Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?

28.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?


PIŠE Mario Nakić

U Dnevniku Nove TV jučer je gostovala ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, a novinarka je pokazala nevjerojatnu nepripremljenost za intervju. Tako joj je doslovno postavila pitanje "Kad će Hrvatska biti kao Finska?". Ako uzmemo u obzir da je Finska imala skoro 100 godina slobodnotržišni kapitalizam, onda je odgovor jasan - kad se odlučimo na korjenite reforme, od tog trenutka za 100 godina.

Finska ima jedan od najkvalitetnijih obrazovnih sustava i po tome je poznata u svijetu, ali zadnjih 10 godina Finska pokazuje sve gore rezultate, tako je na PISA testovima pala na drugo mjesto u Europi - iza Estonije.

Ostaje nejasno zašto su hrvatski mediji zapeli za Finsku koju očito ne možemo stići jer je riječ o vrlo bogatoj zemlji, a izbjegavaju Estoniju koja je bila ispod razine Hrvatske, da bi nas prestigla i došla na europski vrh, barem u efikasnosti obrazovanja. Od Estonaca bismo mogli i trebali učiti jer oni su prošli onaj put gospodarskih i društvenih reformi koji je Hrvatska pokušala izbjeći, ali neminovno nas očekuje.

Zatim je novinarka Nove ustvrdila da "Finska cijeni i dobro plaća svoje učitelje" (a Hrvatska ne).

Da vidimo. Prosječna učiteljska plaća u Finskoj je oko 2850 eura, što je ispod finskog prosjeka i čak ispod prosjeka razvijenih zemalja. Za usporedbu, prosječna učiteljska plaća u Švicarskoj je preko 4500 eura neto, što je na razini švicarskog prosjeka. Finska država ulaže u školstvo po djetetu 30 posto manje od SAD-a.

Prosječna učiteljska plaća u Estoniji je 760 eura neto (najavili su da će je ove godine podići). To je uvjerljivo najslabija plaća učitelja među zemljama OECD-a. Dakle učitelji sa 760 eura ostvarili su bolje rezultate od finskih učitelja s 4 puta boljom plaćom i od švicarskih učitelja sa 6 puta boljom plaćom. Estonski učitelji su do ove godine imali otprilike jednaku plaću kao hrvatski, ali Estonci imaju daleko bolje rezultate.

Drugi način mjerenja "vrednovanja" učiteljskog rada je usporedba visine učiteljskog primanja s BDP-om po stanovniku. Po tom kriteriju učitelji su najcjenjeniji u zemljama trećeg svijeta - Etiopiji gdje je učiteljska plaća 7 puta veća od bdp-a per capita i Nigeriji gdje učiteljska plaća iznosi 5 × bdp per capita. Ispada da Estonija, Mađarska i Slovačka najmanje cijene svoje učitelje, a Hrvatska ispada bolja od Finske (u ovom istraživanju Hrvatska nije ušla u obzir, ali znamo da je učiteljska plaća u Hrvatskoj 40% bdp-a per capita, što je bolje od finskog rezultata).

Dakle, ispada da Hrvatska cijeni svoje učitelje barem na razini Finske, ali to očito nema nikakav utjecaj na kvalitetu obrazovanja.

Centar za globalni razvoj zaključuje da visina primanja nastavnika nema utjecaj na kvalitetu ni efikasnost obrazovanja, ali je potrebno naći način da se kvalitetne učitelje nagrađuje i potiče na još bolji rad. Znači, treba nam sustav koji će prepoznati učitelje koji rade svoj posao bolje od drugih i koji će njih adekvatno platiti. Da bi se moglo bolje financirati obrazovanje, cijelo društvo mora postati bogatije, a to je nemoguće bez provedbe gospodarskih reformi.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Možda ne bi robijao, ali onda ne bi bio ni predsjednik HSS-a. I definitivno se ne bi mogao hvaliti kako je liberal, Tito nije volio liberale.

Da nam je sad netko poput Tita, Beljak bi robijao u zatvoru

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodna korporacija nije na vrijeme shvatila koliko je nebulozno hrvatsko radno zakonodavstvo s kojim hrvatski poslodavci moraju živjeti.

Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primatelji socijalne pomoći trebaju biti svjesni da su oni tu pomoć dobili zahvaljujući tome što ju je netko drugi zaradio.

Ako Kajtazi stvarno želi dobro Romima, pozdravit će uvođenje socijalne pomoći u vaučerima

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Na temelju poznatih ekonomskih podataka o BDP-u po stanovniku i prosječnoj plaći pokušat ćemo doći do odgovora na pitanje iz naslova.

Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nijedan od onih naslova koje su mediji isticali nije ni dosad bio obavezan, tako da je histerija nastala na temelju manipulacija i laži.

Zašto je Divjak ustuknula pred manipulacijama i lažima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Time je pokazao još jednom koliko je beskrupulozan kad je riječ o njegovim političkim ciljevima. Hoće li Amerikanci naučiti lekciju?

Trump fabricirao izvanredno stanje da bi financirao zid - jako opasni presedan

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad neki hrvatski političari naprave nešto dobro, treba ih pohvaliti. Nikola Grmoja je, odgovarajući na pitanje o presudi Ercegu, dokazao svoju dosljednost.

Grmoja, svaka čast! Most je najdosljedniji po pitanju slobode govora.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvoje Štefan kaže da je situacija u Venezueli takva zato što se nisu dovoljno radikalno obračunali s domaćim kapitalistima i pomagačima. Među takvima bih ovdje, kaže, bio i ja.

Član RF-a objasnio što će nam se dogoditi ʼkad se priča i kod nas zakotrljaʼ kao u Venezueli

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ilhan Omar je prva muslimanka u Kongresu, članica Demokratske stranke i trudi se dokazati koliko je progresivna. Ne ide joj baš...

Muslimanka u Kongresu prozvala Powerlifting savez zbog diskriminacije trans osoba. Odgovorio joj je LGBT aktivist...

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što je PTSD - posttrumpovski seksualni poremećaj? Ljevičarski portal Salon tvrdi da to postoji i da je problem stvaran, a našli su i stručnjakinju koja je to objasnila.

Trump je poremetio seksualni život Amerikanaca, tvrdi ova seksologinja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Satelitske snimke pokazuju povećanje zelenih površina na Zemlji tijekom zadnjih 20 godina, a novo istraživanje je potvrdilo da je to zasluga ljudske akcije.

NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je cilj širenja lažnih vijesti o lektiri u osnovnoj i srednjoj školi? Vrlo jednostavno, pobunili su se autori koji su izgubili monopol.

Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: