Evanđelje po Đapiću i Ćoriću

23.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Evanđelje po Đapiću i Ćoriću

Raznorodna politička scena u Hrvatskoj poprima sve veću sličnost s hodajućim cirkusom koji svekoliku hrvatsku javnost nesebično zabavlja svojim urnebesnim klaunovima i zečevima iz šešira najvećih prodavača magle i magije. Nanovo otkriveni novokomponirani hrvatski križari, Anto Đapić i Pero Ćorić osvojili su me svojim smislom za humor, a gledajući ih, nisam mogao odoljeti zamisliti ih kao trenutno dva najjača standup komičara u Hrvatskoj.

Poznavajući i prateći politički život ovih "pravaša", zahvaljujući dugom pamćenju nebitnih pojava i ljudi i blagoslovljen blagodatima interneta, pretražio sam oscilacije u odnosu Đapića i Ćorića. U prvi plan svojega "oživotvorenja" desne političke scene, ova dva ocvala primjerka pravaštva u Hrvatskoj stavila su kršćanstvo. Treba biti iskren pa priznati kako je utemeljitelj kršćanstva bio čovjek koji je ljude učio o ljubavi, praštanju, brizi jednih o drugima, miru i bratstvu. Da je kojim slučajem Krist mogao anticipirati priču o kršćanstvu na primjeru Đapića i Ćorića, mislim da bi odustao od vlastite ideje.

Negdje raspadom HSP-a, razišli su se i putevi naših dvaju junaka. HSP je teško poražen na izborima za Hrvatski sabor osvojivši tek jedan zastupnički mandat. Nekoliko mjeseci kasnije, Pero Ćorić zajedno s Ružom Tomašić osniva HSP dr. Ante Starčević i uz pomoć HDZ-a najprije na euroizborima osvaja jedan mandat u osobi Ruže Tomašić, da bi nakon parlamentarnih izbora 2015. stranka dobila i mjesto potpredsjednika Sabora. Đapić je u međuvremenu mjesto predsjednika HSP-a prepustio Danielu Srbu da bi se ničim izazvan pasivizirao, pa se vratio, pa bio izbačen iz HSP-a, pa osnovao novu stranku Desno.

Međutim, za odnos Ćorića i Đapića posebno je zanimljiv period kad su se našli na suprotnim pozicijama pa jedan drugoga zasipali "kršćanskim" epitetima. Đapić je za Ćorića tako bio "politički mrtvac koji svaku priliku koristi za svoju političku promociju" i čovjek "koji je u HSP-u samo zbog vjećničkih naknada koje HSP dobiva". U isto to vrijeme Ćorić je za Đapića bio "čovjek zadatka, nikakav pravaš" te "provokator koji je po nalogu HDZ-a slabio HSP iznutra". Kršćansko čašćenje, bez dileme.

No, još je vrednije vidjeti "kršćansko" djelovanje dvojice apostola. Plagere, ili na latinskom oteti, u korijenu je glagola plagirati i najčešće označava prepisivanje tuđeg rada bez navođenja izvora. Ta nesretna okolnost zauvijek će pratiti nesuđenog magistra Antu Đapića kojemu je Pravni fakultet u Splitu oduzeo titulu magistra zbog prepisivanja rada njegovog stranačkog kolege Borisa Kandarea. Iako je slučaj kasnije otišao u zastaru na sudu, Đapiću je ostao gorak okus jer se više nije mogao nazivati magistrom znanosti.


Pero Ćorić nije imao problema s otimanjem tuđih radova, ali je dobio pravomoćnu presudu zbog krivotvorenja isprave. Nije poznato je li Ćorić otuđio nečiji potpis, ali je po presudi iz 2010. osuđen na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci zatvora.

Danas su ova dva brata uboga glavni zagovornici "Stepinčeve, a ne Titove Hrvatske". Netko bi im trebao reći da je današnja Hrvatska republika, dakle država koja proizlazi iz vlasti naroda, istog onog kojemu se ovaj dvojac obraća. I da su i Tito i Stepinac odavno mrtvi i ne hodaju ovim svijetom. Ali je isto tako vrlo izvjesno da se obojica okreću; Tito u grobu, a Stepinac u Kraljevstvu nebeskom kad vide tko ih i s kakvim pobudama danas u Hrvatskoj spominje.

Možda bi prije pozivanja na kršćanstvo i približavanja zemljama Višegradske skupine, Đapić i Ćorić mogli provjeriti kojeg je vjerskog opredjeljenja mađarski premijer Orban, koji im je očito uzor. Kad otkriju da je Orban vrlo aktivni kalvinist, moglo bi im se zagrcnuti jer ne tako davno Pero Ćorić je posprdno govorio o bivšem predsjedniku HSP-a Danielu Srbu kako mu je majka protestantski biskup u Osijeku i da on kao takav ne može biti predsjednik HSP-a, a kasnije dodao i kako Daniel ima jako ružno prezime.

Đapić mu je tada trebao reći da su prvaci Stranke prava na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće bili i katolici i protestanti i židovi i pravoslavci kao i da je majka Ante Starčevića bila pravoslavka. Ali pitanje je zna li to najdugovječniji predsjednik HSP-a.

Neminovno je kako će se određeni broj političkog korpusa u Hrvatskoj uhvatiti za ove bljuvotine "novih spasitelja" hrvatske desnice. I da će im na izborima dati svoj glas. To je sve vrlo legitimno i u duhu demokracije za koju smo se borili i u kojoj živimo. Neminovno je također da pravaši iz arhaičnog devetnaestog stoljeća poput Starčevića, Kranjčevića, Kumičića, Ogrizovića djeluju modernije i prihvatljivije od novovjekih proroka etnički čiste Hrvatske (čiste u političkom smislu jer kamen zaglavni Ćorića i Đapića je da se svi moramo smatrati političkim Hrvatima). Ali neminovno je i sljedeće: mi, kršćani vjerujemo u ponovni dolazak Isusa Krista.

Pitam se što bi Učitelj mislio o onima koji se tako olako pozivaju na Njegovo ime samo kako bi ponovno ostvarili neke svoje sitne interese. Bi li ih Isus pokudio i razbacao mikrofone kao onda u Hramu pretvorenom u seoski vašar? Ili bi se jednostavno okrenuo, opozvavši Sudnji dan zbog činjenice da je nama "političkim Hrvatima" svaki dan sudnji i neizdrživo realan dok nam oči mažu i zamagljuju tipovi poput Đapića i Ćorića? Bojim se i pomisliti.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Tomislav Stipić je završio studij teologije na protestantskom teološkom učilištu u Osijeku. Radi u poslovnoj prodaji. Hobi mu je čitanje i planinarenje. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: