Vezani članci:
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Ako neće država, možemo mi: Rotary klub u akciji pošumljavanja Gorskog kotara
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja


Piše: Branimir Perković
22.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja


Piše: Branimir Perković
22.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Čega se najviše bojite? Što vas najviše brine? U čemu vidite prijetnju? Vrlo vjerojatno sličnih stvari kao i vaši preci, kao i svi ljudi kroz povijest. Strah se nikada ne mijenja, samo razlozi straha. Bojimo se neostvarenja onoga što želimo ili gubitka onoga što imamo. Iz naših želja i potreba proizlazi i naš strah za njihovim gubitkom, ostvarenih ili neostvarenih.

Abraham Harold Maslow je bio američki psiholog koji je osmislio Maslowljevu hijararhiju potreba, tj. piramidalni prikaz ljudskih potreba od fizioloških potreba za hranom, seksom, spavanjem i slično, preko potreba za sigurnosti, ljubavi, poštovanjem sve do samoostvarenja u što spada moralnost, kreativnost, spontanost, individualizam, samopoštovanje itd. Ljudi prioritiziraju temeljne potrebe (fiziološke) prije nego što prijeđu na više potrebe. Naši strahovi proizlaze iz toga što procjenjujemo, stvarnu ili ne, prijetnju potrebama koje smo zadovoljili i koje težimo zadovoljiti. Moderno doba je u većini svijeta eliminiralo konstantni strah od gladi, što je povijesno bio konstantni suputnik čovječanstva, međutim kako smo evoluirali s tim strahom on je još uvijek u nama, pa čak kada realno ne postoje razlozi za njega.

Thomas Robert Malthus, engleski demograf i politički ekonomist, je početkom 19. stoljeća smatrao da stanovništvo raste puno brže od proizvodnje hrane te da je velika glad neizbježna osim ako se ne poduzmu mjere za ograničenje porasta stanovništva. Tvrdio je da stanovništvo raste po geometrijskoj progresiji (1, 2, 4, 8, 16, 32...), a proizvodnja hrane po aritmetičkoj progresiji (1, 2, 3, 4...) te je točka na kojoj neće više biti hrane za prehraniti ukupno stanovništvo neizbježna, a tada slijedi opća glad i siromaštvo.

Pokazalo se da je Malthus sasvim pogriješio, primarno jer u svoje analize nije uključio tehnološki napredak koji je podigao prinose hrane toliko da ne samo da ima dovoljno hrane za sve, nego ljudi danas unose daleko više kalorija nego u Malthusovo doba. Godine 1825. na Zemlji je živjela milijarda ljudi, a do 1927. godine, kada je bilo dvije milijarde ljudi, dogodile su se brojne tehnološke inovacije koje su povećale proizvodnju hrane puno više nego što je to Malthus predvidio, kao što su mehanizacija, povećanje veličine farmi što je omogućavalo iskorištavanje prednosti ekonomije obujma, a broj kalorija po stanovniku se povećao kao i konzumacija životinjskih proteina. U razdoblju između dvije i tri milijarde ljudi, tj. između 1927. i 1960. godine su uvedena dušična gnojiva i pesticidi te je nastavljeno okrupnjivanje farmi.


Izvor: OurWorldInData.org


Izvor: Wikipedia

Danas na svijetu živi više od 7 milijardi ljudi, a unos kalorija po stanovniku nikada nije bio viši, za što je primarno odgovoran tehnološki napredak koji Malthus nije unio u svoju analizu te se tako pokazalo da je bio sasvim u krivu.

Početkom 19. stoljeća u Engleskoj, koja je prolazila kroz industrijsku revoluciju, se pojavio pokret Luddita koji su se protivili samoj industrijskoj revoluciji i promjenama koja je ona donosila. Ludditski pokret je nastao u Nottinghamu i ubrzo je cijela regija bila zahvaćena nemirima koji su trajali od 1811. do 1816. godine dok pokret nije ugušen vojnom silom. Iako je postojalo mnogo ljudi koji je pokretao isti strah prema promjenama, Ludditi su bili dovoljno ekstremni da razbijaju strojeve. Premda primarni razlog nije bio u samom protivljenju tehnološkom progresu, nego promjenama na tržištu rada koje je industrijska revolucija prouzrokovala, možemo reći da je to dvoje povezano tj. da nerazumijevanje i neprihvaćanje promjena koje dolaze s tehnološkim progresom, automatski i odbija sami tehnološki progres kao glavni razlog tih promjena.

Ipak, podaci pokazuju da su realne plaće u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1850. kontinuirano rasle, tako da se ni strahovi Luddita da će strojevi pogoršati život siromašnih ljudi nisu obistinili, nego sasvim suprotno. Industrijska revolucija je omogućila neviđeno brz napredak u uvjetima života, razvoju znanosti, proizvodnosti i slično. Oslobodila je ljude niskoproduktivnog rada na malim zemljištima u poljoprivredi te ih uvela u puno produktivniji industrijski rad, a samom mehanizacijom, znanjem i okrupnjivanjem podigla i produktivnost u poljoprivredi. Taj proces nije bio bez poteškoća i prepreka, ali upravo je industrijalizacija dovela do veće potražnje za radnicima čiji je rad sada vrijedio više zbog dodatnog kapitala (strojeva) koji su oplemenjivali njihov rad.


Izvor: The Economist

Mi smo već duboko ušli u novu industrijsku revoluciju - onu digitalnu, obilježenu robotizacijom, globalizacijom i automatizacijom. I definitivno će promjene biti duboke, a mnoga će zanimanja postati nepotrebna. Neki će biti gubitnici, a neki dobitnici u tom procesu. Ali, svi imaju veliku prednost u odnosu na ljude koji su se nosili s prvom industrijskom revolucijom, a to je da znamo što očekivati i kako će se stvari odvijati. Znamo da će se stvari fundamentalno promijeniti te se možemo preorijentirati na nadolazeće industrije.

Ljudski strahovi se nikada ne mijenjanju, a strahove najviše potiču velike i brze promjene, to je prirodna ljudska reakcija. Međutim, danas je besplatno dostupno toliko znanja da svatko može proučiti određenu tematiku i odagnati strah, jer strah primarno proizlazi iz neznanja.

Ipak, svjedoci smo toga da čak i mnogi znanstvenici i intelektualci, koji bi trebali posjedovati najviše znanja, sami stvaraju paniku. Iako ni malthuzijanisti ni ludditi ni eko kultisti nikada nisu nestali, zadnjih desetljeća smo svjedoci stapanja te tri struje misli u jednu.

Eko kultisti dobivaju se više političkog i medijskog prostora, iako se velika većina njihovih predikcija nikada nije obistinila. Podsjetimo se samo nekoliko stvari koje su eko kultisti prije 15-20 godina smatrali da će se dogoditi, a nisu se obistinile, sasvim suprotno. Ozonske rupe, za koje se smatralo 1980-ih i 90-ih da će se stalno širiti i ugroziti sav život na zemlji, ali su se one do današnjih dana sasvim smanjile, više nikome nisu na pameti. Šuma, za koje se strahovalo da će nestajati, ima više nego prije sto godina. Nafta, za koju su prognoze bile da će postupno nestajati i gotovo sasvim nestati u 50 godina pa se to koristilo kao argument za smanjenje nafte u proizvodnji energije, je trenutno toliko pojeftinila da mnogi proizvođači posluju na ivici isplativosti, a mnoge zemlje koje ovici o cijeni nafte imaju probleme s balansiranjem proračuna upravo radi niske cijene nafte.

Eko kultistima su se priključili neomalthuzijanci koji stvaraju paniku oko prevelikog rasta stanovništva u svijetu i neodrživosti istoga. Međutim, mnoge zemlje za koje tradicionalno imamo predodžbu da imaju visoki fertilitet (broj djece po ženi) su ga dobrim dijelom obuzdale raznim javnim programima i samim spontanim socio-ekonomskih razvojem. Tako u Iranu fertilitet iznosi manje od dvoje djece po ženi, Indiji manje od 2.5, Turskoj 2.1, Bangladešu 2.2...I u Africi je fertilitet u velikom padu te žene u Africi više nemaju po sedmero djece. Trend jasno pokazuje da će se stopa fertiliteta stalno smanjivati i da nema prostora strahu o prenapučenosti Zemlje.

Neomalthuzijanci su preuzeli eko argumentaciju za isto predviđanje koje je imao Malthus, da će brojnost stanovništva postati neodrživa zbog nedovoljno hrane. Kako se Malthusov argument o prirodno sporijem rastu proizvodnje hrane od rasta stanovništva pokazao sasvim promašen, neomalthuzijanci preuzimaju katastrofične scenarije eko kultista o velikim klimatskim promjenama koje će izazvati prirodne katastrofe i time uništiti plodno tlo i proizvodnju hrane, što će dovesti do gladi zbog daljnjeg rasta stanovništva a stagnacije proizvodnje hrane. Međutim, neomalthuzijanci upadaju u istu zamku kao i njihovi prethodnici, jer podcjenjuju tehnološki napredak. Broj umrlih od prirodnih katastrofa je zadnjih 50 godina u velikom padu, a iako se troškovi tih katastrofa povećavaju, to je jednostavno iz razloga što danas postoji puno više infrastrukture koja može biti uništena u takvim katastrofama. Poplava koja u Africi uništi nekoliko stotina koliba je sigurno infrastrukturno jeftinija u novčanom iznosu nego ona koja uništi nekoliko stotina kuća u SAD-u, ali sigurno je teže stanovništvu u Africi nadoknaditi tu štetu nego stanovništvu u SAD-u, tako da ne možemo gledati štete od katastrofa čisto u financijskom smislu.

Tijekom zadnjih nekoliko stotina godina prirodne katastrofe su u padu, i to upravo zbog boljih tehnoloških rješenja, boljih materijala i bolje infrastrukture. Ne negiram klimatske promjene, samo njihov intenzitet i utjecaj, koji se preuveličava i jednodimenzionira. Da, stvari će se mijenjati, klima će se mijenjati, to će promijeniti raspored plodnih područja, ali to se kroz povijest često događalo samo od sebe, kao što je Malo ledeno doba u Europi od kraja Srednjeg vijeka do 19. stoljeća za koji znanstvenici još nisu sigurni zbog čega se dogodilo (jedno od objašnjenja je povećana vulkanska aktivnost). Promjena je klimatska konstanta te klima kroz desetljeća, stoljeća i tisuće godina varira s obzirom na brojne prirodne varijable. Jedan od primjera je i erupcija vulkana Tobe na Sumatri prije 75,000 godina, koja je uzrokovala globalno hlađenje.

Bilo kako bilo, neomalthuzijanci su kroz paniku oko klimatskih promjena progurali u mainstream i tu našli uporište za svoje katastrofične tvrdnje oko neodrživosti rasta populacije, neizbježnoj humanitarnoj katastrofi zbog gladi i sl. A razloga za toliki strah nema. Stvari će se mijenjati, ali će se čovječanstvo kao uvijek prilagoditi i prosperirati. Bit će i gospodarskih problema, ali u gospodarstvu novi problemi stvaraju nova rješenja, podižu efikasnost i šire spektar mogućeg djelovanja i smjerova kojima razvoj čovječanstva može krenuti.

Eko kultovi, neomalthuzijanci i neoludditi danas djeluju usklađeno, stalno nadopunjuju teorije jedni drugih, a u sva tri pravca misli su se infiltrilari ljevičari koji kroz njih pokušavaju održati relavatnom svoju zastarjelu ideologiju koja sama ne pronalazi odgovore na moderne teme te je ideološki zapela u 19. stoljeću, stoga joj je jedini način održanja takvo ulaženje u moderne pokrete i pravce razmišljanja koji realno nemaju nikakvu vezu s socijalističkom ideologijom, osim one nametnute. Tako smo danas dobili situaciju da je tvrdnja kako ekološki gledano svijet ide u propast (eko kultisti), a primarni razlog je prenapučenost (neomalthuzijanci) i industrijski te tehnološki napredak koji uništava i prirodu i iskorištava prenapučenost određenih zemalja trećeg svijeta te narušava tradicionalne gospodarske odnose s tim novi odnosi nisu održivi (neoludditi) je sukus mainstream razmišljanja većine ljudi, a kao rješenje se nudi puno veći utjecaj države, centralizacija odlučivanja i upravljanja te rušenje kapitalizma.

A neomalthuzijanci, eko kultisti i neoludditi ne shvaćaju da su za ljevicu samo "usefull idiots" tj. korisni idioti, koji im služe na potkopavanje kapitalizma i iskorištavanje njihovog entuzijazma. Kada bi ljevica došla na vlast, prvo što bi napravila je uklonila i jedne i druge i treće, fizički ili utjecajno.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.