Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu

14.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: WEFORUM

Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
SAD: Vrhovni sud proglasio obavezno članstvo u sindikatu protuustavnim
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine

Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu


IZVOR: WEFORUM

Zidovi se ruše u finskim školama - ali ne samo fizičke prepreke između učionica, već i podjele između razreda i dobnih skupina, a učenici se pitaju više o tome što će učiti nego djeca u mnogim drugim zemljama, piše Adam Jezard, novinar na stranicama Svjetskog ekonomskog foruma.

Prema CityLabu, web stranici za arhitekturu, zemlja prolazi kroz ambiciozni nacionalni redizajn svojih 4.800 škola. Oko 57 novih škola započelo je s izgradnjom 2015. godine, a 44 u 2016. godini. Ostale se obnavljaju prema načelima otvorenog plana.

CityLab je u kolovozu izvijestio: "Ovo još uvijek ostavlja većinu škola s tradicionalnijim izgledom, ali sveukupna ambicija je da ih se stalno zamjenjuje ili prilagođava jer se njihovi objekti pojavljuju za obnovu." Škole su dizajnirane s akustikom na umu, budući da je jedna od kritika proteklih napora za stvaranje fleksibilnijih obrazovnih prostora bila da su preglasni.


Foto: Fielding Nair International

Reino Tapaninen, glavni arhitekt na finskom odjelu za obrazovanje, izjavio je za CityLab da dizajn sprječava preveliku glasnoću u prostoru, s "puno mekih stolica, velikih jastuka, stolica za ljuljanje, sofa, kao i pokretnih zidova i pregradaka iza kojih se možete sakriti se za privatne razgovore".

Tradicionalni stolovi i stolice su nestali, umjesto toga postoje mjesta u kojima se različiti dobi okupljaju kako bi učili zajedno. Finske škole podučavaju mješovite starosne grupe (ili razrede), a od ranog doba djeca se pitaju od čega će se sastojati njihove tjedne lekcije.

Učenje temeljeno na fenomenu

Prošle godine je u EdWeeku objavljen intervju s finskom ministricom obrazovanja Sanni Grahn-Laasonen u kojem je istaknula neke od promjena koje se uvode, uključujući odmak od predmeta koji se podučavaju u odvojenim "odjeljenima" do "multidisciplinarnog" učenja.

U nastavnom planu i programu, ističe, zahtijeva se barem jedno produženo razdoblje tzv. podučavanja i učenja temeljenog na fenomenu (PBL). Tijekom ovog studija učenici na netradicionalan način uče tradicionalni predmet. Oni moraju biti uključeni u planiranje tih razdoblja i moraju biti sposobni procijeniti što su naučili iz toga.

Gospođa Grahn-Laasonen je rekla: "Škole mogu odabrati temu poput klimatskih promjena i možete ih pogledati iz vrlo različitih perspektiva, iz vrlo različitih predmeta poput matematike...Dajemo našoj djeci vještine za razmišljanje o temama poput klimatskih promjena iz različitih perspektiva."

Zagovornici PBL-a kažu kako pomaže studentima opremiti vještinama kritičkog razmišljanja koje danas trebaju. Kirsti Lonka, profesorica obrazovne psihologije na Sveučilištu u Helsinkiju, izjavila je BBC-ju: "Kada je riječ o stvarnom životu, naš mozak nije naučen na disciplinu...Razmišljamo na vrlo holistički način. A kada razmišljate o problemima u svijetu - globalnim krizama, migracijama, gospodarstvu itd. - mi zapravo nismo dali našoj djeci sredstva za rješavanje ovog multikulturalnog svijeta."

Finska je sa slobodnijim stilom odgoja i obrazovanja postala uspješna te se već godinama nalazi na samom vrhu stručnih ocjena kao najkvalitetniji obrazovni sustav u svijetu. Iako je zemlja posljednjih godina malo opala u rezultatima međunarodnog poretka PISA obrazovanja, finski su učenici još uvijek daleko ispred većine europskih vršnjaka u matematici, znanosti i čitanju.


Izvor: WEforum (Klikni na sliku za uvećani pregled)

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodna korporacija nije na vrijeme shvatila koliko je nebulozno hrvatsko radno zakonodavstvo s kojim hrvatski poslodavci moraju živjeti.

Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primatelji socijalne pomoći trebaju biti svjesni da su oni tu pomoć dobili zahvaljujući tome što ju je netko drugi zaradio.

Ako Kajtazi stvarno želi dobro Romima, pozdravit će uvođenje socijalne pomoći u vaučerima

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Na temelju poznatih ekonomskih podataka o BDP-u po stanovniku i prosječnoj plaći pokušat ćemo doći do odgovora na pitanje iz naslova.

Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nijedan od onih naslova koje su mediji isticali nije ni dosad bio obavezan, tako da je histerija nastala na temelju manipulacija i laži.

Zašto je Divjak ustuknula pred manipulacijama i lažima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Time je pokazao još jednom koliko je beskrupulozan kad je riječ o njegovim političkim ciljevima. Hoće li Amerikanci naučiti lekciju?

Trump fabricirao izvanredno stanje da bi financirao zid - jako opasni presedan

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad neki hrvatski političari naprave nešto dobro, treba ih pohvaliti. Nikola Grmoja je, odgovarajući na pitanje o presudi Ercegu, dokazao svoju dosljednost.

Grmoja, svaka čast! Most je najdosljedniji po pitanju slobode govora.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvoje Štefan kaže da je situacija u Venezueli takva zato što se nisu dovoljno radikalno obračunali s domaćim kapitalistima i pomagačima. Među takvima bih ovdje, kaže, bio i ja.

Član RF-a objasnio što će nam se dogoditi ʼkad se priča i kod nas zakotrljaʼ kao u Venezueli

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ilhan Omar je prva muslimanka u Kongresu, članica Demokratske stranke i trudi se dokazati koliko je progresivna. Ne ide joj baš...

Muslimanka u Kongresu prozvala Powerlifting savez zbog diskriminacije trans osoba. Odgovorio joj je LGBT aktivist...

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što je PTSD - posttrumpovski seksualni poremećaj? Ljevičarski portal Salon tvrdi da to postoji i da je problem stvaran, a našli su i stručnjakinju koja je to objasnila.

Trump je poremetio seksualni život Amerikanaca, tvrdi ova seksologinja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Satelitske snimke pokazuju povećanje zelenih površina na Zemlji tijekom zadnjih 20 godina, a novo istraživanje je potvrdilo da je to zasluga ljudske akcije.

NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je cilj širenja lažnih vijesti o lektiri u osnovnoj i srednjoj školi? Vrlo jednostavno, pobunili su se autori koji su izgubili monopol.

Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliko buke i prašine, a na kraju hladni tuš. Hrpa lijepih želja za koje je čak i sindikatima jasno da neće dobro završiti.

Green New Deal je fijasko. Sindikati su povukli potporu, a predlagatelj zakona se boji glasanja u Senatu...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: