Vezani članci:
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Desni populisti postali druga stranka u Finskoj, liberali će vjerojatno u oporbu
Ovih 13 zemalja više su kapitalističke od Amerike
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Finska vlada odustala od temeljnog dohotka, razmatra Friedmanov model
Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu
Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti
Finska legalizirala gay brak i posvajanje djece
3 razloga zašto je temeljni dohodak dobra ideja
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Kad bi Hrvatska bila Finska...


Piše: Mario Nakić
14.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kad bi Hrvatska bila Finska...

Kad bi Hrvatska bila Finska...


Piše: Mario Nakić
14.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Finska. Kad je riječ o obrazovanju, ljevičari će u pravilu pokazati prstom na Finsku. Za to postoji niz razloga.

Prvo, Finska je primjer jednog od najuspješnijih obrazovnih sustava u svijetu. Uz to, Finska ima potpuno državno školstvo - od osnovne škole do fakulteta. Nema privatnih škola niti ih je po zakonu moguće osnovati. A realno, nisu ni potrebne kad je država zaista učinila sve da stvori i podigne efikasan obrazovni sistem.

Dakle, uspješno i državno - zvuči kao mokri san ljevičara. Meni nikada neće biti jasni hrvatski ljevičari koji toliko žarko žele da državna vlast kontrolira svaki segment naših života budući da je u Hrvatskoj na vlasti HDZ i vjerojatno će ostati još jako, jako dugo. Svaki put kad tražite veću državnu kontrolu, zapravo se zalažete za veće ovlasti HDZ-a. Jer tko upravlja državnim ustanovama u Hrvatskoj? Ljudi koje su postavili lokalni i nacionalni HDZ-ovci.

U Hrvatskoj je već sada skoro 100% obrazovnih ustanova u državnom vlasništvu, tako da bi po tom pitanju ljevičari trebali biti zadovoljni. Ali naš obrazovni sustav, unatoč tome što je gotovo posve u državnim rukama, nije efikasan poput finskog. Kako to?

Priča o finskom školstvu je složenija nego što se na prvi pogled čini. Prva reforma je provedena nakon Drugog svjetskog rata. Od 1945. do 1968. godine trajali su pregovori između različitih političkih stranaka u parlamentu, a formirane su i dvije stručne komisije koje su pripremale reformu obrazovanja. Nakon dugogodišnjih pregovora i javnih rasprava, postigli su konsenzus.

Dakle, Finci su se oko obrazovanja složili. I lijevi i desni učinili su kompromise kako bi sve stranke stale iza konačnog dogovora. To bi u Hrvatskoj teško prošlo jer nisam još vidio nijednog ljevičara kod nas koji bi bio spreman razgovarati s konzervativcima o zajedničkoj reformi obrazovanja, sve što oni žele (i jedni i drugi) jest pokoriti drugu stranu i nametnuti joj svoj sistem vrijednosti koji će se gurati kroz obrazovanje. U Finskoj toga nema i zato su sve dosadašnje vlade jednako podupirale zajedničke reforme školstva, bez obzira s koje strane političkog spektra dolazile.

Finci su se složili da će školstvo biti stup njihovog društva i da će im ono biti najviši nacionalni cilj. Prvi reformski zakon donijet je u parlamentu 1968. godine. Njime je ukinut dotadašnji sistem, školstvo je posve centralizirano i potvrđen je nacionalni kurikulum koji razrađuje obrazovanje po predmetima do najsitnijih detalja. Sve škole mogle su biti samo državne, a od nastavnika su se tražile veće sposobnosti i kvalifikacije.

Ova reforma nije ni uvedena odjednom u cijeloj zemlji, nego se implementirala postupno. Krenuli su pokusno od sjevera zemlje gdje je bila najveća potreba za poboljšanjem obrazovanja i gdje se vjerovalo da će naići na najmanji otpor. Do sredine 1970-ih implementirana je u cijeloj zemlji.

Rezultati su bili iznimno pozitivni. Sva djeca dobila su jednaku priliku za obrazovanje - od osnovnog do visokog stupnja. Edukacijsko stanje nacije se bitno popravilo, što je utjecalo i na poduzetništvo te efikasnost gospodarstva. Međutim, to još nije bilo dovoljno da lansira finsko obrazovanje na sam vrh svjetskih ljestvica.

Drugi dio reforme usvojen je početkom 1990-ih, otprilike u isto vrijeme kad je susjedna Švedska krenula s vaučerizacijom po uzoru na model liberalnog ekonomista Miltona Friedmana. Finci, međutim, nisu uveli privatni sektor u školstvo, ali su shvaćali da prevelika centralizacija ne daje rezultate kakve su željeli. Stoga su spustili upravljanje na općine, škole, a potom i same učitelje. Svaki učitelj i profesor dobio je dužnost kreirati vlastiti kurikulum i raditi po njemu.

Ova odluka bila je shvaćena kao izraz povjerenja države u vlastite škole i profesore te priznanje autonomije učiteljskoj profesiji. To je bilo posebno privlačno za mlade ljude koji su masovno pohrlili u tu profesiju. Od 1990-ih do danas, svake godine se prijavljuje za posao učitelja i profesora znatno veći broj kandidata nego što se prima, na taj način radi se pozitivna selekcija pa u obrazovanju rade samo oni najbolji.

Zanimljivo, učitelji u Finskoj su zaista visoko cijenjeni i imaju veliku autonomiju rada, ali njihova plaća (ono što je Hrvatima najvažnije) uglavnom je ispod državnog prosjeka. Primjerice, učitelj u osnovnoj školi s 15 godina radnog iskustva zarađuje 42.180 američkih dolara godišnje (izvor: Europska komisija), a prosječna plaća u Finskoj lani je iznosila oko 45.000 dolara godišnje. Dakle, čak ni nastavnici s dugim radnim stažem ne mogu dostići prosječnu plaću, a u Hrvatskoj učitelji u osnovnoj školi s 15 godina staža primaju bruto plaću od 8.975 kuna ili oko 5 posto iznad hrvatskog državnog prosjeka. I, kao što znamo, štrajkaju i traže više.

Prema podacima OECD-a, Finska ulaže u obrazovanje po učeniku 50 posto manje od SAD-a, ali ima objektivno bolji i efikasniji obrazovni sustav od Amerike, što znači da nije sve u novcu. Osim toga, finska država ulaže u obrazovanje najmanje među svim nordijskim državama, ali i manje od većine razvijenih europskih država.

To je dio koji bi hrvatski sindikati jako teško prihvatili i zato bi uvođenje finskog obrazovnog sustava u Hrvatskoj bilo praktički nemoguće. Finski učitelji su cijenjeni zato što su izabrani najbolji od najboljih, zato što imaju veliku autonomiju u radu i zato što rade to prvenstveno iz ljubavi prema educiranju djece. U Hrvatskoj su jedina motivacija novac i beneficije državne službe, što čini negativnu selekciju samih kandidata za taj posao.

Druga stvar koja bi kod nas također bila nepremostiva zapreka kad bismo htjeli primijeniti njihov model, to je broj nastavnika po učeniku. Da bismo došli na finsku razinu, morali bismo otpustiti između jedne četvrtine i jedne trećine zaposlenih u školstvu. Tolika otpuštanja uglavnom stranački uhljebljenog kadra u bilo kojem dijelu hrvatskog javnog sektora potpuno su nezamisliva i do njih neće doći dok država potpuno ne bankrotira.

Finska je od 2000. do 2012. godine bila vodeća zemlja po rezultatima na međunarodnim PISA testovima, i to iz sva tri područja - matematike, čitanja i znanosti. Zbog toga je njeno obrazovanje došlo u fokus svjetske javnosti, odjednom su svi htjeli saznati koja je njihova tajna. A tajna je u dugogodišnjoj pripremi, nacionalnom konsenzusu, kompromisima svih ideoloških strana i čvrstom stavu za obrazovanje kao glavni nacionalni prioritet. Stvar je u volji i discipliniranosti nacije.

Početkom 2000-ih Finska je bila nekoliko godina zaredom na samom vrhu WEF-ove ljestvice globalne konkurentnosti. Mnogi su govorili da je upravo finski obrazovni sistem odgovoran za takvu konkurentnost gospodarstva.

Nakon 2012. godine Finsku su prestigle druge zemlje na PISA ispitivanjima. Prvo Singapur koji je još uvijek svjetski lider na ljestvici, zatim Južna Koreja, Švicarska, a od 2015. godine i Estonija koja je preuzela europsko vodstvo.

Reforma finskog obrazovnog sustava i dalje traje. 2010-ih izbacili su testove i ocjenjivanje u nižim razredima, a potom su krenuli s eksperimentom škole bez zidova - u kojem nema zasebnih razrednih odjeljenja. Najbolji finski arhitekti uključili su se u taj projekt iza kojeg su opet stale sve parlamentarne stranke. Finska je postala zemlja znanja.

Njihov je obrazovni sustav, i nakon što su ih druge zemlje prestigle na PISA testovima, i dalje simbol ljevice za savršeno obrazovanje i primjer ostalima. Samo što neki od njega rade mit potpuno ignorirajući razloge i načine kako je Finska ostvarila svoj uspjeh na tom planu. Finci imaju sve što Hrvatima kronično nedostaje: volju za kompromisom i želju za postizanjem konsenzusa ispred ideologije, volju za podizanjem standarda, hrabrost za nove stvari i ljude kojima je opći, javni interes iznad njihove osobne pohlepe. Imaju i daleko razumnije sindikate od naših. Zato to kod nas nije niti će još dugo biti moguće ostvariti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.