Prije nego što su iskorijenjene 1979. godine, velike boginje bile su jedna od najstarijih i najrazornijih pošasti čovječanstva. Vjeruje se da je virus koji seže do faraonskog Egipta ubio između 300 i 500 milijuna ljudi samo u 20. stoljeću.

"Čarobno čudovište", kako su ih nazivali u Engleskoj u 18. stoljeću; velike boginje bile su vrlo zarazne i prekrivale su žrtvino tijelo apscesima koji su uzrokovali goleme ožiljke. Ako je virusna infekcija bila dovoljno jaka, imunološki sustav pacijenta je pao i osoba je umrla.

Stopa smrtnosti od velikih boginja bila je između 20 i 60 posto, a među onim sretnicima koji su ih preživjeli, trećina je ostala slijepa. Među djecom smrtnost je bila 80 posto.

Edward Jenner je rođen u engleskom gradiću Berkeleyu 1749. godine. U dobi od 14. do 21. godine pohađao je medicinsku školu u Devonu. Godine 1770. počeo je studirati kirurgiju i anatomiju u bolnici St. George u Londonu.

U bolnici je Jenner imao različite interese: proučavao je geologiju, provodio pokuse na ljudskoj krvi, gradio i dvaput lansirao vlastite vodikove balone te provodio posebno dugu studiju o pticama kukavicama.

U svibnju 1796. se zainteresirao za velike boginje. Već dugi niz godina slušao je priče kako su žene koje muzu krave imune na velike boginje jer su već preboljele kravlje boginje - blagu bolest od krava koja nalikuje kozicama - dok su bile djeca.

Pronašao je mladu mljekaricu po imenu Sarah Nelms koja je oboljela od kravljih boginja. Jenner je izvadio gnoj iz jedne od Nelmsinih bubuljica i ušpricao ga u krv 8-godišnjeg dječaka po imenu James Phipps - sina Jennerovog vrtlara.

Phipps je dobio blagu groznicu, ali ne i infekciju. Jenner je zaključio da je eksperiment bio uspješan i novi postupak je nazvao cijepljenje (eng. vaccination od lat. vacca, što znači krava).

Američki liječnik Donald Hopkins je primijetio: "Jennerov jedinstven doprinos nije bio u tome što je on cijepio nekoliko osoba kravljim klicama, nego što je potom dokazao da su one postale imune na velike boginje."

Priča o Jennerovom otkriću brzo se proširila diljem Europe. Napoleon, koji je u to vrijeme bio u ratu s Britanijom, cijepio je sve svoje postrojbe pa je dodijelio Jenneru medalju i čak pustio dva Engleza na slobodu na njegov zahtjev. Napoleon je navodno rekao da "ne može odbiti ništa od jednog od najvećih dobročinitelja čovječanstva".

Jenner nije ni pokušavao obogatiti se svojim otkrićem i čak je u svom vrtu sagradio malu kolibu od jedne sobe, gdje je cijepio siromašne besplatno. Tu je kolibu nazvao "Vakcinijski hram". Kasnije je proglašen izvanrednim liječnikom od strane kralja Georgea IV. i postao je gradonačelnik Berkeleyja, Gloucestershire. Umro je 26. siječnja 1823., u dobi od 73 godine.

Godine 1979. Svjetska zdravstvena organizacija službeno je proglasila velike boginje iskorijenjenom bolešću. Cjepivo protiv velikih boginja postavilo je temelje za druga otkrića u imunologiji i poboljšanje liječenja bolesti kao što su ospice (rubeola), influenca (gripa), tuberkuloza, difterija, tetanus (perutusis), hepatitis A i B, dječja paraliza, žuta groznica i rotavirus. Jennerov rad je spasio nebrojene milijune života od bolesti koja je tisućljećima mučila čovječanstvo i zbog toga je Edward Jenner naš junak napretka.

Autor: Alexander C. R. Hammond/Human Progress