Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

17.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.
PIŠE Mario Nakić

Jedan od mitova koje često čujemo u javnosti, a čini mi se da je općeprihvaćen, jest onaj kako slobodno tržište "pogoduje jačima na štetu slabijih". To je nekakvo uvriježeno mišljenje i smatra se samo po sebi ispravnim, bez potrebe ikakvog dokazivanja teze. Država je tu da pomaže slabijima, ugroženijima, da ih oni "jači, veći" ne bi "pojeli" na slobodnom tržištu, tako otprilike razmišljaju.

Ali u praksi, istina je potpuno suprotna i to je vrlo lako dokazati. Uzmimo za primjer Europsku uniju koja se sastoji od 28 suverenih, neovisnih država članica. Među njima postoji velika nejednakost praktički u svemu - od bogatstva po glavi stanovnika do socio-ekonomskih uvjeta. Posebno je velika razlika između većeg dijela tzv. "stare Europe", koja se sastoji od država koje nikada nisu imale komunistički politički sustav, i "Nove Europe" - one koje su ga imale od 1945. do 1990. godine. Taj je period bio ključan za sve današnje razlike. Međutim, i nakon ukidanja socijalizma u zemljama "Nove Europe", uz par iznimaka poput Slovenije, Poljske i Estonije, ipak ne dolazi do bitnih pomaka. Razlike u odnosu na bogati zapad i sjever i dalje su ogromne.

To je dalo razloge nekima da tvrde kako nama šteti "slobodno tržište" Europske unije koje je kreirano "samo da glavne, najbogatije države članice još više potvrde svoj status na račun novih, siromašnijih članica". Kažu da je Hrvatska "na periferiji Europe" i zbog slobodnog tržišta, koje koristi samo bogatim državama, Hrvatskoj je onemogućeno napredovanje. To je česta teza koju slušamo iz Radničke fronte i drugih lijevih stranaka, ali ni Živi zid nije daleko od tog narativa.

A što ako vam kažem da je situacija takva ne zbog slobodnog tržišta, već zbog državnog intervencionizma unutar Europske unije? Dakle, kritičari EU su u pravu kad kažu da je EU (dobrim dijelom) nastala tako da pogoduje Njemačkoj i Francuskoj u prvom redu i da je politika Bruxellesa usmjerena protiv novih država članica, među kojima je i Hrvatska. Ali nije slobodno međunarodno trgovanje unutar EU ono što trebamo kriviti za to, već politika EU poticaja poljoprivrede i drugog privatnog sektora.

EU dozvoljava državama da pomažu svome privatnom sektoru i čak ima fondove koji služe za poticanje proizvodnje i poduzetništva. To na prvu zvuči super i mislite da će nam pomoći da se razvijemo, ali ne. U isto vrijeme, baš zbog toga što EU na svojoj razini potiče takve stvari, ona ne može ni zabraniti svojim državama članicama da pojačavaju te poticaje vlastitim programima. A države nisu jednako razvijene, kao što već znamo. Ogroman je jaz između Francuske i Hrvatske, između Njemačke i Bugarske. Francuska će uvijek moći uložiti više novca u razne pomoći svojoj industriji, poglavito poljoprivredi, nego Hrvatska. Takvu utrku siromašnije zemlje ne mogu nikada dobiti protiv bogatijih.

Upravo to je razlog zašto domaća mljekarska industrija gubi borbu s povoljnijim uvozom. Ne zato što su naši mljekari nesposobniji ili ne znaju raditi, već zato što bogatije zemlje pomažu svojim mljekarima s više novca. Neovisno o poticajima iz Bruxellesa, koji su ravnomjerni prema svima, države pronalaze razne načine da dodatno pomažu svojim proizvođačima da budu konkurentniji. Zato je mlijeko iz Italije ili Njemačke jeftinije i povoljnije otkupljivačima nego mlijeko iz Hrvatske čak i uz troškove prijevoza - na hrvatskom tržištu.

A sada zamislite da je tržište zaista slobodno, da nema poticaja nikakvih i da je državama zabranjeno pomagati svome privatnom sektoru kroz bilo kakve subvencije ili druge oblike protekcionizma. Hrvatska bi bila među zemljama koje bi profitirale jer je kod nas cijena rada niža nego u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Francuskoj...A to znači da bi mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj bilo u startu povoljnije od njihovog pa bi se hrvatsko mlijeko prodavalo u svim tim zemljama. I nije riječ samo o mlijeku, ovdje sam ga naveo samo kao primjer, to se može primijeniti i na svaki drugi poljoprivredni proizvod ili bilo koji drugi proizvod koji države potiču subvencijama. Da nema subvencija, siromašnije zemlje postaju automatski konkurentnije na zajedničkom tržištu.

Budući da bi se hrvatski proizvodi masovno prodavali, zbog povoljnije cijene, na tržištu bogatijih zemalja, to bi dovelo do veće produktivnosti hrvatske proizvodnje, a ona bi potaknula veću potrošnju i povećanje životnog standarda i kupovne moći u Hrvatskoj. Tako bi se siromašnije zemlje poput Hrvatske brže mogle približiti u bogatstvu bogatijim državama na zapadu i sjeveru kontinenta.

S druge strane, ne postoji način kako bi se još većim protekcionizmom i zatvaranjem, koje nam predlažu kritičari slobodnog tržišta, moglo povećati bogatstvo nacije. To nije uspjelo još nikome nikada, a pokušali su mnogi. Takvi pokušaji uglavnom završe stagnacijom, siromaštvom i u konačnici neredima. Možda je najbolji primjer Venezuela koja je učinila sve da zatvori državu za uvoz, ulaganje i međunarodnu trgovinu.

Dakle, ako želimo da se Hrvatska konačno makne s "periferije Europe", trebamo se boriti za ukidanje državnog intervencionizma i protekcionizma u EU i unutar svih njenih država članica.

Jedan od osnovnih temelja EU je zajedničko slobodno tržište. EU uistinu jest zajedničko tržište, ali nije potpuno slobodno. Zato nije ni sasvim pravedno. Oslobodimo tržište i bit će pravednije s puno manje nejednakosti.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: