Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive

11.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive


PIŠE Mario Nakić

Ekonomske slobode su najvažniji faktor za ukupno zdravlje društva. To se može zaključiti ako usporedimo podatke sa stranice OurWorldInData - prosječni životni vijek po državama između 1950. i 2015. godine. Cijeli svijet je tijekom tih 65 godina znatno uznapredovao u svakom pogledu, pa tako i u zdravstvenom stanju, ali najveći napredak ostvarile su upravo one zemlje koje su u tom periodu napravile najdrastičnije ekonomske mjere u smislu oslobađanja tržišta.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj 1950. godine iznosio je 60 godina, a danas je 77 godina. To je rast od 17 godina, u odnosu na druge zemlje svijeta prosječni rast za taj period. Najveći rast ostvarili su Singapur i Čile - čak 25 godina.

Čileanci su 1950. godine doživjeli u prosjeku 54 godine, što je tada bio najgori rezultat u Južnoj Americi i 6 godina kraće od prosječnog Hrvata. Danas Čileanci žive u prosjeku 79 godina ili 2 godine duže od Hrvata, a najduže na svome kontinentu. Po čemu je Čile poseban, što su to Čileanci učinili u zadnjih 65 godina? Prošli su 1973-1990 kroz diktaturu koja, naravno, nije bila dobra sama po sebi, ali je diktator Augusto Pinochet dopustio ekonomistima Čikaške škole da provedu tzv. politiku šoka, odnosno drastične reforme prelaska iz socijalističke u slobodnotržišnu ekonomiju. Diktatura je ukinuta 1990. godine, no čileanske demokratske vlasti nakon toga nisu uvelike mijenjale gospodarsku politiku u odnosu na onu za vrijeme Pinocheta. Čileanci svoj status koji danas uživaju, kao najbogatija nacija Latinske Amerike, mogu zahvaliti uvođenju slobodnog tržišta. Čile je na Indeksu ekonomskih sloboda uvjerljivo prvi među latinoameričkim zemljama.

Stanovnici Singapura živjeli su 1950. u prosjeku 59 godina. Danas žive najduže na svijetu - 84 godine. Ova država je od osamostaljenja uvela politiku slobodnog tržišta, Ustavom balansirala državni budžet i uvela rigorozne kazne za korupciju u javnoj službi i među državnim dužnosnicima. Singapur ima minimalne poreze, nema minimalca ni uvoznih carina, nema gotovo nikakvih regulacija u privatnom sektoru. Singapur je na Indeksu ekonomskih sloboda prvi među svim samostalnim državama svijeta (Hong Kong nema status samostalne države). Osim materijalnog blagostanja (najveća prosječna plaća u svijetu), prosječni stanovnici Singapura uživaju i u najdužem životu.

Nakon Singapura slijede Japan i Švicarska. Ove tri države imaju očekivani životni vijek iznad 83 godine. Cijela zapadna Europa danas ima očekivani životni vijek prilično visok u odnosu na ostatak svijeta, od 81 (Portugal i Njemačka) do 83 godine (Švicarska, Španjolska, Island). U rangu zapadne Europe još su Kanada, Australija, Novi Zeland te nekoliko zemalja istočne Europe (Slovenija, Grčka, Cipar), Južna Koreja i Izrael.

Sve zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije imaju prosječni životni vijek između 75 i 80 godina, kao i zemlje bivšeg Istočnog bloka. Države bivšeg SSSR-a su nešto slabije (između 70 i 75) osim Estonije gdje je životni vijek 77 godina kao u Hrvatskoj (iako je 1950. Estonija bila slabija od Hrvatske).



Na karti možemo vidjeti nekoliko bitnih stvari. Od početka liberalizma, prije 250 godina, došlo je do industrijske revolucije i oslobađanja međunarodne trgovine, što je omogućilo tehnološki napredak i sve veću raspodjelu kapitala po različitim kontinentima. Kako se razvijalo gospodarstvo, tako se razvijalo i javno zdravlje, a veliki utjecaj na povećanje životnog vijeka imala su i cjepiva. Svijet se nije razvijao ravnomjerno u svim zemljama prvenstveno zbog različitih politika koje su u njima implementirane. U Europi je očita razlika između zemalja s dugom tradicijom tržišne ekonomije i onima koje su imale 50 ili 70 godina socijalizma.

Najkraće se živi na najsiromašnijem kontinentu - Africi, pogotovo u njenoj unutrašnjosti. Stanovnici Centralnoafričke Republike i Sierre Leone dožive u prosjeku samo 51 godinu (čak 33 godine kraće od prvoplasiranog Singapura), a stanovnici Čada i Nigerije 53. U Aziji je život u ovom stoljeću znatno poboljšan i za najsiromašnije pa je produžen i životni vijek. U svim zemljama Azije živi se duže od 65 godina osim u Afganistanu (63) i Jemenu (64).

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ZANIMLJIVOSTI
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: