Ekonomija dijeljenja i nova industrijska revolucija: Uberizirajmo sve!

3.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
2

Ekonomija dijeljenja i nova industrijska revolucija: Uberizirajmo sve!

Uskuhalo se ovih dana oko Ubera gotovo do točke usijanja koja je bacala iskre po dalmatinskim šumama. Susreli se Hrvati s ekonomijom dijeljenja – pa ne znaju što će. Jeli to za "u se", "na se" ili "poda se"? Ili je to nekakva aplikacija koju ćemo dekretom istjerati iz zemlje pa na graničnim prijelazima nalijepiti sliku da je svi prepoznaju? I ne puste unutra! Pih! Aplikacija...

 Mada u nekim svojim jednostavnim oblicima udomaćena kod nas (od zidanja kuće, branja kukuruza pa do kolinja), svoju pravu ekspanziju doživljava zadnjih godina, dijelom i kao uzrok velike ekonomske krize. No pitam se ima li naprednije i slobodnije ideje od ideje ekonomije dijeljenja (sharing economy) i njenih projekata poput Airbnb-a, Ubera, Beepinga...?

Za ovakav iskorak u fantastičan novi poslovni model neophodno su se morale ispuniti dvije pretpostavke.

Prvo, tržište mora biti liberalizirano, bez pretjeranih regulacija od strane države, bez monopola i s fleksibilnim radnim zakonodavstvom. Složit ćete se da ovu pretpostavku baš i ne ispunjavamo, ali se nadamo takvim ostvarenjima.

Kao drugo, tehnološki razvoj je one stvari koje su nam do jučer bile nezamislive doveo u svaku firmu, u svaku kuću, svakome pojedincu na dlan. Razvojem interneta i pametnih telefona u mogućnosti smo ne samo komunicirati međusobno, nego i raditi, prikupljati i davati informacije koje su nam potrebne u poslu, pa tako i sudjelovati u ekonomiji dijeljenja.

Ekonomija dijeljenja ima svoje brojne prednosti. Poslovi koji se dijele ne traže „stalno“ radno vrijeme, mogu se raditi kao dodatni posao, mogu ga raditi i studenti, i radnici i umirovljenici. Ono što ga karakterizira je svakako i uzajamnost jer u isto vrijeme možete biti i korisnik i davatelj usluge. Kad je u pitanju razmjena predmeta ili nekretnina, značajno štedite na bespotrebnom ulaganju u imovinu ili jednosmjerni najam. Zajedničkom upotrebom stvari (automobila, stambenog prostora, vrtnih kosilica, modne odjeće...) čuvamo prirodne resurse i smanjujemo zagađenje planeta.

Zanimljivo je da sve veći broj tvoraca patenata i izumitelja svoje ideje žele dijeliti s drugima. Dijeleći, znanje se umnožava i napredak kao posljedica je uzajamno dobro.

I tako, isprovociran nerazumijevanjem protivnika ovakvog poslovnog modela, razmišljao sam u kojim bi se djelatnostima ekonomija dijeljenja mogla uspješno primijeniti. Malo i u inat! I sjetio sam se tople vode – dijeljenja paketnih pošiljki! Skočih da pitam Google. Šapnuo mi je da Postmates postoji u Americi još od 2011. godine. Nema veze rekoh, idemo zagolicati čuvare pečata!

Tržište poštanskih usluga zadnjih godina je u velikim promjenama. Pismonosne pošiljke iz godine u godinu sve su rjeđe, a promet paketnih pošiljki je u stalnom porastu. Sasvim razumljivo za sve nas koji koristimo e-mail i kupujemo stvari putem interneta.

Zbog istih događanja na tržištu poštanskih usluga i dijelom zbog liberalizacije istog tržišta, nacionalna pošta je pribjegla zatvaranju brojnih ureda, smanjenju broja radnika, disperziji ponude i informatizaciji poslovanja. Začudo, mogli bismo ih pohvaliti kao rijetko koju državnu kompaniju, ministru Mariću za utjehu.

Upravo u takvim okolnostima, u kojima veliki sustavi ne mogu naći rentabilno rješenje, pojavljuju se student, bravar i umirovljenik sa svojim biciklom, motorom ili automobilom. Aplikaciju će nekako prošvercati preko „grane“ za svoj omiljeni smartphone te u svoje slobodno vrijeme ili ako mu je to „onako usput“ prevest će paketnu pošiljke od točke A do točke B. Baš onako kako mu telefončić kaže. Kad dođe poslije vožnje kući i otvori svoj m-Banking, bit će bogatiji za koju kunicu više. I svi sretni – zadovoljni. Pošiljka je stigla na odredište po želji naručitelja, poštar bez pečata je konačno skupio novac za dugo sanjani godišnji odmor – naravno putem Airbnb-a, a država je dodatno doprinijela osiguranju poštanske usluge u prihvatljivim rokovima na cjelokupnom teritoriju.

I kako unatoč pretragama po internetu nisam skužio da kod nas već postoji Locodels još od 2015. godine, nego sam informaciju dobio netom nakon objave prvotnog teksta (zahvaljujem na informacijama našem čitatelju), zaključio sam da ne bi bilo loše dodatno ukazati na novu ponudu na našem tržištu i ipak objaviti tekst. Nemojte zamjeriti što do mene ova informacija nije došla – slabo sam načitan!

Načitan? Pa, evo još jedne ideje! Možda već postoji, a možda i ne! Ipak svi mi volimo pročitati knjigu u udobnoj fotelji ili krevetu – lickajući prst kako bi okrenuli novu stranicu. I svi mi imamo pregršt knjiga koje smo već pročitali i koje nam stoje na policama. Istovremeno smo znatiželjni čitati knjige koje nemamo, a koje možda upravo kod nekog drugog skupljaju prašinu.

Opet nam je potrebna samo jedna aplikacija da u virtualnu knjižnicu smjestimo sve knjige naših polica i učinimo ih svima dostupnim. Uz nekakvu članarinu i položenu kauciju mladom i hrabrom poduzetniku koji će administrirati razmjenu, hvalit ćemo se kolekcijom na mobitelu više nego strina kompletima Krleže s ormara. A i Locodels će imati više posla. Mi ćemo biti nešto pametniji i zdraviji – sačuvat ćemo koje stablo više.

Stablo? Ma, ne da mi se više pisati o toj ekonomiji dijeljenja. Tko će sad objasniti kako izgleda naš zajednički rasadnik? Nego, idemo uberizirati što god se može!

P.S. Ako koji klinac čita ovo ili njegov roditelj, neka zaboravi upisati školovanje za zanimanje poštara. I taksiste, naravno! Knjižničara?! I mnogih drugih zanimanja koje će zamijeniti ili tehnologija – ili svi mi zajedno.




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: