Vezani članci:
CNN: Neki europski lideri koriste pandemiju za grabljenje moći
Francuski parlament natjerao vladu da skrati razdoblje korištenja kovid putovnica
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Macron i njegova stranka izbjegavaju riječ ʼliberaliʼ i za to imaju dobar razlog...
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
ʼŽuti prsluciʼ nisu nikakvi revolucionari nego ekstremistička rulja, a Macron je postupio državnički
Macron je zbog Pariškog sporazuma ugrozio provedbu reformi javnog sektora i tržišta rada
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Macron najavio novu seriju reformi: ʼOva država troši lude količine love na socijalne programeʼ
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
The Economist izabrao Francusku za zemlju godine, evo zašto
Macron - revolucija o kojoj Hrvati ne smiju ništa znati
Macron je bio za dekriminalizaciju kanabisa...a onda je postao predsjednik
Macron odlučan da provede reformu rada: Donosimo 5 ključnih promjena koje će razljutiti sindikate
Macron zbog rezova pao u anketama pa nacionalizirao brodogradilište da se spasi
Dan kada su seksualne radnice okupirale crkvu i izborile se za prava
Francuzi rekli NE nacionalizmu, DA slobodnom tržištu
Le Pen nije najgora kandidatkinja: Ovaj lik bi uveo porez od 100%
FEE: Top 6 razloga zašto bi Le Pen bila loša predsjednica
Odbijanjem da prekrije lice u Libanonu, Le Pen pokazala svoje licemjerje
Država joj poslala porezni zahtjev na grob
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku


Piše: Branimir Perković
14.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku


Piše: Branimir Perković
14.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU stvorio je mnoge probleme, ali i prilike, i za jednu i za drugu stranu. Iako je prerano nagađati kakav će biti neto rezultat, tj. hoće li Brexit odvući UK u izolacionizam i protekcionizam te EU učiniti rigidnijom i centraliziranijom kao reakcija na odlazak jedne od zemalja koja je bila njen stup, ili će u UK pokrenuti val deregulacija i više tržišnih sloboda, a političari u EU će shvatiti da ne mogu stvarati centraliziranu i birokratiziranu tvorevinu nalik SSSR-u te napustiti ideju o stvaranju naddržave, još ostaje vidjeti. Ali određeni efekti su se već pojavili i usudim se reći da su veliki zaokret u odnosu na dosadašnje prakse.

Jedan od neposrednih efekata Brexita je pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj, kao kompromisnog rješenja umjerene desnice, liberala i umjerene ljevice da bi se spriječio dolazak Marine Le Pen, koju se percipiralo kao radikalnu desničarku, na tu poziciju. Ako je suditi po dosadašnjim Macronovim potezima koji idu u smjeru oslobađanja Francuske od povijesno čvrstog stiska socijalističkih politika, onda postoji nada da se nešto jako dobro izrodi iz cijele situacije oko Brexita.

Kao rezultat gubitka velikih novčanih sredstava zbog odlaska Velike Britanije, koja je bila neto uplatitelj u proračun EU, neki izdaci iz zajedničkog proračuna i fondova EU su se morali rezati, a na udaru se najviše našla Zajednička poljoprivredna politika EU i velike subvencije za poljoprivrednu proizvodnju. Francuska je zemlja vrlo orijentirana na poljoprivredu, gdje je poljoprivreda na neki način dio nacionalnog ponosa, a ujedno je najveći proizvođač poljoprivrednih proizvoda u EU i četvrti najveći izvoznik u svijetu. Ali Francuska ujedno prima i najveći iznos poticaja od EU za poljoprivredu, ili 9 milijardi od ukupno 58 milijardi namijenjenih za subvencioniranje poljoprivrede zemalja članica. Prema trenutnom proračunu EU 40% sredstava odlazi upravo za Zajedničku poljoprivrednu politiku, što znači da 40% proračuna EU odlazi na poticaje za poljoprivredne proizvođače, ali je taj novac neravnomjerno raspoređen te se 80% sredstava isplaćuje za samo 20% farmi.

Kao i sve protekcionističke politike, iako imaju dobru namjeru, krajnji rezultat se svodi na državno reguliranje ekonomije i biranje pobjednika na tržištu. Kako se sa slobodnotržišne strane može opravdati da 4/5 sredstava odlazi za samo 1/5 poljoprivrednika? Nikako, to je tipično državno upravljanje gospodarstvom i biranje pobjednika na tržištu, praktički nekoliko koraka do nacionalizacije.

Francuske vlasti su do sada branile poljoprivredne poticaje „do zadnjeg eura“, ali manjak u EU proračunu od 12 milijardi eura zbog izlaska Velike Britanije stvorio je veliku rupu i EU pod utjecajem tog smanjenja pokušava smanjiti izdatke, a poljoprivreda je logični korak jer su takve mjere poticanja poljoprivredne proizvodnje zastarjele. EU smatra da postoje veći prioriteti, kao što su obrana, sigurnost, migracijska politika i digitalne tehnologije, a poljoprivreda je relikt nekih prošlih vremena. Poticaju za poljoprivredu su čak bili uvjet Francuske za prihvaćanje jedinstvenog tržišta te su francuski političari praktički samostalno stvorili Zajedničku poljoprivrednu politiku još 1962. godine.

Zbog čega u Francuskoj postoji taj povijesni fetiš na poljoprivredu bez obzira koja politička opcija bila na vlasti? Zbog čega poljoprivrednici u Francusku imaju toliku moć i utjecaj na javne politike iako tek 7% radnika Francuske radi u poljoprivredi?

Da bi odgovorili na to pitanje trebamo se vratiti u prošlost, točnije u 18. stoljeće i ekonomsku teoriju koju su razvili tadašnji francuski ekonomisti pod nazivom fiziokratizam. Fiziokrati su vjerovali da sve bogatstvo proizlazi isključivo iz vrijednosti koja se stvori „iz zemlje“ tj. iz poljoprivrede i da taj način privređivanja treba biti iznimno cijenjen. U suštini se teorija oslanjala na to da se nova vrijednost može stvoriti samo poljoprivredom i da je samo tu vidljivo stvaranje novoga, a ne mijenjanje oblika bogatstva. Fiziokrati su na proizvodnju dobara i usluga gledali kao na iskorištavanje viškova vrijednosti nastalih agrarnom proizvodnjom jer je većina korištene energije nastala iz ljudskog ili životinjskog rada, a ta energija je dobivena konzumacijom hrane, stoga je sav višak energije i dodatna vrijednost u izvornom obliku stvorena u poljoprivredi.

Kontekst vremena je bio taj što su gospodarstva u to vrijeme bila sasvim agrarna, pa i ne čudi ovakav stav. Fiziokrati nisu cijenili gradove i gradski način života te su ih smatrali samo potrošačima, a idealan način života im je bio seoski.

Fiziokrati su zapravo u mnogočemu bili preteča prve moderne škole ekonomije, klasične škole, i mnogi njihovi stavovi su utjecali na kasniji razvoj ekonomske misli. Fiziokrati su smatrali da je osobni interes pokretački mehanizam ekonomije te da svaki pojedinac najbolje zna što može i želi raditi i proizvoditi. Shvaćali su da će svaka osoba najbolje i najintenzivnije raditi za sebe samog, iako zadovoljenje potreba jedne osobe ovisi o radu drugih, a sistem najbolje funkcionira kada sloboda u razmjeni dobara između više pojedinaca u kojoj svatko teži zadovoljenju vlastitih potreba. Prema fiziokratima trgovine barijere sprječavaju da ispune svoje potrebe i želje te su upravo fiziokrati ti koji su popularizirali izraz „laissez faire“. Fiziokrati su začetnici mnogih ekonomskih teorema koji se koriste još i danas, kao što su zakon opadajućih prinosa i jedna od prvih teorija kamata.

Bili su u principu suprotnost jednoj drugoj struji ekonomske misli iz tog vremena, merkantilizmu. Merkantilisti su smatrali da je svjetsko bogatstvo zadano i konačno, a jedini način na koji se država može obogatiti je trgovina i pribavljanje više plemenitih metala, zlata i srebra. Prema tome je jedina dobra trgovina izvoz, koji se treba poticati, i tako u zemlju unositi sve više plemenitih metala što povećava bogatstvo zemlje. Ta ideja merkantilista je u samoj svojoj srži preteča socijalističke ideje o „jednom kolaču“ i ideji da je redistribucija jedino što država može i mora raditi i da porast bogatstva jedne osobe automatski znači pad bogatstva druge osobe. U skladu s njihovim stavovima o trgovini i favoriziranju izvoza, favorizirali su ekonomski protekcionizam i uspostavljanje trgovinskih barijera na uvozne proizvode. Merkantilizam je bio popularan kod engleskih mislilaca, sve do dolaska „klasičara“ Adama Smitha, Jean-Baptiste Saya, Davida Ricarda, Thomasa Roberta Malthusa i Johna Stuarta Milla koji su uspostavili školu klasične političke ekonomije.

Fiziokratske ideje o osobno interesu i slobodnoj trgovini su uvelike utjecali na Adama Smitha, oca klasične političke ekonomije, koji se i upoznao s mnogim fiziokratima u Parizu te im je odao priznanje u svom kapitalnom djelu „Bogatstvo naroda“.

Tako su slijedom povijesnih događaja fiziokratske ideje o slobodnoj trgovini i osobnom interesu prešle u Veliku Britaniju, a merkantilističke ideje su iz Velike Britanije prešle u Francusku. Glavni razlog tomu je Francuska revolucija, koja je u većini svojih učinaka bila više proto-socijalistička nego liberalna, i time sušta suprotnost liberalnim revolucijama poput Slavne revolucije u Engleskoj (1688.-1689) i Američke revolucije (1765.-1783.). Jedini trag fiziokrata u Francuskoj je ostala njihova fiksacija na poljoprivrednu proizvodnju, a ta fiksacija se u društvu još intenzivirala zbog velikih nestašica hrane (što je ujedno bio i jedan od okidača Francuske revolucije) prije, tijekom, i poslije Francuske revolucije. Vidimo da se ta opsjednutost poljoprivredom proteže sve do današnjih vremena i da je ta opsjednutost bitno utjecala na nastanak i razvoj EU te time politike današnjice, kako u Francuskoj, tako i u cijeloj Uniji, a slijedom toga i velikom broju ostalih zemalja izvan EU koje su zbog tog utjecaja i kao odgovor na njega morale razvijati svoje protekcionističke poljoprivredne politike.

Poanta je da sadašnjost nije određena samo trenutnim politikama, idejama i problemima. Sadašnjost je određena prošlošću puno više nego mi to mislimo. Tko je mogao očekivati da će jedna ekonomska škola, koja je bila više preteča ekonomije kao znanosti nego prva prava škola ekonomske misli, toliko korjenito i dalekosežno djelovati na Francusku, EU i cijeli svijet sve do danas? Jednom usađene i popularizirane ideje dobiju svoj vlastiti put odvojen od samih idejnih začetnika te krucijalno djeluju na daljnji razvoj događaja na načine kojih ljudi nisu ni svjesni. Zbog toga valja biti svjestan da svi mi imamo odgovornost ne samo prema sadašnjosti nego i budućnosti, te da naši stavovi mogu imati povijesno dalekosežan utjecaj. Na kraju krajeva, tko je mogao predvidjeti da će ideje Karla Marxa tijekom vremena prouzrokovati smrt stotina milijuna ljudi? Povijest treba proučavati da bismo bili svjesni da će naše ideje iz sadašnjosti imati dalekosežne posljedice u budućnosti, a to valja shvatiti kao smisao, nadu, odgovornost, ali i upozorenje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.