Hrvatska se ubrzano penje na ljestvici visine minimalne plaće među članicama EU, pokazuju podaci Eurostata. Ove je godine ušla u gornju polovinu, među zemlje s većom minimalnom plaćom od prosjeka.

Vlada ne određuje minimalnu satnicu niti mjesečnu plaću u 5 članica Europske unije. To su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Najniža minimalna bruto plaća određena je u Bugarskoj (620 €), Latviji (780 €), Rumunjskoj (795 €), Mađarskoj (830 €), Estoniji (886 €), Slovačkoj (915 €), Češkoj (924 €) i Malti (994 €).

Niži minimalac od hrvatskog još je u Grčkoj (1.027 €). Zatim slijedi Hrvatska s 1.050 €.

To znači da 14 zemalja Europske unije ima nižu minimalnu plaću od Hrvatske, uključujući i neke zemlje koje imaju viši standard od našeg (npr. Malta i Češka).

Viši minimalac od hrvatskog je u Portugalu (1.073 €), Cipru (1.088 €), Poljskoj (1.139 €), Litvi (1.153 €), Sloveniji (1.278 €) i Španjolskoj (1.381 €).

U šest europskih zemalja vlada je odredila mjesečni bruto minimalac veći od 1.500 eura. To su Francuska (1.823 €), Belgija (2.112 €), Nizozemska (2.295 €), Njemačka (2.343 €), Irska (2.391 €) i Luksemburg (2.704 €).

Minimalna zakonska plaća određuje se vladinim dekretom i nije nužno pokazatelj bogatstva nacije, što je vidljivo i po tome da su Češka i Malta po stanovniku bogatije od Hrvatske i imaju veću kupovnu moć, ali njihove su vlade procijenile da je za njihovo gospodarstvo zdravije imati nižu minimalnu plaću dok se kod nas minimalac koristi kao način signaliziranja vrlina političarima na vlasti i onda ga se umjetno pumpa.

Previsoko određivanje minimalca može imati štetne posljedice za gospodarstvo i radnike, poput gašenja nekih poduzeća, smanjenog zapošljavanja, otpuštanja dijela radnika itd. Više o tome pročitajte ovdje.