Euroskepticizam, mitovi i činjenice: Tko najviše dobiva, a tko gubi članstvom u EU?

13.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Euroskepticizam, mitovi i činjenice: Tko najviše dobiva, a tko gubi članstvom u EU?


PIŠE Mario Nakić

Jedan od najčešćih mitova vezanih za Europsku uniju je onaj da Nijemci najviše ili čak jedini "profitiraju" od članstva, i to nauštrb drugih članica. Istina, Njemačka je profitirala ulaskom siromašnijih istočnoeuropskih zemalja u Uniju na tri načina: kroz lakši plasman svojih proizvoda u druge zemlje bez carinskih barijera, kroz imigraciju stanovništva iz siromašnijih zemalja koji su Njemačkoj dobrodošli kao relativno kvalitetna, ali vrijedna i jeftinija radna snaga, i kroz otvaranje pogona njemačkih poduzetnika u zemljama s jeftinijom radnom snagom.

Međutim, sve tri komponente su stvar tržišnog natjecanja gospodarstvenika i, što je još bolje, od svega toga imale su korist i te siromašnije zemlje. Jer kad Nijemci otvore pogon u Češkoj, Česi dobivaju radna mjesta s boljim uvjetima od onih koje su imali prije, a novac od poreza ide zemlji u kojoj se industrija nalazi. I od trgovinske razmjene, čak i kad je ona više uvozna nego izvozna poput Hrvatske, opet profitiraju i zemlje koje uvoze robu jer njihovi stanovnici prolaze jeftinije bez uvoznih tarifa te imaju bolji izbor.

Kad bismo gledali isključivo neto razliku kod punjenja EU budžeta i povlačenja novca iz europskih fondova, ispada da je Njemačka debelo u minusu svake godine. Nijemci su među nekolicinom "gubitaša", odnosno onih koji više uplaćuju u zajednički proračun nego što iz njega izvlače. Njemačka je u 2015. uplatila 24,3 milijarde eura Bruxellesu, a nazad je povukla samo 11 milijardi što znači da Njemačka gubi oko 13 milijardi eura godišnje zbog članstva u Europskoj uniji. 13 milijardi svake godine!

Ali ima i većih "gubitaša". Najviše se za EU žrtvuju stanovnici Nizozemske koji uplaćuju 5,8 milijardi, a vraćaju 2,4 milijarde eura, što znači da plaćaju 2,5 puta više nego što vrate. Među većim gubitnicima je i Velika Britanija (10 milijardi eura u minusu), a slijede Švedska, Danska, Austrija, Italija, Finska i Francuska. To su zemlje koje više daju nego što uzimaju.

Najviše koristi od članstva od EU imaju stanovnici Luksemburga koji povlače od EU peterostruko više novca nego što ulažu u zajednički budžet. Međutim, ako gledamo striktno po iznosima, najviše novca ide na istok - u zemlje Nove Europe gdje, izuzevši Sloveniju, Hrvatsku i Cipar, svaka država povlači između 3 do 5 puta više nego što uplaćuje. Hrvatska je uvjerljivo najslabija među ovim zemljama. Uplaćujemo 357 milijuna eura, a povlačimo nazad 605 milijuna, što znači da nam omjer nije ni 1:2. Za usporedbu, Poljska je 2015. uplatila 3,7 milijardi, a povukla nazad 13,4 milijarde eura od čega 60% za regionalnu infrastrukturu.


Plavo = neto gubitaši, crveno = neto dobitnici

Poljska je tijekom zadnjih 13 godina povukla više od 250 milijardi eura što je najviše među svim EU članicama, pa opet su njeni stanovnici spremni žrtvovati članstvo u EU i sve te milijarde eura samo da ne puste imigrante u svoju zemlju.

Zanimljivo je da je, prema istraživanjima, najveći euroskepticizam među stanovnicima Grčke koja je debelo u plusu i pitanje je kako bi Grci danas živjeli da nema EU i njene novčane pomoći. Pri vrhu euroskepticizma nalaze se i Češka i Mađarska koje također debelo profitiraju od EU.

Bitno je razlikovati euroskepticizam u Velikoj Britaniji i onaj na istoku Europe. Englezi imaju realnog razloga biti euroskeptici. Zbog Brexita već prolaze malo teže razdoblje i ono će vjerojatno potrajati neko vrijeme, ali dugoročno gledano UK će biti bolje izvan EU. Izlaskom Velike Britanije najviše će izgubiti zemlje istočne Europe jer ovako ispada da Englezi rade za Poljake. Britanci imaju i realnog razloga za fobiju od imigranata budući da su ih imigranti posljednjih godina preplavili, ali Česi i Poljaci nemaju. Euroskepticizam na istoku Europe, uključujući i Hrvatsku, temelji se isključivo na neznanju, dezinformiranosti i utjecaju ruske propagande.

Ako uzmemo u obzir ove podatke, jasno je i zašto francuski predsjednik Emmanuel Macron predlaže preustroj Unije. Ovakav način, kad nekoliko država financira sve ostale, nije ni pravedan ni dugoročno održiv. Dok se narod na istoku buni što nisu instantno po ulasku u Uniju dobili standard kao u Njemačkoj i Nizozemskoj, ove dvije zemlje su cijelo vrijeme financijski pomagale razvoj istoka. Što dobivaju nazad? Stagnaciju i kočenje vlastitog gospodarskog rasta. Macron je shvatio da je ovakva preraspodjela loša i da bi njegova država lakše napredovala da nema istočnih "utega". A da stvar bude gora, najveći europski utezi poput Grčke i Poljske u velikoj mjeri nisu ni svjesni ni zahvalni za to što dobivaju.




VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Faktograf se čudi što EU financira portale koji kritiziraju EU dužnosnike
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Dan kada su se hrvatski ljevičari razočarali u EU birokraciju i njene regulative
Verhofstadt spustio euroskepticima: ʼAko želite uspoređivati nešto sa Sovjetskim Savezom, pokažite prstom u Westminsterʼ
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ
Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom
Tko je Ursula von der Leyen, nova predsjednica Europske komisije?
Ono kad konzervativci pozivaju na socijalističku revoluciju
Ono kad se najveći euroskeptici u Hrvatskoj posvađaju zbog briselske plaće
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Švicarci idu na referendum zbog Bruxellesa: Hoće li se odreći prava na oružje?
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Dan Europe nema veze s antifašizmom. Evo što Europa danas slavi...
Europska unija u brojkama: Što se promijenilo zadnjih 5 godina?
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Razbijanje mita: Ne, TTIP neće osiromašiti domaću proizvodnju
Imigracija je dobra dok nije nametnuta
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: