Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize

3.5.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Iako su krajem prošle i početkom ove godine mediji brujali o nadolazećoj krizi, od nje ipak ove godine neće biti ništa.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize

Iako su krajem prošle i početkom ove godine mediji brujali o nadolazećoj krizi, od nje ipak ove godine neće biti ništa.
PIŠE Branimir Perković

Razloga za ta predviđanja je bilo mnogo, od restriktivne monetarne politike američkog FED-a, pada glavnih dioničkih indeksa, slabije osobne potrošnje do slabijeg rasta zapošljavanja u SAD-u. Geopolitički je na opći pesimizam jako utjecao trgovinski rat između primarno između SAD-a i Kine, ali i najavljene trgovinske sankcije između SAD-a i EU. One koji su predviđali recesiju se ne može kriviti za nestručnost i neinformiranost, znakovi krize su postojali.

Međutim, gospodarski rezultati SAD-a i Kine u prvom kvartalu ove godine su ipak pokazali da su bili u krivu. BDP SAD-a u prvom kvartalu je rastao 3,2% što je najviši rast u prvom kvartalu od 2015. i znatno iznad očekivanih 2,1-2,5 % . Rastu je najviše pridonijelo rast neto izvoza jer je izvoz rastao 3,7%, a uvoz se smanjio za isti postotak. Osobna potrošnja, najveća komponentna BDP-a je rasla skromnijih 1,2% što je ipak za 2/3 više od očekivanja.

Rast osobne potrošnje iznad očekivanja je iznenađujući zbog najdužeg "government shutdowna" (obustava funkcioniranja upravne vlasti) od čak 35 dana zbog političkog sukoba predsjednika Donalda Trumpa i demokrata zbog izgradnje zida na granici s Meksikom.

Rast BDP-a Kine 6,4%, također iznad očekivanih 6,3%. Iako postoji svojevrsni konsenzus među ekonomistima da su podaci o rastu BDP-a Kine sasvim sigurno lažirani, jer statistički ured svake zemlje sam prikuplja podatke, a smatra se da statistički ured Kine nije neovisan od kontrole Komunističke partije, veliki rast BDP-a SAD-a i rast burzovnih indeksa od početka godine otklanjaju sumnje o recesiji.

BDP Europske unije je također rastao nešto iznad očekivanja, 0,4 % nasuprot očekivanih 0,2-0,3%. Kineska partija je revidirala i ciljani rast BDP-a u 2019. s "oko 6,5 %" na "od 6% do 6,5%".

Motor izbjegavanja krize je i Brazil koji je u drugom kvartalu 2017. izašao iz trogodišnje recesije i održava blagi rast BDP-a. Snažno rastu burzovni indeksi i investicije. Iako su predikcije mješovite, ipak se očekuje rast BDP-a od 2,1%, nešto manje od ranije očekivanih 2,5%.

Meksiko je također revidirao svoju planiranu stopu rasta u 2019. s 2,1 % na 1,6 %.

Kvartalni rast BDP-a SAD-a:


Za sada je recesija izbjegnuta, ali stari razlozi zbog kojih se očekivala recesija nisu nestali. Ekonomiste brinu i podaci o padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj, Brexit te recesija u Italiji.

Izbjegavanju recesije je zasigurno pridonio i pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima započet sredinom listopada prošle godine, ali od druge polovice siječnja cijene ponovno rastu iako se još uvijek nalaze na razinama nešto ispod vrhunca na kojem su bile sredinom listopada 2019.

Kako je politička kriza u naftom bogatoj Venezueli, zemlji s najviše dokazanih rezervi nafte, eskalirala na korak do oružane pobune očekuje se daljnji rast cijena tog energenta. Trenutno postoje konfliktne informacije iz Venezuela ovisno o tome radi li se o vlasti ili oporbi, ali je sigurno da se ne može očekivati skorije razrješavanje krize. SAD zadnjih nekoliko godina podiže vlastitu proizvodnju nafte i trenutno može bez uvoza pokrivati 60% domaćih potreba te je postao najveći svjetski proizvođač sirove nafte.

Neke studije predviđaju da će do 2020. SAD postati neto izvoznik nafte. Kako je ujedno i najveći svjetski konzument nafte, to će SAD-u zasigurno osigurati ugodniju geopolitičku situaciju, puno bolju nego primjerice Kini i EU koje jako ovise o uvozu. Iako svaki rast cijene sirove nafte na svjetskim tržištima poskupljuje druge grane gospodarstva i time pridonosi ekonomskom usporavanju, SAD će biti puno više zaštićen od gospodarstva EU i Kine. OPEC, organizacija zemalja izvoznica nafte, je već najavio smanjivanje proizvodnje da bi podigao cijene nafte na svjetskim tržištima.

Kina se u srednjem i dugom roku nalazi u velikom problemu jer rast BDP-a opada iz godine u godinu, a standardni izvori rasta koji su Kini nekada osiguravali godišnji rast BDP-a preko 10% godišnje polako nestaju. Jedan od ključnih indikatora dugoročnog rasta, ukupna faktorska produktivnost (TFP), pokazuje zabrinjavajuće trendove. Pojednostavljeno, ukupna faktorska produktivnost (TFP) je indikator koji pokazuje dodatni output koji neka ekonomija proizvodi bez dodatnih ulaganja rada i kapitala a njegove glavne sastavnice su tehnologija i efikasnost. Siromašne zemlje crpe gospodarski rast iz premještanja radnika iz poljoprivrede u industriju, što podiže produktivnost.

Međutim, Kina je gotovo iscrpila tu mogućnost rasta i došla na razinu razvoja gdje više ne može rasti na temelju rasta inputa te se treba preorijentirati na rast produktivnosti. To znači da Kina treba bolje iskorištavati dostupne resurse umjesto da se oslanja na akumulaciju rada i kapitala.



Unatoč katastrofičnim izjavama stranih i domaćih medija, vrlo je vjerojatno da će globalno gospodarstvo ove godine izbjeći recesiju. Glavni motor rasta će biti SAD koji će vrlo vjerojatno i povećati rast BDP-a u drugom kvartalu 2019., ali će se u drugoj polovici godine taj rast smanjiti. Najveći problem u srednjem i dugom roku su anemična EU i ispuhana Kina. Bombastični naslovi o skoroj krizi nisu ništa novo, oni su se pojavljivali i u prošlim godinama.

Razlog za to nije ekonomski nego medijski. Kako jako mnogo medija i analitičara često predviđa krizu onda ako se ta predviđanja i ne obistine nema nikakve kazne u smislu gubitka reputacije, a ako se obistine, onda se ti mediji i analitičari prikazuju kao gurui koji su eto jedini uvidjeli da dolazi kriza. Zaista, tko se još sjeća da je nobelovac Krugman predviđao novu svjetsku krizu goru od one iz 2008. zbog izbora Trumpa za predsjednika SAD-a?

Predviđanja recesije su postala toliko uobičajena da ne postoji reputacijski trošak kada se ne obistine. A kada se obistine, onda se katastrofičari prikazuju kao veliki stručnjaci i znalci. Ali i ćorava kokoš zrno pogodi.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: