EU izbori: Ivica Puljak (Pametno) odgovara na naša pitanja

18.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera o EU regulaciji, porezima, slobodi govora, zaštiti okoliša...
PIŠE: MARIO NAKIĆ

EU izbori: Ivica Puljak (Pametno) odgovara na naša pitanja

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera o EU regulaciji, porezima, slobodi govora, zaštiti okoliša...
PIŠE Mario Nakić

Stranka Pametno na ove europske izbore izlazi u koaliciji s manje poznatom strankom Unija Kvarnera (bivši HNS-ovci iz Rijeke i okolice koji su se okrenuli regionalizmu). Nositelj zajedničke liste im je dr.sc. Ivica Puljak, sveučilišni profesor i fizičar iz Splita koji se u znanstvenim krugovima proslavio po sudjelovanju u istraživanju i otkrivanju Higgsovog bozona skupa sa švicarskim kolegama iz CERN-a, a hrvatskoj široj javnosti je poznat po popularizaciji znanosti na društvenim mrežama i u školama diljem RH.

Puljak je poznat i po nekim humanim i nesebičnim djelima, npr. kada je razdvojio dvojicu muškaraca koji su se fizički sukobili i spriječio teže ozljede ili kada je spasio djevojčicu koju su povukle pokretne stepenice u trgovačkom centru.

Mene je, naravno, zanimalo ono što me zanima kod svih kandidata na izborima za EU parlament, a to su njegovi stavovi o okolišu, regulacijama i porezima o kojima se raspravlja ili će se tek raspravljati u Bruxellesu.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Klimatske promjene su jedan od najvećih svjetskih izazova, pa tako i za EU. Stoga je bitno neprestano razvijati javne politike za zaštitu okoliša i gdje je potrebno prilagoditi regulativu. Ovo su neke od politika koje se ili sada provode ili se predlažu, a koje Pametno podržava i promovira: povećanje proizvodnje čiste energije i poboljšanje energetsku efikasnosti, smanjenje emisije štetnih plinova u industriji i transportu, povećanje ulaganja u razvoj tehnologije s niskom emisijom štetnih plinova, jačanje EU trgovinskog sistema za emisiju, dovršenje jedinstvenog Europskog energetskog tržišta sa slobodnim protokom obnovljive energije, prepoznavanje važnost privatnog sektora i osiguranje okvira da i oni mogu ostvariti svoj puni potencijal u području zaštite okoliša, poticanje inovativnosti i upotrebe novih tehnologija u poljoprivredi, osiguranje da se javni fondovi koriste za održive aktivnosti i održivo poslovanje itd.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Ne treba. Umjesto poreza treba raditi na poticanju korištenja vozila na električni pogon dodatnim olakšicama i poticanju inovativnih rješenja za vozila s nultom emisijom – s idejom napuštanja dizel i benzinskih automobila do 2040.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Ne treba. To bi, posebno za Hrvatsku, bila kontraproduktivna mjera, koja bi mogla negativno utjecati na razvoj IT industrije, jednog od rijetkih zdravih sektora u hrvatskom gospodarstvu.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Ne treba. Financijske usluge su važan dio moderne ekonomije i treba ih razvijati u smjeru inovativnih digitalnih usluga.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Ne treba. Upravo suprotno: treba poticati uvođenje tehnologije, robotizaciju, automatizaciju i umjetnu inteligenciju, ako želimo uhvatiti korak s modernim svijetom. Automatizacija rada je prirodni nastavak uvođenja novih tehnologija i do sada se uvijek pokazalo da su nove tehnologije otvarale više radnih mjesta nego što su ih ukidale. Uvođenje ovih poreza bi dovelo u pitanje hvatanje koraka Europe u tehnološkom razvoju i natjecanju s ostalim dijelovima svijeta.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Ne treba. Mi također želimo da svi građani žive bolje, ali se to neće postići nametanjem jedinstvenog minimalca. Bolja kvaliteta života će se postići povećavanjem gospodarske aktivnosti, slobodnim tržištem, poticanjem inovacija, istraživanja i razvoja koji će dovesti do novih radnih mjesta i većeg standarda. Posebice treba poticati poduzetništvo, male i srednje tvrtke koje su generator razvoja svih razvijenih društava i na kojima počiva i gospodarstvo Europske unije.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- Ne treba. Umjesto toga treba smanjiti birokraciju, omogućiti lakše poslovanje, poticati veće ekonomske slobode, natjecanje i otvaranje prema svijetu, te nastojati da EU igra veću i važniju ulogu u modernom globalnom svijetu.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Ne treba. Mi podržavamo pregovaranje o sklapanju trgovinskih sporazuma s globalnim partnerima, uz posebnu pažnju na očuvanju humanih uvjeta rada i općenito ljudskog dostojanstva, te elementima koji će osigurati borbu protiv korupcije u budućim sporazumima. Iz europske perspektive globalna trgovina mora biti pravična i održiva.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Treba poticati ravnopravnost spolova u svim segmentima društva, ali ne administrativnim, nego poticajnim mjerama.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Ne treba. Zalažemo se za očuvanje prirode, održivu ekonomiju i bolji život za građane, ali se on neće postići nerealnim idejama. Put za napredak društva, kvalitetniji život i očuvanje okoliša je širenje ekonomskih i osobnih sloboda, poticanje inovacija i ulaganje u znanje, istraživanje i razvoj. I u području ekologije treba prepoznati važnost privatnog sektora i osigurati okvir da i poduzetništvo može ostvariti svoj puni potencijal u području zaštite okoliša. Zato valja ohrabriti razvoj tržišnih rješenja, novih tehnologija i zelenih privatnih inicijativa i zelenih programa istraživanja i razvoja.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Manje ulaganja u subvencije, a više u stimuliranje inovacija i poduzetništva. Mi želimo transparentnu, pouzdanu i modernu zajedničku poljoprivrednu politiku, s minimumom administracije, a koja podržava i potiče inovacije, poduzetništvo i održivost u poljoprivredi. Ekonomski razvoj i ekološka održivost nisu isključivi nego su komplementarni, ako se ostavi dovoljno prostora za poduzetništvo i inovacije. Poticanje inovacija i novih tehnologija u poljoprivredi će također privući mlađe generacije.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Potrebno je neprestano evaluirati i poboljšavati ravnotežu između zaštite osobnih podataka, sloboda pojedinaca, tehničke izvedbe pojedinih mjera, zaštite autorskih prava, slobode izražavanja na internetu i odgovornosti velikih kompanija i vlada za zaštitu osobnih podataka građana. Infrastruktura za cenzuru i filteri za postavljanje sadržaja narušavaju koncept slobodnog pristupa informacijama. S druge je strane potrebno neprestano tražiti nova i bolja rješenja za zaštitu intelektualnog vlasništva, kako bi se kreativni sektor slobodno razvijao. Nedavno doneseni zakoni narušavaju tu ravnotežu te je potrebna hitna evaluacija njihove primjene, da se izbjegnu negativni trendovi za digitalnu budućnost Europe.

- Također treba uravnotežiti i harmonizirati politike zaštite podataka bolje nego je to napravljeno kroz postojeći GDPR, smanjivanjem pretjerane regulacije i prekomjerne dokumentacije, pružajući više slobode pojedincima.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- Ne treba. Moderna poljoprivreda ovisi o inovacijama i tehnologiji. GMO hrane se ne treba bojati, nego njen razvoj i korištenje shvatiti kao izazov koji može pozitivno djelovati na društvo, uz sve potrebne mjerenje opreza i što veće uključivanje znanstvenih organizacija.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? Ako da, što je za Vas govor mržnje i tko bi trebao odlučivati o tome je li netko prešao granicu npr. satire i otišao u govor mržnje?

- Građane treba štiti od govora mržnje, uz izuzetnu pažljivost na očuvanje slobode govora. Bitno je neprestano raditi na evaluaciji zakona i mjera koje su sada na snazi, da se ne dogodi preadministriranje i narušavanje sloboda. O tome što je govor mržnje trebali bi odlučivati sudovi.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Ništa nije besplatno. Obrazovanje i zdravstvo se plaća iz poreza građana. Pametno se zalaže da obrazovanje i zdravstvo bude dostupno svima, a posebno da lažnu dilemu "privatno" ili "javno" pretvorimo u "i privatno i javno", kako bismo baš na takav način postigli veću dostupnost i kvalitetne usluge što većem broju građana. Važno je graditi društvo jednakih mogućnosti za što veći broj građana. U tom kontekstu je važno omogućiti obrazovanje dostupno svoj djeci, bez obzira na njihov socijalni ili društveni status. Također društvo treba raditi na maksimiziranju dostupne zdravstvene zaštite što širem sloju građana.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- Da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu, što će značiti i povlačenje više novaca iz EU fondova.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: