Vezani članci:
Rumunji su nas prestigli zahvaljujući jednom potezu njihove vlade
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe
Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!
Irska iznenadila EK i MMF uvjerljivo najbržim gospodarskim rastom u razvijenom svijetu
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Svi ga pljuju, ali Trump ostvaruje fenomenalne gospodarske rezultate
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Što je BDP i zašto je značajan?
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Provjera točnosti: Jesmo li stvarno među zemljama s najvećim rastom BDP-a?
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Rast BDP-a nas neće spasiti: Oni nas vode ravno u kmetstvo
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć


Piše: Branimir Perković
16.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć


Piše: Branimir Perković
16.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Kraj višegodišnje krize u Hrvatskoj koja je trajala više od šest godina je uveo kakav-takav optimizam među domaće ekonomiste. Iako je svima jasno da je taj rast daleko od onog koji bi bio potreban da se Hrvatska ozbiljno oporavi od dugogodišnje recesije u kojoj su je po gospodarskoj snazi pretekle sve članice EU osim Bugarske, ipak se s optimizmom gleda u budućnost.

Jedna od tema koja se otvorila u tom naletu optimizma, posebno nakon rasta od 3,9% u prvom kvartalu ove godine, je pitanje kvalitete i održivosti toga rasta. Skeptici tvrde da i ovako mršavi rast nalikuje jako na razdoblje prije 2008., što se pokazalo kao katastrofalnim za dugoročnu gospodarsku održivost države jer je hrvatsko gospodarstvo po samoj svojoj strukturi bilo predodređeno za dugu recesiju zbog nezdravih temelja rasta, a optimisti tvrde da je sadašnji gospodarski rast puno "zdraviji" i bolji temelj za uspostavu jedne stabilne ekonomije.

Najveći prilog školi optimizma je došao od ekonomskog analitičara Ivice Brkljače koji je u tekstu "Razbijanje mitova: sedam zabluda o aktualnom gospodarskom rastu u Hrvatskoj" na portalu Arhivanalitika iznio nekoliko jakih teza koje idu u prilog tomu da je trenutni gospodarski rast u Hrvatskoj puno "zdraviji" nego u razdoblju do 2008.

I zaista, nema se što osporiti njegove zaključke, podaci govore sami za sebe, jako puno parametara pokazuje da je trenutni gospodarski rast zaista puno zdraviji od prijašnjeg. Brkljača lijepo poentira da trenutni rast za razliku od onoga prije krize nije baziran na građevinskom sektoru, javnim investicijama, osobnoj potrošnji, rastu kreditiranja i turizmu. I apsolutno je u pravu.

Brkljača nije optimist bez pokrića, ali mi malo izgleda da se trudi biti veći optimist nego što je. Dakako, odlično razumije strukturalne probleme hrvatskog gospodarstva i zašto Hrvatska dosadašnjim načinom ne može dosegnuti rast BDP-a od 5%. Ali se trudi biti optimist, s dobrim razlogom i dobrim namjerama. Želi potaknuti ono malo reformskog potencijala kojeg je pokazala politika zadnjih nekoliko godina i podržati ih u razbijanju barijera katastrofalnih ekonomskih politika građenima od samostalnosti. I to valja podržati.

Ali ipak treba biti i realan da se ne opustimo i odustanemo od javnih zahtjeva za reformama. Treba priznati da nije sve tako lijepo kao što Brkljača na prvu prikazuje, iako i sam obrazlaže da samo pokušava dati podlogu za optimizam. Mnogi strukturalni problemi su još tu i daleko su od rješavanja.

1. TRGOVINSKA BILANCA SE IPAK NE POPRAVLJA

Iako je rast izvoza proizvoda jedna od najoptimističnijih promjena koje navodi Brkljača, to ipak ne znači da se trgovinska bilanca značajno popravila. Izvoz proizvoda je snažno rastao i prije 2008. kao i sada, s tim da je ulazak u EU zasigurno pridonio njegovom nešto lakšem rastu. Ali ipak se ne radi o fenomenu koji nije zabilježen prije 2008. da možemo reći da je sadašnji rast izvoza velika novost i promjena paradigme.

Izvoz iz Hrvatske je bio jako slab do 2008., a slab je i danas. Potreban je puno jači rast da bi se moglo reći da je rezultat korjenitih promjena u gospodarstvu. I prije 2008. su zabilježene godine u kojima je izvoz rastao više od 5%, pa i više od 10%, te se sadašnji rast izvoza ne može smatrati kao nešto pretjerano epohalno. Trgovinska bilanca se ponovno vraća u debeli minus zbog polaganog povratka uvoza (koji zadnjih kvartala raste više od izvoza) koji je u doba krize krahirao zbog masovnog razduživanja građana i kompanija.


Trgovinska bilanca Hrvatske (u mil. kn)

2. NEMA POVRATKA INDUSTRIJE

Ni rast industrijske proizvodnje ne odstupa od rasta industrijske proizvodnje kakav je bio prije 2008. Industrija se oporavlja od velikog pada iz razdoblja krize, ali ništa spektakularno što bismo mogli nazvati povratkom industrije na velika vrata. Njen doprinos BDP-u je čak manji nego prije 2008. i raste znatno sporije.

Privatni sektor se pokušao sam reorganizirati za vrijeme krize, ali stare ekonomske politike se nisu bitno mijenjale te još onemogućuju stvaranje proizvodnje u Hrvatskoj. Hrvatska proizvodna industrija ima jako malu dodanu vrijednost (kada se od svih outputa oduzmu svi inputi) te nema velikih pomaka na tom polju.


Rast industrijske proizvodnje (%)

3. STRANE INVESTICIJE SU RELATIVNO NISKE

Sve do 2008. Hrvatska je skupa s ostalim zemljama postkomunističke Europe bila perspektivno novo tržište za strane investitore. No, dok su drugi iskoristili tu činjenicu te prenamijenili svoje ekonomske politike da bi što više privukli strane investicije te ih iskoristile za što brži gospodarski napredak, Hrvatska se grčevito držala starih zabluda te praktički tjerala investitore od sebe.

Ne samo da je porezno, administrativno i pravno uređenje takvo da je puno manje privlačno ulagati u Hrvatsko nego druge zemlje postkomunističke Europe, već i kada bi se takva ulaganja inicirala aktivno bi se pokušavala spriječiti od strane državnih vlasti, lokalnih vlasti i općenitog društva. Strani investitori su demonizirani kao netko tko dolazi oteti "naše" pa je tako i stranih investicija bilo relativno malo. Strane direktne investicije su bile relativno visoke nekoliko godina prije krize, ali to je isključivo bio rezultat prodaje velikih državnih kompanija ne greenfield ulaganjima.

Hrvatska država u potpunom ili djelomičnom vlasništvu ima oko 1.400 kompanija i sigurno još postoji dosta velik prostor za prodaju onih kompanija koje mogu savršeno dobro funkcionirati na slobodnom tržištu, što je većina, ali da bi se otvorio prostor za nove, greenfield investicije (ne kupnja staroga nego izgradnja novog) treba provesti potpunu reformu poreznog, pravnog, administrativnog i regulativnog aparata. To se još nije dogodilo te su danas FDI na istim razinama kao prije 2008., ako zanemarimo prodaju velikih državnih poduzeća.


FDI u Hrvatsku (u milijardama USD)

4. SVE LOŠIJA KONKURENTNOST

Hrvatska nije bila jako konkurentna država prije krize, a reakcija svih Vlada u vrijeme krize je samo pogoršala tu činjenicu. Sveobuhvatna državna ekonomska politika se u tih šest godina krize svodila na održavanje visine proračuna zaduživanjem, čuvanje radnih mjesta u javnom sektoru, jačem oporezivanju i općenito odbijanju strukturnih reformi.

Tako je Hrvatska od 56. najkonkurentnije države na svijetu, gdje se nalazila 2007., postala tek 81. najkonkurentnija država na svijetu do 2013. U prošle dvije godine se stanje nešto popravilo, ali se ipak situacija pogoršala u prošloj godini u odnosu na pretprošlu. Neke reforme su provedene, ali je to bilo premalo i prekasno. Ništa značajno se nije dogodilo pa je Hrvatska danas znatno manje konkurentna nego prije krize.

To potvrđuje i Indeks ekonomske kompleksnosti koji pokazuje pad od 24. mjesta u svijetu 1995. na 36. mjesto 2017. Indeks mjeri diverzificiranost i sofisticiranost izvoznih proizvoda neke države.


Konkurentnost Hrvatske

Potrebno je naglasiti da se ovim tekstom ne pokušava osporiti Brkljačina teza o znatno zdravijem rastu gospodarstva danas nego je to bilo prije krize, već samo nadopuniti cijelu sliku. Svi smo svjesni i jedne i druge strane medalje te je cilj obje stane, optimistične i pesimistične, da pruži što realniju sliku promjena koje se događaju u gospodarstvu s naglaskom na potrebu mijenjanja državne ekonomske paradigme da bi se sadašnji "zdravi" rast dodatno intenzivirao.

Kao što je i sam Brkljača napisao, uz trenutno institucionalno okruženje rast BDP-a iznad 5% je za Hrvatsku nedostižan. Zadatak Vlade te njihova politička i domoljubna odgovornost je da intenzivnije podrži novi smjer kojim gospodarstvo RH pokušava krenuti, a na kojem putu ga koče stari institucionalni problemi nagomilani uslijed provedbe katastrofalnih ekonomskih politika zadnjih desetljeća, pa i duže.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.