan nastavnik.
Nastavnici u Švicarskoj primaju drugu najveću nastavničku plaću u svijetu (nakon Luksemburga) i ona iznosi mjesečno u prosjeku 5.500 eura. Svejedno, Švicarska ima više nastavnika na broj djece od Finske - na 11 učenika po jedan nastavnik.

Obje zemlje jako puno rade na podučavanju djece jezicima. Finci odmalena uče dva strana jezika (švedski i najčešće engleski), a u srednjoj školi većinom biraju i treći strani jezik. Švicarci također uče odmalena jezike, ali prvenstveno zato što je njihova zemlja jezično podijeljena na zone u kojima su različiti jezici službeni. Tako da većina Švicaraca već do srednje škole razumije i njemački i engleski i francuski.

Švicarci se mogu pohvaliti i jednim svjetski poznatim sveučilištem - ETF (Federalni institut tehnologije) u Zurichu, koji je prema organizaciji Times Higher Education svrstan među 10 najboljih sveučilišta na svijetu i treće u Europi (iza britanskih sveučilišta Oxford i Cambridge).

Izvori: WEF, Unesco, Business Insider, SchoolAdvisory, Wikipedia, THE


VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Švicarci će glasati o ukidanju zračnih snaga. Liberali su protiv
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: