Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove

17.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove


PIŠE Mario Nakić

Baltičke zemlje (Estonija, Latvija i Litva) još od osamostaljenja 1990. imaju veliki problem depopulacije stanovništva. Estonija je 1990. godine imala 1,56 milijuna, a 2017. godine 1,31 milijuna stanovnika što je 16% manje za 27 godina. Taj je pad stanovništva uzrokovan djelomično negativnom stopom nataliteta, ali puno više emigracijom stanovništva, pogotovo nakon ulaska u EU 2004. godine.

Međutim, stvari se posljednjih godina mijenjaju. Estonija je 2015. godine prvi put zabilježila veći broj imigranata nego emigranata, a taj se trend nastavio i sljedeće dvije godine. Prošle godine je Estonija prvi put nakon osamostaljenja zabilježila rast stanovništva. Iako je natalitet i dalje negativan, za ukupni rast stanovništva zaslužan je veliki rast imigracije. Ukupno je lani 5.440 ljudi iselilo dok je 10.470 uselilo u zemlju. Estonska imigracija je u godinu dana narasla oko 80 posto. Kako je Estonija uspjela preokrenuti negativni trend u svoju korist?

Krenimo ispočetka. Kao što smo već pisali, Estonija je 1996. godine bila slabije razvijena od Hrvatske, ali je imala političare odlučne u provedbi protržišnih reformi koje će omogućiti brzi rast gospodarstva. Postavili su jednostavan i nizak flat porez (najjednostavniji porezni sustav među zemljama OECD-a). Otvorili su tržište, privatizirali sve osim nekolicine ključnih kompanija poput luke i energije. Privlačili su strane investitore niskim nametima i efikasnom javnom upravom koja je na usluzi gospodarstvu. Reformirali su obrazovni sustav po uzoru na skandinavske zemlje.

Estonija je danas na 3. mjestu Indeksa ekonomskih sloboda u Europi, ima najniži udio javnog duga u BDP-u među zemljama Europske unije, godišnji rast BDP-a preko 5 posto, najviše startupa na broj stanovnika u Europi, prva je na Međunarodnom indeksu privatnog vlasništva među zemljama središnje i istočne Europe, među zemljama s najnižom percepcijom korupcije u svijetu, a njeni su učenici na PISA testu prvaci Europe u matematici i znanosti.



Prosječna mjesečna bruto plaća u Estoniji sada iznosi oko 1270 eura, što je još uvijek znatno ispod prosjeka zapadnih europskih zemalja, ali Estonija im se ozbiljno približava. Danas je ona uvjerljivo najrazvijenija zemlja istočne Europe.

Estonija je u periodu 2015-2016 prihvatila preko 500 izbjeglica s Bliskog istoka bez ikakvih problema. Njeni vodeći političari su tada govorili da "prihvat izbjeglica nije upitan, mi to moramo napraviti".

Budući da je zemlja imala veliki problem s emigracijom stanovništva, a političari su shvatili da ne mogu zaustaviti iseljavanje, okrenuli su se useljavanju. Estonija je usvojila otvorenu migrantsku politiku, što je začudilo čak i birokrate u Bruxellesu. Evo što su lani o tome pisali estonski mediji:

Na primjer, ako osoba iz Vijetnama želi postati kuhar u Estoniji, ona može stići u zemlju s turističkom vizom. Lokalni restoran, koji je spreman zaposliti tu osobu, treba je prijaviti Odjelu unutarnjih poslova i granične zaštite - to je sve.

Estonija ima diplomatske ugovore o slobodi kretanja radne snage s više od 60 zemalja, njihovo stanovništvo može ostati tri mjeseca bez potrebe za vizom. Dok Estonija vjerojatno nije vrlo primamljivo mjesto za rad za ljude iz Singapura ili Monaka, zemlja bi mogla predstavljati uzbudljivu priliku za one iz Malezije ili Albanije.

"Radimo na povećanju imigracije", izjavila je šefica Odjela za državljanstvo i migraciju Ministarstva unutrašnjih poslova Ruth Annus.

U Estoniju najviše dolaze živjeti i raditi ljudi iz Finske, Ukrajine i Rusije dok emigranti iz Estonije odlaze najčešće u Finsku i UK. Estonija je našla način kako spasiti zemlju od depopulacije. Hoće li Hrvatska išta od nje naučiti?

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: