Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu

14.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: WEFORUM

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu


IZVOR: WEFORUM

Zidovi se ruše u finskim školama - ali ne samo fizičke prepreke između učionica, već i podjele između razreda i dobnih skupina, a učenici se pitaju više o tome što će učiti nego djeca u mnogim drugim zemljama, piše Adam Jezard, novinar na stranicama Svjetskog ekonomskog foruma.

Prema CityLabu, web stranici za arhitekturu, zemlja prolazi kroz ambiciozni nacionalni redizajn svojih 4.800 škola. Oko 57 novih škola započelo je s izgradnjom 2015. godine, a 44 u 2016. godini. Ostale se obnavljaju prema načelima otvorenog plana.

CityLab je u kolovozu izvijestio: "Ovo još uvijek ostavlja većinu škola s tradicionalnijim izgledom, ali sveukupna ambicija je da ih se stalno zamjenjuje ili prilagođava jer se njihovi objekti pojavljuju za obnovu." Škole su dizajnirane s akustikom na umu, budući da je jedna od kritika proteklih napora za stvaranje fleksibilnijih obrazovnih prostora bila da su preglasni.


Foto: Fielding Nair International

Reino Tapaninen, glavni arhitekt na finskom odjelu za obrazovanje, izjavio je za CityLab da dizajn sprječava preveliku glasnoću u prostoru, s "puno mekih stolica, velikih jastuka, stolica za ljuljanje, sofa, kao i pokretnih zidova i pregradaka iza kojih se možete sakriti se za privatne razgovore".


Tradicionalni stolovi i stolice su nestali, umjesto toga postoje mjesta u kojima se različiti dobi okupljaju kako bi učili zajedno. Finske škole podučavaju mješovite starosne grupe (ili razrede), a od ranog doba djeca se pitaju od čega će se sastojati njihove tjedne lekcije.

Učenje temeljeno na fenomenu

Prošle godine je u EdWeeku objavljen intervju s finskom ministricom obrazovanja Sanni Grahn-Laasonen u kojem je istaknula neke od promjena koje se uvode, uključujući odmak od predmeta koji se podučavaju u odvojenim "odjeljenima" do "multidisciplinarnog" učenja.

U nastavnom planu i programu, ističe, zahtijeva se barem jedno produženo razdoblje tzv. podučavanja i učenja temeljenog na fenomenu (PBL). Tijekom ovog studija učenici na netradicionalan način uče tradicionalni predmet. Oni moraju biti uključeni u planiranje tih razdoblja i moraju biti sposobni procijeniti što su naučili iz toga.

Gospođa Grahn-Laasonen je rekla: "Škole mogu odabrati temu poput klimatskih promjena i možete ih pogledati iz vrlo različitih perspektiva, iz vrlo različitih predmeta poput matematike...Dajemo našoj djeci vještine za razmišljanje o temama poput klimatskih promjena iz različitih perspektiva."

Zagovornici PBL-a kažu kako pomaže studentima opremiti vještinama kritičkog razmišljanja koje danas trebaju. Kirsti Lonka, profesorica obrazovne psihologije na Sveučilištu u Helsinkiju, izjavila je BBC-ju: "Kada je riječ o stvarnom životu, naš mozak nije naučen na disciplinu...Razmišljamo na vrlo holistički način. A kada razmišljate o problemima u svijetu - globalnim krizama, migracijama, gospodarstvu itd. - mi zapravo nismo dali našoj djeci sredstva za rješavanje ovog multikulturalnog svijeta."

Finska je sa slobodnijim stilom odgoja i obrazovanja postala uspješna te se već godinama nalazi na samom vrhu stručnih ocjena kao najkvalitetniji obrazovni sustav u svijetu. Iako je zemlja posljednjih godina malo opala u rezultatima međunarodnog poretka PISA obrazovanja, finski su učenici još uvijek daleko ispred većine europskih vršnjaka u matematici, znanosti i čitanju.


Izvor: WEforum (Klikni na sliku za uvećani pregled)





VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: