Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU

FOTO: Heritage
29.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Prema Heritage institutu Hrvatska je po pitanju ekonomskih sloboda zabilježila blagi napredak te se popela s 92. na 86. mjesto.
IZVOR: CEA

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU

Prema Heritage institutu Hrvatska je po pitanju ekonomskih sloboda zabilježila blagi napredak te se popela s 92. na 86. mjesto.
IZVOR: CEA

Indeks ekonomske slobode Hrvatske blago raste ali problem ostaje. Ranking Hrvatske je porastao s 92. mjesta na 86. mjesto. Indeks je blago porastao na 61.4%.

Američki konzervativni think tank Heritage Foundation objavio je Indeks ekonomske slobode za 2019. godinu.

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) svake godine donosi dubinsku analizu indeksa ekonomske slobode, kako bi se detektirala poboljšanja javnih politika i strukturni problemi koje kroz projekt Hrvatska 2025 pretvara u konkretna rješenja.

Gdje su povećanja indeksa, a gdje smanjenja?

Blagi rast indeksa ekonomske slobode Hrvatske rezultat je umjerenih poboljšanjima u području fiskalne i regulatorne politike te zaštite vlasničkih prava. Istovremeno, zabilježen je pad indeksa zbog niskog integriteta sustava i nedovoljne nepristranosti sudstva. Sa 61% ekonomske slobode Hrvatska je iznad svjetskog prosjeka od 60%, ali ispod europskog prosjeka od 69%. Da su se zabilježili ažurni podaci u području fiskalne politike, skor bi bio blago veći od 61,4% (kako se navodi u sljedećem pasusu).

Najveći pomaci su u području fiskalne politike. Granična stopa poreza na dobit snižena je na 18%, ali izvješće i dalje bilježi nekadašnju graničnu stopu poreza na dohodak od 40% (dok je sada 36%, a efektivno i niže, uzimajući u obzir još i povećani neoporezivi dohodak). Ukupno porezno opterećenje čini 38% BDP-a. Zabilježen je udio javne potrošnje od 47% BDP-a (dok Eurostat podatak govori o sniženju na 45%). Izvješće navodi proračunski deficit od 1% BDP-a (a proračun je okvirno u u ravnoteži, što realno još više pridonosi fiskalnom zdravlju). Isto tako, u izvješću je javni dug na 78% BDP-a (a trenutno je već na 75% i nastavlja padati prema EU pravilima fiskalne discipline).

U području regulatorne politike navodi se pojednostavljenje procedura za poslovanje. U ovom području se ne gleda samo regulatorno opterećenje kroz razne procedure od pokretanja do zatvaranja poslovanja, već i razina konzistentne i predvidljive primjene pravila. Premda se to izričito ne navodi u izvješću za Hrvatsku, obzirom na način funkcioniranja segmenata administracije moguće je to kao problem pretpostaviti s visokom razinom empirijske sigurnosti. Navodi se provedba novog Zakona o radu koji je (donekle) fleksibilizirao tržište rada, dok razina radne slobode ostaje vrlo niska. Istovremeno, izvješće navodi slabi napredak u snižavanju subvencija i privatizaciji državnih kompanija. Područje montarne slobode, uz poslovnu i radnu slobodu, čini segment regulatorne efikasnosti. U ovom području mjeri se odnos stabilnost cijena kroz inflaciju i kontrole cijena. Inflacija se smatra kao oblik konfiskacije vlasništva i nevidljivog poreza koji povisuje cijene. Stoga je prema metodologiji ideal liberalne politike u niskoj inflaciji i neovisnosti središnje banke.

U području vladavine prava, kao pomaci navode se pojednostavljenje registracije vlasništva i sniženje poreza na promet nekretnina. Zaštita vlasničkih prava je relativno na višoj razini, za razliku od pitanja sudstva i integriteta sustava. Istovremeno, navodi se kako nema pomaka u borbi protiv korupcije (što potvđuje i novo izvješće Transparency International o percepciji korupcije). Također, navodi se i problem brojnih nerješenih sudskih predmeta (koji je i dalje visok premda je prema podacima Vlade smanjen sa 616.686 krajem 2014. na 424.378 sredinom 2018.). Također, zabilježena je niska razina integriteta sustava koja se prema metodologiji procjenjuje kroz učestalost podmićivanja, kronizma, patronaže, nepotizma, netransparentnog donošenja odluka o javnim politikama, nejednakog tretmana korisnika javnih usluga, nepovjerenja u političare itd.

U području trgovinske politike je prema izvješću problem u određenim ne-carinskim preprekama zbog provedbe tehničkih EU propisa za pojedine proizvode te zbog subvencija i kvota. Prosječna carinska stopa je 2% (ali je to segment koji određuje zajednička trgovinska politika EU-a, dok zbog unutarnjeg tržišta nema carinskih prepreka). Investicijska sloboda ostaje na istoj razini a izvješće navodi kako država nema prethodne provjere stranih ulaganja (koje se upravo predlažu na EU razini). Također, navodi se otvorenost financijskog tržišta za strana ulaganja i činjenica da je preko 90% bankarskog sektora u stranom vlasništvu.

U izvješću se navodi kako politička neizvjesnost otežava ekonomski napredak, a najveći izazovi su slaba izvozna baza, emigracija i spora privatizacija. Spominje se zakonski okvir koji će podržati gradnju LNG terminala za Krku.

Koja je metodologija ekonomske slobode?

Metodologija ovog izvješća u velikoj je mjeri egzaktna (za razliku od izvješća o konkurentnosti koje obuhvaća širi opseg javnih politika s većinom indikatora koji su predmet subjektivnog ocjenjivanja kroz anketni uzorak). U ovoj je metodologiji teže točno izmjeriti razinu vladavine prava, dok se fiskalna politika mjeri prema makroekonomskim pokazateljima.

Gdje su najbolje i usporedive zemlje?

TOP 10 zemalja prema ekonomskoj slobodi su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Australija, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Ujedinjeni Arapski Emirati i Tajvan. Među usporedivim zemljama, Estonija je 15., Litva 21., Češka 23., Latvija 35., Rumunjska 42., Slovenija 58., Mađarska 64., a Slovačka 65.

Hrvatska od prošle godine prema ranking više nije u skupini „uglavnom ne-slobodnih“, već je sada u skupini „umjereno slobodnih“.

Tako je Hrvatska na europskoj karti među zemljama Istočne Europe (premda na začelju iste) odnsno Južne Europe, kojoj treba dodati i Francusku. S druge strane, relativno višu razinu ekonomske slobode imaju Švicarska, Gruzija, Irska, UK, baltičke i nordijske zemlje te povijesno germanski prostor (Njemačka, Austrija i Češka).



Blagi reformski napredak Hrvatske postoji i u rankingu i u indeksu bodova, te dodatno u području fiskalne politike da su se zabilježili najnoviji podaci, ali mnoga toga još treba poboljšati kako bi Hrvatska dostigla usporedive zemlje. Primjerice, dok se prema rankingu Hrvatska na 86. mjestu čini dosta udaljenom od Slovenije kao 58. Ili Rumunjske kao 42., u bodovima je to 4 odnosno 7 bodova razlike. Uz čak i umjereni intenzitet nastavka strukturnih reformi u području fiskalne, regulatorne i pravosudne politike, zaostatak za navedenim zemljama bi se mogao nadoknaditi.

Ključne prepreke većoj ekonomskoj slobodi Hrvatske ostaju radno zakonodavstvo, integritet države, pristranost sudstva, javna potrošnja i progresivno oporezivanje dohotka.

U izvješću se može vidjeti i usporedba rezultata pojedinih zemalja, a tako i Hrvatske, od prvog izvješća do ovogodišnjeg. Za Hrvatsku je taj skok 1996.-2019. u iznosu od 13,4 postotnih bodova. Gruzija i Litva su ostvarile značajan napredak, a Hrvatska i Srbija umjereni.

Napredak ekonomske slobode u pojedinim zemljama:


Zaključno o perspektivama Hrvatske

Indeks ekonomske slobode Hrvatske blago raste ali problem ostaje. Unatoč određenim pomacima uslijed umjerene dinamike određenih reformi, Hrvatska ima iste strukturne probleme.

Fiskalna konsolidacija treba se nastaviti prema EU pravilima kako bi se ulazak u Euro zonu dogodio s javnim dugom od približno 60% BDP-a. Kako je javna potrošnja, unatoč smanjenju njenog udjela u BDP-u na 45%, i dalje vrlo visoka, pogotovo u odnosu na razinu prosječnog ekonomskog standarda, rezanje prekomjerne državne administracije trebalo bi se očekivati, počevši od ukupne mase plaća (wage bill) koja iznosi nešto manje od 12% BDP-a (u usporedbi s 10% u zemljama Srednje i Istočne Europe). Dosadašnja porezna rasterećenja su doprinijela povećanju ekonomske slobode, ali ih treba nastaviti kroz rezanje države i konkretno kroz rezanje tereta na plaće. To automatski povlači za sobom nužne rezove u državi blagostanja (welfare state) kako bi vitkiji i zdraviji zdravstveni i mirovinski sustav mogli izdržati uz niže stope doprinosa. Kako se radi o metodologiji ekonomske slobode, koja se olako može otpužiti za neoliberalizam, Hrvatska može bitan (low hanging fruit) napredak ostvariti ako uvede flat tax (kao niz usporedivih zemalja).

U području regulatorne politike, treba hitno mijenjati i liberalizirati Zakon o radu. Pojednostavljenja administrativnih procedura za poduzetnike treba nastaviti kako bi se u konačnici ostvario što bolji rezultat. Uz niz već provedenih poboljšanja propisa, prema ovoj metodologiji, koja se oslanja na pojedina Doing Business područja, dolaze poboljšanja kroz jednostavnije pokretanje poslovanja (projekt START) te najavljeno smanjenje broja procedura i dana za građevinsku dozvolu. Ipak, ostaje pitanje kada će se i kako pojednostaviti i pojeftiniti i dalje komplicirana i skupa procedura zatvaranja poslovanja pri trgovačkom sudu, kroz likvidaciju ili stečaj. Također, nije i dalje jasno kako će središnja država postići dogovor s Gradom Zagrebom da snizi komunalni i vodni doprinos kao izvore prekomjernog troška građevinske dozvole, što izravno otežava poslovnu klimu i poskupljuje ulaganja.

Najveći problem prema ovom izvješću je niski integritet sustava i sudstva. Nema transparentnog sustava javnih politika već u raznim područjima prevladavaju razne manifestacije klijentelizma, nepotizma, patronaže i favoritizma te drugih oblika ponašanja koji su svojstveni jednom dijelu regionalnog okruženja Hrvatske.

Hrvatska ima priliku zakoračiti na način da nastavi započete strukturne reforme i pokrene one koje nestrpljivo čekaju na redu (npr. masovne privatizacije, otpuštanja iz administracije itd.). Za takve reforme bitna su ulaganja u povećanje kvalitete javne administracije kao i hrabri trud za smanjenje njezine kvantitete.

Ako se već čini da određeni pomaci bude nadu, dobro je dok su oni prisutni kako bi se Hrvatska udaljavala od i dalje lošeg europskog rezultata po razini ekonomske slobode. Optimizam se uvijek isplati, a još više „konzervativni“ gate-keeping koji bi, ako ništa drugo, barem zadržao trenutno stanje. Realne okolnosti i rizici uopće nisu idealni. I samo izvješće u dijelu za Hrvatsku ukazuje kako politička neizvjesnost otežava ekonomski napredak. Dok se demokracija suočava s izazovom institucionaliziranih aktera koji su dugo vremena držali status quo kočnice na mnoge reformske procese, domaća arena suočava se sve više i s rizikom ozbiljnog populizma. Prema ovoj metodologiji moglo bi se lako dokazati što bi za ekonomsku slobodu primjerice značio izlazak s otvorenog europskog tržišta, uvođenje državne kontrole na središnjom bankom i bankarskim sustavom, štampanje novca, poticanje rasta kroz zaduživanje države i druge populističke ideje koje lako nailaze svoju dionicu u našem demokratskom društvu.

Ekonomska sloboda je ideal koji u 100%-tnom opsegu ne postoji. Dokaz tome je Hong Kong koji je prvi na svijetu s 90% ekonomske slobode. To govori kako niti jedna zemlja nema laissez-faire ideal kapitalizma, već se zemlje natječu prema ovom indeksu kako da postignu što bolju prevagu privatnog sektora nad javnim. Oba imaju svoju ulogu, a za ovaj drugi je bitno da je što manji, odnosno potreban u razumnom minimumu. Premda se indeksu može lako prigovoriti da preferira anglosaksonski ekonomski model, dobre prakse strukturnih reformi pokazuje niz zemalja koje su dovoljno ambiciozne u smanjivanju uloge države i oslobađanju potencijala poduzetništva i tržišta.

Umjesto da se zaustavljamo na općenitim raspravama o problemima, CEA je već dizajnirala mjerljive i precizne javne politike za povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode kako bi Hrvatska 2025. bila prosperitetnija.

Tekst je originalno objavljen na stranicama CEA Policy
Kontakt: predsjednik CEA Petar Vušković, info@cea-policy.hr

 



Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: