Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

11.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

Puno se razgovara o ekonomskoj snazi SAD-a i Kine kao o dva najveća gospodarstva na svijetu koja se nalaze u određenom rivalstvu. U zadnje vrijeme su takve teme intenzivirane "gospodarskim ratom" i ponovnim pregovaranjem oko trgovinskih uvjeta. Ipak, valjda imati na umu da su oružja ovog trgovinskog rata relativno slaba, tj. koriste se trgovinske barijere na vrlo mali dio proizvoda kojima se trguje između SAD-a i Kine. Zbog toga nema ozbiljnijeg narušavanja nijednog gospodarstva, a sve izgleda kao predstava između dva pregovarača koja se cjenkaju.

SAD i Kina su u mnogočemu dvije suprotnosti. Na jednoj strani je najveći uvoznik na svijetu, SAD, sa svojom ogromnom kupovnom moći, a s druge strane najveći izvoznik na svijetu s ogromnom rezervom relativno jeftine radne snage (doduše, odnedavno prestaje biti jako jeftina i postupno gubi tu komparativnu prednost).

Jedni proizvode, a drugi troše. U mnogočemu se radi o uskoj gospodarskoj međuovisnosti koja stvara zamršenu mrežu povezanosti koju je povjesničar Niall Ferguson nazvao "Kimerika".

U svoj toj zaokupljenosti Kimerikom često se zaboravlja na trećeg igrača, izvan fokusa, a koji kombinira snage i Kine i SAD-a, tj. ima jako unutrašnje tržište (što nedostaje Kini) a nije veliki uvoznik (što nedostaje SAD-u). Radi se o Europskoj uniji.

EU postaje sve ozbiljniji svjetski igrač, unatoč brojnim političkim problemima, unatoč Grčkoj i unatoč Brexitu. Iako se radi o jako kompliciranoj strukturi koja često pati od problema paralize odlučivanja i izgleda kao da se ni jedna bitnija odluka ne može kompromisno dogovoriti kao zajedničko stajalište te to stvara dojam nestabilnosti i vjerojatne propasti projekta, EU ustvari od krize ostvaruje dobre ekonomske rezultate.

Naravno, pojam "dobri ekonomski rezultati" je širok i sigurno se može pronaći primjer koji govori suprotno, ali izgleda da se EU trenutno nalazi u fazi ekonomske stabilizacije i pokušaja balansiranja između ekonomije bazirane na potrošnji i ekonomije bazirane na proizvodnji. Zaista je neintuitivno da je poslije velike krize u Grčkoj i ostalih prezaduženim država članicama, pozivanja na propast zajedničke valute, Brexita, problema s Ukrajinom, EU postala gospodarski jača nego prije. Ali ipak postoje solidni temelji za tu tvrdnju.

Iako je EU prije krize imala deficit vanjskotrgovinske bilance, tj. više je uvozila nego izvozila, a taj deficit je rastao sve do krize, ipak od 2013. EU ostvaruje blagi suficit. EU je postala neto izvoznik, što se nije dogodilo desetljećima. Već pet godina blago pozitivne trgovinske bilance dokazuje da se ne radi o slučajnosti.




Najveći trgovinski partneri su SAD i Kina, s time da EU više izvozi u SAD nego uvozi a za Kinu vrijedi obratno. Zanimljivo je za primijetiti da je treći trgovinski partner EU Švicarska, površinom mala država. Švicarska je članica EFTA, Europske trgovinske zone, skupa s Norveškom, Lihtenštajnom i Islandom te sa zemljama EU trguje po praktički istim uvjetima kao druge članice EU.

Četvrti trgovinski partner je Rusija, s kojom EU ostvaruje deficit u trgovinskoj razmjerni i to samo zbog uvoza nafte i plina. O tom uvozu ovisi energetska stabilnost velikog broja EU zemalja, te tu činjenicu Rusija često koristi kao političko-ekonomsko oružje. Rast cijene plina iz Rusije, ili uvoz skupljih sirovina s drugih tržišta, može se negativno odraziti na cjelokupnu ekonomiju EU. To je glavni razlog zbog kojega EU nije voljna slijediti SAD u zaoštravanju odnosa s Rusijom, što je SAD-u lako jer ne ovisi o energentima iz Rusije kao EU.

Turska i Japan su sljedeći trgovinski partneri, a iza njih dolazi još jedna zemlja koja je EU izvor nafte i plina, Norveška.

Izuzev Rusije i Norveške, EU većinom trguje strojevima i prijevoznim sredstvima s drugim razvijenim državama svijeta. Kina je specifična situacija jer se samom svojom veličinom nameće kao jedna od glavnih ekonomskih sila, a zbog slabog unutarnjeg tržišta tu svoju veličinu pokazuje kroz izvoz.



Gledajući podatke o doprinosu različitih komponenata potrošnje rastu nominalnog BDP-a, može se primijetiti da od prvog kvartala 2010. počinje stabilizacije državne potrošnje. Za razliku od razdoblja prije krize, kada je državna potrošnja stalno rasla i time umjetno podizala rast BDP-a, razdoblje od prvog kvartala 2010. ima puno manje izražen doprinos državne potrošnje BDP-u, a čak je u pojedinim kvartalima bio negativan.

Međutim, ne može se govoriti o tome da je državna potrošnja radikalno smanjivana, ona je samo stabilizirana na istoj razini na kojoj je bila tj. zaustavljen je njen rast. EU je prije krize ostvarivala veće stope rasta nominalnog BDP-a i to na temelju rasta državne i osobne potrošnje. Rast osobne potrošnje se još nije vratio na razine koje je dostizao prije 2009.

Također je vidljiva i slabija potrošnja nefinancijskih poslovnih subjekata. Jedina komponenta rasta nominalnog BDP-a koja je snažnija prije krize je neto izvoz, jer EU prvi put u nekoliko desetljeća više izvozi nego uvozi.

Doprinos potrošnje po sektoru na rast nominalnog BDP-a u Eurozoni:


Što se ustvari dogodilo?

Ne mogu se izvlačiti sveobuhvatni zaključci bez dubljeg ulaženja u materiju, ali izgleda da je EU postala malo manje nalik na SAD, koji svoje gospodarstvo bazira na rastu potrošnje i unutrašnjem tržištu, a malo više nalik na Kinu koja svoje gospodarstvo bazira na izvozu. Gospodarstvo EU prije krize je puno više nalikovalo na blažu varijantu gospodarstva SAD-a, s negativnom trgovinskom bilancom i potrošnjom kao izvorom gospodarskog rasta.

SAD je izašao iz krize puno prije EU jer se samo vratio na stari način funkcioniranja, bez bitnih strukturnih promjena. Ustvari je SAD za izlazak iz krize koristio keynezijansku protucikličku politiku podizanja državne potrošnje. EU je pak krenula težim putem proračunske štednje i time dijelom promijenila izvore rasta nominalnog BDP-a, smanjujući komponente osobne i državne potrošnje kao izvora rasta i uvodeći komponentu neto pozitivnog izvoza kao izvoza rasta BDP-a.

Prije krize su SAD i EU bili neto uvoznici a Kina neto izvoznik, a poslije krize su Kina i EU neto izvoznici a SAD je ostao veliki neto uvoznik. Trgovinski suficit EU je relativno nizak i ne može ga se uspoređivati s izvozom Kine, jer EU, za razliku od Kine, ima razvijeno unutarnje tržište i visoku potrošnju dok Kina zbog nedostatka dovoljno velikog unutrašnjeg tržišta mora biti dominantno izvozno orijentirana.

Ali ipak se radi o velikom makroekonomskom pomaku s dalekosežnim posljedicama, ne samo po pitanju budućih ekonomskih politika, nego i geopolitički. SAD je ostao sam kao svjetski kupac i kao takav je dobio dodatne argumente i pregovaračku moć za ponovno pregovaranje oko trgovinskih sporazuma. U modernoj ekonomiji ipak potrošač ima veću pregovaračku moć i izgleda da Trumpova administracija to pokušava iskoristiti.

Ipak, treba imati na umu da to nikako ne znači da je SAD isključivo potrošač, a ne proizvođač, jer još uvijek proizvodi najveću godišnju vrijednost industrijske proizvodnje. Industrija SAD-a nije oslabila, samo joj nije potrebno vanjsko tržište zbog jakog unutarnjeg tržišta.

EU trenutno balansira između unutrašnje potrošnje i izvoza te ne predstavlja toliko veliku prijetnju SAD-u kao Kina koja zbog nedostatka unutrašnjeg tržišta preplavljuje svijet svojim proizvodima. Kako će se to odraziti na geopolitička kretanja, još treba vidjeti.

 



Vezano
Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film
Naoružani civil spriječio još jedno masovno ubojstvo u SAD-u
Bijesni i nepomirljivi: Amerikanci se izgleda spremaju za građanski rat
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Tulsi i Yang bi bili savršen par za zajedničku kandidaturu protiv Trumpa
Dekriminalizacija marihuane u državi New York
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
John McAfee želi biti predsjednik SAD-a i premijer Velike Britanije - u isto vrijeme!
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Trump napao Fox News zbog ankete u kojoj gubi od Bidena i Sandersa
Ima jedno pitanje oko kojega Trump i Demokrati uvijek postignu konsenzus. I to je posebno zabrinjavajuće...
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani
Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ
Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom
U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno
Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: