Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu

14.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: WEFORUM

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu


IZVOR: WEFORUM

Zidovi se ruše u finskim školama - ali ne samo fizičke prepreke između učionica, već i podjele između razreda i dobnih skupina, a učenici se pitaju više o tome što će učiti nego djeca u mnogim drugim zemljama, piše Adam Jezard, novinar na stranicama Svjetskog ekonomskog foruma.

Prema CityLabu, web stranici za arhitekturu, zemlja prolazi kroz ambiciozni nacionalni redizajn svojih 4.800 škola. Oko 57 novih škola započelo je s izgradnjom 2015. godine, a 44 u 2016. godini. Ostale se obnavljaju prema načelima otvorenog plana.

CityLab je u kolovozu izvijestio: "Ovo još uvijek ostavlja većinu škola s tradicionalnijim izgledom, ali sveukupna ambicija je da ih se stalno zamjenjuje ili prilagođava jer se njihovi objekti pojavljuju za obnovu." Škole su dizajnirane s akustikom na umu, budući da je jedna od kritika proteklih napora za stvaranje fleksibilnijih obrazovnih prostora bila da su preglasni.


Foto: Fielding Nair International

Reino Tapaninen, glavni arhitekt na finskom odjelu za obrazovanje, izjavio je za CityLab da dizajn sprječava preveliku glasnoću u prostoru, s "puno mekih stolica, velikih jastuka, stolica za ljuljanje, sofa, kao i pokretnih zidova i pregradaka iza kojih se možete sakriti se za privatne razgovore".

Tradicionalni stolovi i stolice su nestali, umjesto toga postoje mjesta u kojima se različiti dobi okupljaju kako bi učili zajedno. Finske škole podučavaju mješovite starosne grupe (ili razrede), a od ranog doba djeca se pitaju od čega će se sastojati njihove tjedne lekcije.

Učenje temeljeno na fenomenu

Prošle godine je u EdWeeku objavljen intervju s finskom ministricom obrazovanja Sanni Grahn-Laasonen u kojem je istaknula neke od promjena koje se uvode, uključujući odmak od predmeta koji se podučavaju u odvojenim "odjeljenima" do "multidisciplinarnog" učenja.

U nastavnom planu i programu, ističe, zahtijeva se barem jedno produženo razdoblje tzv. podučavanja i učenja temeljenog na fenomenu (PBL). Tijekom ovog studija učenici na netradicionalan način uče tradicionalni predmet. Oni moraju biti uključeni u planiranje tih razdoblja i moraju biti sposobni procijeniti što su naučili iz toga.

Gospođa Grahn-Laasonen je rekla: "Škole mogu odabrati temu poput klimatskih promjena i možete ih pogledati iz vrlo različitih perspektiva, iz vrlo različitih predmeta poput matematike...Dajemo našoj djeci vještine za razmišljanje o temama poput klimatskih promjena iz različitih perspektiva."

Zagovornici PBL-a kažu kako pomaže studentima opremiti vještinama kritičkog razmišljanja koje danas trebaju. Kirsti Lonka, profesorica obrazovne psihologije na Sveučilištu u Helsinkiju, izjavila je BBC-ju: "Kada je riječ o stvarnom životu, naš mozak nije naučen na disciplinu...Razmišljamo na vrlo holistički način. A kada razmišljate o problemima u svijetu - globalnim krizama, migracijama, gospodarstvu itd. - mi zapravo nismo dali našoj djeci sredstva za rješavanje ovog multikulturalnog svijeta."

Finska je sa slobodnijim stilom odgoja i obrazovanja postala uspješna te se već godinama nalazi na samom vrhu stručnih ocjena kao najkvalitetniji obrazovni sustav u svijetu. Iako je zemlja posljednjih godina malo opala u rezultatima međunarodnog poretka PISA obrazovanja, finski su učenici još uvijek daleko ispred većine europskih vršnjaka u matematici, znanosti i čitanju.


Izvor: WEforum (Klikni na sliku za uvećani pregled)




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: