Fact-checker: Bunjac vs. GMO

18.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Fact-checker: Bunjac vs. GMO


PIŠE Mario Nakić

Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida, poznat je kao nepresušan izvor lažnih vijesti i širitelj najluđih nadriznanstvenih i najnevjerojatnijih teza. Tako je, između ostalog, govorio da su u sastavu cjepiva abortirani životinjski fetusi i konjski bubrezi. Zatim je rekao da je u Novom Zelandu zabranjena sadnja povrća u vrtu. Zatim se divio Kubi zato što građani ne plaćaju poreze, a imaju besplatno zdravstvo i školstvo. Zatim je rekao da je Hrvatska pod međunarodnim sankcijama. Danas je uspio nadmašiti samoga sebe govoreći o GMO-u.

Bunjac se u Saboru prvo obrušio na znanost. "Kvazi znanstvenici koje ovdje nažalost možemo čuti i u Saboru dolaze nam s pričom da se radi o znanosti. Ne o znanosti koja je objektivna, nego znanosti koja je fatalna. Širi se znanstveni fatalizam pa se govori da je GMO nužan, da je neizbježan i da odgađanje GMO-a sprječava napredak. A ne radi se ni o kakvoj znanosti, nego se radi o kontaminiranoj znanosti i propagandi koja služi isključivo profitu. Ponavljam: profitu. A znanost ne smije služiti profitu. I što je još gore, znanost služi profitu stranih korporacija, i što je najsmješnije, profitu tri strane korporacije."

Nakon napada na znanstvenike, obrušio se na "one koji šire laž".

"Mi ovdje slušamo laž da su GMO proizvodi jeftiniji od ekoloških. Nisu. Skuplji su. Troši se daleko više herbicida. Štetni su za prirodu..."

Postoji niz analiza troškova proizvodnje i sve su došle do istog zaključka: proizvodnja s GMO sjemenom je isplativija od proizvodnje bez GMO-a, ponekad i dvostruko. Politike koje idu prema ograničavanju ili zabrani GMO hrane dovest će do povećanja cijena hrane. Jennifer Schmidt, poljoprivrednica iz Marylanda (SAD) nije vjerovala znanstvenim analizama, htjela je provjeriti na svome imanju pa je od 1998. godine pokusno sadila na dva odvojena polja kukuruz i soju - na jednom je koristila GMO sjeme, a na drugom ne. Svoje troškove u oba slučaja objavila je na internetu. Njen je zaključak da je razlika u isplativosti velika (u korist GMO sjemena).

GMO proizvodnja ne samo da je jeftinija i isplativija od ekološke, ona je utjecala na cijene hrane općenito da ne mogu otići previsoko, tako da hrana ne postane nedostupna siromašnijem sloju građana.

Graham Brookes, poljoprivredni ekonomist je objasnio:

"Glavni razlog zbog kojeg su biotehnološki (GM) usjevi doprinijeli smanjenju troškova hrane proizlazi iz same prirode prihvaćene tehnologije. Dosadašnja tehnologija uglavnom je bila tehnologija koja povećava produktivnost i smanjuje troškove. To znači da je dodatna globalna proizvodnja proizašla iz korištenja ove tehnologije, što znači dodatnih 122 milijuna tona soje, 237 milijuna tona kukuruza, 18 milijuna tona pamuka i 6,6 milijuna tona canole u razdoblju 1996-2012. Istodobno, trošak proizvodnje tih usjeva korištenjem te tehnologije obično je niži od troškova proizvodnje istih usjeva korištenjem konvencionalne tehnologije, zbog ušteda u iznosu koji se troši na inpute kao što su pesticidi i gorivo.

Ove uštede obično će više nego nadoknaditi dodatni trošak poljoprivrednika koji je nastao kupnjom GMO sjemena, tako da, dodavanjem dodatnih prihoda koji proizlaze iz viših prinosa, neto dobit poljoprivrednih prihoda od korištenja GMO tehnologije iznosi 116,6 milijardi dolara (1996-2012.).

Napraviti procjenu utjecaja svih GMO tehnologija koje štede troškove - kao što je tolerancija herbicida i otpora insekata - na cijene soje, kukuruza, pamuka i derivata je teško. Aktualne i prijašnje cijene odražavaju mnoštvo čimbenika, od kojih je uvođenje i usvajanje novih tehnologija samo jedan.

Općenito gledano, važno je priznati da je stvarna cijena hrane za ljude i životinje dosljedno pala tijekom posljednjih 50 godina. To se nije dogodilo samo od sebe, već zbog ogromnih poboljšanja produktivnosti proizvođača. Ta poboljšanja produktivnosti proizlaze iz usvajanja novih tehnologija i tehnika."

Što se tiče opasnosti GMO sjemena za prirodu, Bunjac opet nije u pravu. Lanjsko istraživanje dolazi do saznanja da Bt kukuruz štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina te zahtijeva daleko manju upotrebu pesticida od konvencionalne proizvodnje. Također, i iz već spomenutog primjera Jennifer Schmidt vidljivo je da je na herbicide morala trošiti manje kod GMO usjeva nego na "ekološkom usjevu".

Bunjac također tvrdi da je nemoguće imati GMO usjeve i usjeve bez GMO-a u blizini. I to je dokazano netočno.

Branimir Bunjac je poznat po tome da voli obmanjivati javnost, laže bez treptaja okom i namjerno širi dezinformacije, a nažalost mnogo je očajnika koji mu vjeruju. Protivljenje GMO-u proizlazi iz religije, ali loše religije - one o svjetskim zavjerama. Poput ravnozemljaša, oni vjeruju da se cijela svjetska znanstvena zajednica udružila protiv čovječanstva zbog - profita. Razmislite malo o tome.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: