Fiskalna odgovornost: Priča o dva prijatelja

21.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Fiskalna odgovornost: Priča o dva prijatelja

Liberalizam polazi od vrlo važne pretpostavke da su pojedinci u pravilu racionalni i slijede vlastite interese. Je li to doista tako i s kojim se tu problemima možemo suočiti prikazat ću u zamišljenoj priči o dvojici prijatelja i njihovoj djeci.

Godina je 2005. Dva prijatelja, Pero i Marko, imaju svaki po dvoje djece u dobi 11-14 godina. Djeca im se rado igraju međusobno pa ponekad s njima vrijeme provodi Pero, a ponekad Marko. Obojica rade prosječne poslove u Hrvatskoj i zarađuju prosječne plaće od oko 5.000 kn.

Pero je prilično oprezan s novcem. Na djeci rijetko štedi, ali trudi se ne biti rasipan. Kad Pero provodi vrijeme s djecom, počasti ih sladoledom u parku. Uza sve moguće šarene ponude koje naviru sa svih strana, Pero pokušava naučiti djecu da naprosto nema novca za to. Vrlo često mu nije lako, ali ne vidi druge mogućnosti.

Marko, nasuprot tome, kada su djeca s njim, troši koliko god može. Osim sladoleda, djecu odvede u McDonald's gdje su slobodni naručiti što god žele. Odlaze u zabavni park gdje mogu isprobati sve igračke. Idu u kino i mogu naručiti kokica i sokova koliko žele. Igraju skupe igrice u posebnim igraonicama. Osim toga, Marko vozi dobar i prostran auto, njegova supruga ima dizajnersku odjeću i često posjećuju restorane. Peru često gleda s podsmijehom.

Prvo pitanje ove priče je s kime su djeca u dobi 11-14 godina više voljela provoditi vrijeme. Zamislimo da su Pero i Marko političari, a djeca glasači. Tko bi bio popularniji? Razlikuju li se prosječni glasači od jedanaestgodišnjaka?

Što se događa kasnije? Marko, naravno, nije imao novca za to sve. Isprva se zadužuje po kreditnim karticama, a nakon toga uzima više gotovinskih kredita. Kada mu nijedna banka više ne da kredit, zadužuje se kod kamatara. Na sva upozorenja od strane Pere i okoline reagira ignorantski i s podmijehom, a uporno sluša one koji mu tvrde da i dalje može tako i da će se rješenje samo pronaći. Kada dugovi dolaze do grla, prodaje mali stan koji je naslijedio od bake. Nakon toga oranicu, šumu, a veliki stan u kojemu je živio s obitelji prisiljen je prodati i preseliti u mali.

Godina je 2020. Djeca su odrasli ljudi. Perina djeca žive pristojno od svojega rada i malenog nasljedstva koje im je otac ostavio. Markova djeca ne žive dobro jer ništa nisu naslijedili, a ostalo im je i nešto duga. Pri tome se kćer i sin uvelike razlikuju. Kćer se s užasom sjeća kako su živjeli njezini roditelji, prolazi katarzu i pokušava živjeti od onoga što zaradi.

Markov sin odbija suočavanje s istinom te pokušava živjeti na isti način kao i njegov otac. Vrlo često govori o dobrim starim vremenima, kada se dobro živjelo. Novca je sve manje i manje. Nema više gdje posuditi novac niti ima što prodati. Markov sin postaje aktivist političke stranke koja tvrdi da su za sve krive banke i da treba natiskati novac. Kada ponestane i ono malo novca što ima, odluči da su za sve krivi Židovi ili Srbi ili Hrvati, Mađari, ovi ili oni te traži da mu daju oružje.

Što se da zaključiti iz ove priče? Neodgovorno ponašanje onih koji upravljaju novcem ostavlja probleme i traume njihovoj vlastitoj djeci. Život na račun budućih generacija sa svrhom da bi smo se danas nekome svidjeli, da bi nas djeca (ili birači) više voljela rezultira onime što se dogodilo sa zamišljenom Markovom djecom: ili će nas djeca duboko prezirati ili će biti isti kao i mi, još gori, slijepi na izvor problema i skloni tražiti krivca negdje drugdje. Dok bude barem malo novca. Kada i to malo nestane, tražit će oružje, a "valjda će se naći netko tko će im ga dati".

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mnogi u Americi, ali i kod nas, smatraju skandinavske zemlje primjerom uspješnog socijalizma. Te su zemlje svakako uspješne, ali je pitanje koliko to ima veze sa socijalizmom.

Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: