Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove

17.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove


PIŠE Mario Nakić

Baltičke zemlje (Estonija, Latvija i Litva) još od osamostaljenja 1990. imaju veliki problem depopulacije stanovništva. Estonija je 1990. godine imala 1,56 milijuna, a 2017. godine 1,31 milijuna stanovnika što je 16% manje za 27 godina. Taj je pad stanovništva uzrokovan djelomično negativnom stopom nataliteta, ali puno više emigracijom stanovništva, pogotovo nakon ulaska u EU 2004. godine.

Međutim, stvari se posljednjih godina mijenjaju. Estonija je 2015. godine prvi put zabilježila veći broj imigranata nego emigranata, a taj se trend nastavio i sljedeće dvije godine. Prošle godine je Estonija prvi put nakon osamostaljenja zabilježila rast stanovništva. Iako je natalitet i dalje negativan, za ukupni rast stanovništva zaslužan je veliki rast imigracije. Ukupno je lani 5.440 ljudi iselilo dok je 10.470 uselilo u zemlju. Estonska imigracija je u godinu dana narasla oko 80 posto. Kako je Estonija uspjela preokrenuti negativni trend u svoju korist?

Krenimo ispočetka. Kao što smo već pisali, Estonija je 1996. godine bila slabije razvijena od Hrvatske, ali je imala političare odlučne u provedbi protržišnih reformi koje će omogućiti brzi rast gospodarstva. Postavili su jednostavan i nizak flat porez (najjednostavniji porezni sustav među zemljama OECD-a). Otvorili su tržište, privatizirali sve osim nekolicine ključnih kompanija poput luke i energije. Privlačili su strane investitore niskim nametima i efikasnom javnom upravom koja je na usluzi gospodarstvu. Reformirali su obrazovni sustav po uzoru na skandinavske zemlje.

Estonija je danas na 3. mjestu Indeksa ekonomskih sloboda u Europi, ima najniži udio javnog duga u BDP-u među zemljama Europske unije, godišnji rast BDP-a preko 5 posto, najviše startupa na broj stanovnika u Europi, prva je na Međunarodnom indeksu privatnog vlasništva među zemljama središnje i istočne Europe, među zemljama s najnižom percepcijom korupcije u svijetu, a njeni su učenici na PISA testu prvaci Europe u matematici i znanosti.



Prosječna mjesečna bruto plaća u Estoniji sada iznosi oko 1270 eura, što je još uvijek znatno ispod prosjeka zapadnih europskih zemalja, ali Estonija im se ozbiljno približava. Danas je ona uvjerljivo najrazvijenija zemlja istočne Europe.

Estonija je u periodu 2015-2016 prihvatila preko 500 izbjeglica s Bliskog istoka bez ikakvih problema. Njeni vodeći političari su tada govorili da "prihvat izbjeglica nije upitan, mi to moramo napraviti".

Budući da je zemlja imala veliki problem s emigracijom stanovništva, a političari su shvatili da ne mogu zaustaviti iseljavanje, okrenuli su se useljavanju. Estonija je usvojila otvorenu migrantsku politiku, što je začudilo čak i birokrate u Bruxellesu. Evo što su lani o tome pisali estonski mediji:

Na primjer, ako osoba iz Vijetnama želi postati kuhar u Estoniji, ona može stići u zemlju s turističkom vizom. Lokalni restoran, koji je spreman zaposliti tu osobu, treba je prijaviti Odjelu unutarnjih poslova i granične zaštite - to je sve.

Estonija ima diplomatske ugovore o slobodi kretanja radne snage s više od 60 zemalja, njihovo stanovništvo može ostati tri mjeseca bez potrebe za vizom. Dok Estonija vjerojatno nije vrlo primamljivo mjesto za rad za ljude iz Singapura ili Monaka, zemlja bi mogla predstavljati uzbudljivu priliku za one iz Malezije ili Albanije.

"Radimo na povećanju imigracije", izjavila je šefica Odjela za državljanstvo i migraciju Ministarstva unutrašnjih poslova Ruth Annus.

U Estoniju najviše dolaze živjeti i raditi ljudi iz Finske, Ukrajine i Rusije dok emigranti iz Estonije odlaze najčešće u Finsku i UK. Estonija je našla način kako spasiti zemlju od depopulacije. Hoće li Hrvatska išta od nje naučiti?

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: