Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo

20.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo

Iako domaći novinari, nevladine udruge, političari i intelektualci vole govoriti o tome kako Hrvatsku uništava tzv. "neoliberalni kapitalizam" i "divlje slobodno tržište", podaci govore drugačije. Nije potrebno puno ekonomskog znanja za shvatiti da se radi o sasvim krivom prikazivanju stvari. Ali oni koji to govore ionako ne prihvaćaju bilo kakve empirijske pokazatelje za potvrdu ili osporavanje svojih tvrdnji, njima je bitna dijalektika i održavanje određenog narativa, a ne stvarnost.

Hrvatska je zemlja laži, mitova i zabluda. Mit o "divljem neoliberalnom kapitalizmu" koji "uništava Hrvatsku" je jedan od najprihvaćenijih i jedan od rijetkih mitova oko postoji konsenzus na ljevici i desnici, među novinarima i političarima, među intelektualcima i narodom. Okrivljavanje "divljeg neoliberalnog kapitalizma" uvijek prolazi, oko toga se svi slažu, postoji suglasje i stvara se društvena kohezija kao oko malo kojeg pitanja. Želi li političar zvučati plemenito, treba samo okriviti "divlji neoliberalni kapitalizam"; želi li novinar zvučati informirano, okrivit će opet taj "divlji neoliberalni kapitalizam"; želi li intelektualac izgledati mudro, učinit će isto.

Možda se ne slažemo oko ustaša i partizana, abortusa, vjeronauka u školama, Rusije i SAD-a, EU, imigracije ili o tome čisti li se riba od glave ili repa, ali svi se slažu oko toga da državu uništava nekakav "divlji neoliberalni kapitalizam".

Stvarnost je sasvim drugačija. Hrvatska se prema najnovijim podacima za 2018. po Indeksu ekonomske slobode nalazi tek na 92. mjestu u svijetu, iza utvrda slobodnog tržišta kao što su Srbija i BIH, a ispred zemalja nadaleko hvaljenima po snazi i slobodi svojih gospodarstava kao što su Oman i Honduras. S indeksom 61 od 100 se nalazi pri dnu razreda "Uglavnom slobodna gospodarstva", a tek četiri mjesta od razreda "Uglavnom neslobodna gospodarstva". Osim neoliberalnih Omana i Hondurasa između Hrvatske i te kategorije stoje Burkina Faso i Zalenortska Republika (mala otočna država uz zapadnu obalu Afrike). Prvih šest najslobodnijih ekonomija na svijetu su: 1. Hong Kong, 2. Singapur, 3. Novi Zeland, 4. Švicarska, 5. Australija i 6. Irska.

Ali zašto je uopće ekonomska sloboda bitna i koristi li ona cijelom društvu ili samo "krupnom kapitalu" kako nas mnogi uvjeravaju?

Iako je dovoljan letimičan pogled na rang listu država po pitanju ekonomskih sloboda da bismo primijetili kako su upravo najbogatije zemlje ujedno i one koje uživaju najveće ekonomske slobode, da ne bi sve ostalo na riječima i odokativnoj procjeni, gdje se upada u dijalektiku nalik socijalističkoj bez ikakvih čvrstih dokaza, najbolje je usporediti Indeks ekonomske slobode s drugim mjerilima blagostanja, kao što su BDP po stanovniku (PPP), stopa inovacija, zaštita okoliša i društveni napredak.

Usporedba BDP po stanovniku (PPP) i indeksa ekonomske slobode jasno pokazuje da zemlje s većim ekonomskim slobodama ostvaruju i viši BDP po glavi stanovnika (prilagođen kupovnoj moći). BDP je najkorištenije mjerilo ekonomskog blagostanja neke države, iako često osporavan kao previše "materijalan" i pokazatelj kvantitete ekonomskog blagostanja, ali ne i kvalitete blagostanja. Međutim, BDP po stanovniku snažno korelira i s manje "materijalnim" pokazateljima kao što je HDI (Indeks ljudskog razvoja) koji je mjera tri pokazatelja: BND (Bruto nacionalni dohodak), prosječno trajanje života i prosječno trajanje školovanja.

Možda najbolji dokaz da je BDP po glavi stanovnika jako kvalitetan pokazatelj je činjenica da snažno korelira s anketiranim životnim zadovoljstvom tj. u zemljama s većim BDP po glavi stanovnika ljudi kažu da su sretniji nego u onima gdje je BDP po glavi stanovnika manji.

Iz činjenica da veći BDP po glavi stanovnika znači i veće anketirano životno zadovoljstvo (na skali od 0 do 10), a indeks ekonomske slobode korelira dosta jako s visinom BDP-a po glavi stanovnika, možemo logički zaključiti da veće ekonomske slobode ujedno koreliraju s većim anketiranim životnim zadovoljstvom. Radi se o elementarnoj logici, ako a=b (veći BDP po stanovniku = veće životno zadovoljstvo) te c = a (veći indeks ekonomske slobode = veći BDP po stanovniku), onda je upotrebom elementarne logike c = a = b tj. veći indeks ekonomske slobode (c) = veći BDP po stanovniku (a) = veće zadovoljstvo životom (b).

I stvarno, treći graf pokazuje da postoji korelacija između većih ekonomskih sloboda i većeg zadovoljstva životom.

Graf 1) Korelacija anketiranog zadovoljstva životom i visine BDP-a po stanovniku (PPP)


Graf 2) Korelacija indeksa ekonomske slobode i BDP po stanovniku (PPP)


Graf 3) Korelacija indeksa ekonomske slobode i anketiranog zadovoljstva životom

Izvor: The Atlantic, Svjetska Banka

Očigledno možemo dosta sigurno tvrditi da veće ekonomske slobode dovode do veće individualne sreće i kolektivno zadovoljnijeg stanovništva neke zemlje. Ali sreća je individualna i subjektivna, osobni osjećaj pojedinca. Iako ti pojedinci tvore društvo i prosječna sreća pokazuje da je društvo sretnije, ljevičari će vjerojatno posegnuti za argumentom da se radi o filozofiji utilitarizma, tj. da je najbolji izbor onaj koji dovodi do maksimalizacije korisnosti iz čega proizlazi da je najbolji izbor ekonomskih politika onaj koji dovodi do najvećeg blagostanja za najveći broj ljudi i najviše prosječnog zadovoljstva životom.

Ali moguće je testirati i kako veće ekonomske slobode utječu na neekonomske faktore društvenog napretka. Godine 2014. je osmišljen Indeks društvenog napretka (SPI) koji uopće ne mjeri ekonomske faktore i fokusira se primarno na pokazatelje kvalitete života i kvalitete okoliša. U to spadaju zdravstveno stanje, stanovanje, higijena, jednakost, inkluzivnost, održivost, osobne slobode i sigurnost.

Razočaravajuće za socijaliste, ali korelacija između visine Indeksa ekonomske slobode i Indeksa društvenog napretka je jako pozitivna. Dapače, korelacija je jača nego korelacija između Indeksa ekonomske slobode i BDP po stanovniku (PPP), 0,746 naprema 0,647. Jača je i nego između Indeksa ekonomske slobode i anketiranog zadovoljstva životom na ljestvici od 0 do 10.



Naravno, korelacija ne znači i kauzalizaciju. Osim ako ne možemo interpretacijom dokazati da osim korelacije postoji i kauzalizacija. Možemo i zanemariti očitu činjenicu da su države s većim BDP po stanovniku (PPP) puno bolja društva od onih koja imaju manji.

Tu kauzalizaciju stalno objašnjavamo na portalu Liberal.hr, iz dana u dan, u nadi da će ljudi shvatiti da im je u najboljem osobnom interesu društvo sa što više ekonomskih sloboda. A Hrvatska to nije. Širiti ovaj tekst na dokazivanje kauzalizacije između ekonomskih sloboda, prosječnog zadovoljstva životom i društvenog napretka bi da učinilo predugačkim i zamornim za čitanje. Zato vas pozivam da pratite tekstove na Liberalu i dobit ćete hrpu dokaza zbog čega je to tako.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ŠKOLA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: