ČITATELJI OCIJENILI
4

Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti

PIŠE Mario Nakić
26.2.2017.

Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti


PIŠE Mario Nakić

Prema Svjetskom ekonomskom forumu na vrhu liste najboljih obrazovnih sustava na svijetu nalazi se finski obrazovni sustav, a na drugom mjestu je švicarski. Finska i Švicarska su u društveno-političkom i ekonomskom smislu dvije vrlo različite, čak u nekim stvarima i gotovo suprotne zemlje, a opet su po svim pokazateljima (školstvo, zdravstvo, životni standard, prosječne plaće, bogatstvo, ekonomija) obje uvijek pri samom svjetskom vrhu.

Izdvojit ću ovaj put nekoliko zanimljivosti iz finskog i švicarskog obrazovnog sustava, a usporedba je vrlo zanimljiva.

Finski obrazovni sustav je u cijelosti državni i centraliziran. Državni kurikulum je jedinstven za cijelu zemlju i služi učiteljima kao vodič. Međutim, svaki nastavnik ima slobodu da na sebi svojstven način radi s djecom.
Švicarski sistem je potpuno decentraliziran, tako da svaki kanton radi po vlastitim programima. Iako ima i privatnih škola čak 95 posto djece pohađa državnu osnovnu školu.

Finski učenici polaze u školu tek s napunjenih 7 godina. U osnovnoj školi gotovo da nemaju domaće zadaće, nema ocjena, a prvi obavezni test pišu tek sa 16 godina. Oko 95 posto Finaca uspješno završi srednju školu, a čak dvije trećine ih upisuje fakultet (najveći postotak u svijetu). U osnovnoj i srednjoj školi svi učenici zajedno pohađaju nastavu, nema odvajanja naprednijih niti onih s posebnim potrebama. Zato oni imaju najmanje izraženu razliku između najboljeg i najlošijeg učenika u svijetu.
Švicarski učenici polaze u školu ovisno o kantonu u kojem žive, a u nekim kantonima se kreće već prije navršenih 6 godina. Prvih 9 razreda je obavezno, a nakon toga se djeca odlučuju hoće li ići u strukovnu školu ili gimnaziju. Samo je maturalni ispit nakon gimnazije jedinstven za područje cijele zemlje, a polažu ga oni koji planiraju upisati fakultet.

Iako poznata po visokim porezima, finska država izdvaja za školstvo manje od svjetskog prosjeka, a čak 30 posto manje po stanovniku od SAD-a.
S druge strane Švicarska ima najniže poreze u Europi, ali obrazovanje je Švicarcima prioritet broj 1. Švicarska na obrazovanje troši oko 16 posto BDP-a ili najviše među razvijenim zemljama svijeta. Država potroši godišnje oko 15.000 eura po djetetu što je dvostruko više od europskog prosjeka.

Nastavnici u Finskoj primaju prosječnu mjesečnu plaću oko 2.500 eura što je blizu prosječne plaće u Finskoj općenito, ali ispod prosjeka plaće prosvjetnih radnika u razvijenom svijetu. Usprkos tome, Finci rado apliciraju za ovaj posao, a da biste dobili posao u prosvjeti morate biti među 10 posto najboljih studenata na fakultetu. Nastavnici u Finskoj rade s djecom maksimalno 4 sata dnevno, a dva sata tjedno potroše na pripreme. Na 13-ero djece ide po jedan nastavnik.
Nastavnici u Švicarskoj primaju drugu najveću nastavničku plaću u svijetu (nakon Luksemburga) i ona iznosi mjesečno u prosjeku 5.500 eura. Svejedno, Švicarska ima više nastavnika na broj djece od Finske - na 11 učenika po jedan nastavnik.

Obje zemlje jako puno rade na podučavanju djece jezicima. Finci odmalena uče dva strana jezika (švedski i najčešće engleski), a u srednjoj školi većinom biraju i treći strani jezik. Švicarci također uče odmalena jezike, ali prvenstveno zato što je njihova zemlja jezično podijeljena na zone u kojima su različiti jezici službeni. Tako da većina Švicaraca već do srednje škole razumije i njemački i engleski i francuski.

Švicarci se mogu pohvaliti i jednim svjetski poznatim sveučilištem - ETF (Federalni institut tehnologije) u Zurichu, koji je prema organizaciji Times Higher Education svrstan među 10 najboljih sveučilišta na svijetu i treće u Europi (iza britanskih sveučilišta Oxford i Cambridge).

Izvori: WEF, Unesco, Business Insider, SchoolAdvisory, Wikipedia, THE



VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: