Lekcija za kolumniste Faktografa: Razlika između činjenice i hipoteze

FOTO: Youtube
12.1.2022.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Lekcija za kolumniste Faktografa: Razlika između činjenice i hipoteze

Posljednjih mjeseci često se viđaju članci Faktografa u kojima se, kako to Faktografovi kolumnisti tvrde, "utvrđuju činjenice" o gorućim društvenim pitanjima današnjice. Danas sam vidio kako tvrde da su "provjerili" tvrdnju Gordana Lauca da lockdowni ubijaju više ljudi nego sam virus.

Geslo Faktografa je "Samo činjenice" pa bi bio red da razumiju što su činjenice. To je pojam koji se proučava u filozofiji znanosti. Najjednostavnije rečeno, činjenice se mogu utvrditi neposrednim iskustvom, tj. promatranjem.

Na primjer, kada pogledate na sat, činjenica je da taj sat pokazuje toliko-i-toliko sati. Činjenična opažanja zatim bilježimo i pohranjujemo u baze podataka. Kasnije te baze podataka možemo koristiti za ono što Faktograf naziva provjerom. U znanstvenom žargonu ta "provjera" se naziva testiranje hipoteza.

Zašto moramo testirati hipoteze? Zato što čovjek po svojoj prirodi nema direktan uvid u to na koji način svijet oko nas funkcionira. Mi imamo uvid u činjenice, ono što se može direktno opaziti osjetilima, ali želimo i objasniti činjenice koje vidimo.

Na primjer, vidimo da za vrijeme lockdowna ljudi stradaju od depresije, samoubojstava, infarkta itd. To je činjenica jer je možemo direktno zabilježiti. Također je činjenica da ljudi umiru, a imali su pozitivan test na COVID-19. Problem nastaje kad pokušamo interpretirati ili objasniti ove činjenice. Tada iz svijeta činjenica prelazimo u svijet hipoteza i teorija.

Jedna hipoteza bi bila da bi bez lockdowna umrlo još više ljudi zbog covida. Ovo uopće nije činjenica, ali bismo mogli koristiti podatke, koji su nastali bilježenjem činjenica, da bismo testirali ovu tvrdnju, tj. hipotezu. U idealnom eksperimentu, imali bismo dva svijeta koja su po svemu identični osim po tome što u jednom postoji lockdown, a u drugom ne postoji.

Onda bismo zabilježili broj smrti prouzročen raznim uzrocima u oba svijeta tijekom vremena. Primijetimo da i uzrok smrti nije činjenica nego hipoteza pa bi nam i za to trebao znanstveni test. Činjenica je da je netko umro i da je prije smrti imao određene simptome, ali to nam ne daje direktan odgovor na pitanje jesu li ti simptomi prouzrokovali smrt. Nego, pretpostavimo da smo ovaj problem riješili i znamo uzrok svake smrti.

Sljedeći korak je usporediti broj smrti od raznih uzroka u svijetu bez lockdowna s brojem smrti u svijetu s lockdownom i vidjeti što iz tih usporedbi možemo zaključiti. Ovo je često najtežio dio istraživanja jer brojevi ne govore sami za sebe. Opet je potrebno interpretirati te brojeve. Dakle, opet moramo izaći van svijeta činjenica.

Dalje, moj primjer s dva paralena svijeta nije realističan. U realnosti postoji samo jedan svijet, tako da moramo pribjegavati aproksimacijama. Na primjer, mogli bismo usporediti dvije države gdje jedna ima lockdown, a druga ne pa usporediti podatke. Problem je što postoji još mnogo razlika između te dvije države i svaka od tih razlika može utjecati na brojeve koje mi vidimo, ali nikad nije točno jasno kakav utjecaj te razlike imaju na brojeve. Tada moramo ići opet u formiranje hipoteza i njihovo testiranje uglavnom složenim statističkim metodama. 

Čak ni nakon mnogo složenih statističkih testova, ne možemo reći da su zaključci koje izvedemo iz tih testova činjenice. Oni nisu činjenice jer ih nismo direktno zabilježili čulima ili instrumentima nego smo do njih došli određenim procesom. Naši zaključci su naš pokušaj objašnjenja činjenica koje vidimo, ali bi ti zaključci naposljetku mogli biti pogrešni.

Ono čime se Faktograf bavi nisu činjenice nego Faktografove hipoteze i teorije. Ono što oni rade tim hipotezama i teorijama se nikako ne može nazvati testiranjem. Prvo, oni ne pokazuju da znaju razliku između hipoteze i činjenica. Drugo, to njihovo "testiranje" je tako aljkavo da ne bi dobilo prolaznu ocjenu na prvoj godini osnovnih studija.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: