Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca

14.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4
Više od istog autora
Namet kao sredstvo uvođenja reda u brvnari
Nakon mlijeka napao na kruh: Tolušiću baš smetaju povoljne cijene
Europski parlament opet će glasati o prijedlogu cenzuriranja interneta. Evo što trebate znati...
Što će nam uopće sloboda govora?
U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?
Nemojte se čuditi Milinovićevim zahtjevima, tako funkcionira naša politika
Tko ima prava i na što: Kad zakon postane nemoralan, otpor postaje dužnost
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Kako je kontrola govora radi ʼzaštite nemoćnihʼ postala sredstvo cenzure i verbalnog delikta
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Peđa, prijatelju, razgovarajmo!
Je li ovo najgluplji argument za uvođenje licenciranja?
Dalićkin poučak
Kujundžić opet mulja: Dodatno oporezivanje piva NEĆE spasiti zdravstveni sustav
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane

Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca

Frédéric Bastiat je bio klasično liberalni teoretičar, ekonomist i član francuske Skupštine u prvoj polovini 19. stoljeća, ali njegovo djelovanje je bilo puno zanimljivije kada je pisao kratke priče i novele u kojima je kroz satiru i ironiju ismijavao ekonomske prijedloge svojih kolega koji su bili uvjereni u ispravnost središnjeg planiranja ekonomije i "alkemijskog" pristupa upravljanju državnim financijama.

Jedan od problema s kojima se Bastiat sučeljavao je bio državni protekcionizam. Protekcionizam, iako mu naziv daje prizvuk nečega pozitivnog, zaštitničkog, nečega što teži očuvanju, je jedna od najdestruktivnijih politika koju država može nametnuti svojim građanima. U njoj jedini koji bivaju „zaštićeni“ su politički podobni, umreženi ili kako ih zovemo na ovim prostorima, „kumovi“.

U tom duhu prenosimo vam prijevod jednog od Bastiatovih djela u kojem opisuje apsurd "nelojalne" konkurencije u obliku peticije koju proizvođači svijeća potpisuju kako bi, ni manje ni više, zabranili sunce.

PETICIJA

...koju potpisuju proizvođači svijeća, svjećica, lampi, svijećnjaka, uličnih lampi, alata za gašenje svijeća i od proizvođača loja, ulja, smole, alkohola i općenito svih povezanih sa osvjetljenjem.

Časnim članovima Parlamenta.

Gospodo:

Na dobrom ste tragu. Vi odbijate apstraktne teorije i imate malo simpatija za obilje i niske cijene. Uglavnom se brinete za sudbinu proizvođača. Želite ih osloboditi od strane konkurencije, odnosno, sačuvati domaće tržište za domaću industriju.

Donosimo vam sjajnu priliku za vašu – kako ju nazvati? Vaše teorije? Ne, ništa ne zavarava više od teorije. Vaše doktrine? Vašeg sustava? Vaših principa? Ali vi ne volite doktrine, zgražate se sustava, a za načela, vi osporavate da uopće postoje načela u političkoj ekonomiji; zato ćemo to nazvati vašom praksom – vašom praksom bez teorije i bez načela.

Mi patimo zbog razorne konkurencije stranog suparnika koji radi pod uvjetima za proizvodnju svjetlosti tako superiornim našim vlastitima da preplavljuje domaće tržište izuzetno jeftinom svjetlošću. Onoga trenutka kada se pojavi, naša prodaja se zaustavlja, svi se kupci okreću njemu, a grana francuske industrije čije su koristi nebrojene se odjednom gura u potpunu stagnaciju. Taj suparnik, nitko drugi do sunca, nas napada toliko nemilosrdno da sumnjamo da je na nas poslan od samog perfidnog Albiona (izvrsni su u diplomaciji ovih dana) [Albion je stari i pomalo poetički naziv za Britansko otočje], posebice zato jer tom otoku iskazuje poštovanje koje ne iskazuje nama.

Tražimo od vas da budete toliko dobri te donesete zakon kojim će biti propisano zatvaranje svih prozora, krovnih prozora i stakala na krovovima, vanjskih i unutarnjih škura, roleta, zavjesa, kapaka, brodskih okna – ukratko, svi otvori, rupe, procjepi i rascjepi kroz koje se svjetlost sunca propušta u kuće, a na štetu poštene industrije koja, ponosno to možemo reći, je oplemenila zemlju prihodom, zemlji koja nas ne može, bez izdajničke nezahvalnosti, napustiti danas u tako neravnopravnoj borbi.

Budite dobri, poštovani predstavnici, dok razmarate naš zahtjev ozbiljno i nemojte ga odbiti, a da bar ne poslušate razloge koje imamo iznijeti u njegovu potporu.

Prvo, ako ograničite koliko je to moguće pristup prirodnom svjetlu, i time stvorite potrebu za umjetnim svjetlom, koja industrija u Francuskoj neće biti potaknuta?

Ukoliko se u Francuskoj bude trošilo više loja, morat će biti više stoke i ovaca, a kao posljedicu ćemo vidjeti povećanje u broju iskrčenih polja, mesa, vune, kože, ali prije svega više gnoja, temelja svega poljoprivrednog bogatstva.

Ako Francuska bude trošila više ulja, vidjet ćemo ekspanziju uzgoja maka, masline i uljane repice. Uzgoj tih rodnih biljaka, koje jako iscrpljuju tlo, poklopit će se s povećanjem brojeva stoke i omogućiti nam profitabilno korištenje zemlje.

Naše pustopoljine će biti prekrivene drvećem koje daje smolu. Bezbrojni rojevi pčela će s naših planina sakupljati mirisna bogatstva koja danas gube svoju aromu, kao i cvijeće koje ju otpušta. Dakle, neće biti niti jedne grane poljoprivrede koja neće osjetiti ekspanziju.

Isto vrijedi i za pomorstvo. Tisuće plovila će se upustiti u kitolov pa ćemo u kratkom vremenu imat flotu sposobnu očuvati čast Francuske i zadovoljiti patriotske težnje potpisanih u peticiji.

A što tek možemo reći o specijalnostima pariške manufakture? Od tog trenutka će se vidjeti pozlata, bronca i kristal u svijećnjacima, svjetiljkama, u svijećnjacima na lusterima, u kandelabrima koji svjetlucaju u pravim raskošnim dvoranama uz koje današnje izgledaju poput štandova.

Ne postoji potrebit skupljač smole na vrhu svoje pješčane dine, siromašni rudar u dubini crne jame, koji neće primiti veću plaću i uživati uvećano blagostanje.

Potrebno je malo uvida, gospodo, da bi se shvatilo da ne postoji niti jedan Francuz, od bogatog dioničara društva Anzin pa do najskromnijeg trgovca šibicama, čije se stanje ne bi povećalo uspjehom naše peticije.

Očekuje vaše prigovore, gospodo, no ne postoji niti jedan od njih koji niste izvukli iz kakve prašnjave stare knjige zagovornika slobodne trgovine. Izazivamo vas da izustite samo riječ protiv nas koja neće odmah biti osporena od vas samih i načela iza vaše politike.

Reći ćete nam da, iako ćemo se možda mi okoristiti tom zaštitom, Francuska neće osjetiti nikakve koristi jer će potrošač snositi trošak?

Već smo pripremili odgovor za vas:

Vi se više nemate pravo pozivati na interese potrošača. Žrtvovali ste ga kada god je njegov interes bio suprotstavljen proizvođačevom. To ste napravili kako biste potaknuli industriju i povećali zaposlenost. Iz istoga razloga to morate napraviti i ovaj put.

Doista, sami ste predvidjeli ovaj prigovor. Kada je bilo rečeno da potrošač ima koristi od slobodnog uvoza željeza, ugljena, sezama i tekstila, odvratili ste: „Da, ali proizvođač ima koristi od ograničenja.“ Pa zato, ako potrošač ima koristi od prirodnoga svjetla, onda zacijelo proizvođači svjetla imaju koristi od njegove zabrane.

Možda ćete reći: „No, proizvođač i potrošač su jedna te ista osoba. Ako manufaktura profitira od protekcionizma, poljoprivrednik će se također okoristiti od toga. I obratno, ako poljoprivreda napreduje, otvorit će se tržišta za manufakturna dobra.“ Zato, ako nam dodijelite monopol na proizvodnju svjetla u vrijeme dana, mi ćemo najprije kupiti velike količine loja, drvnog ugljena, ulja, smole, voska, alkohola, srebra, željeza, bronce i kristala za svoju proizvodnju. K tome, kada mi i naši brojni dobavljači zajedno postanemo bogati, trošit ćemo i širiti blagostanje u sve grane domaće industrije.

Reći ćete da je sunce besplatan dar prirode, da bi odbiti takav dar bilo odbiti bogatstvo samo pod izlikom poticanja načina stjecanja bogatstva?

No, ako zauzmete tu poziciju, zadat ćete smrtan udarac svojoj politici. Sjetite se da ste do sada uvijek isključivali strana dobra proporcionalno besplatnim darovima koja su nosila. Imate samo pola dobroga razloga za pomaganje drugim monopolistima u odnosu na ono što imate prema našoj peticiji, koja je potpuno suglasna s postojećom politikom. Odbiti naše zahtjeve zato što su bolje utemeljeni no što su ičiji tuđi bilo bi ravno prihvaćanju jednadžbe: + x + = - (plus puta plus jednako minus). Drugim riječima, bilo bi to hrpe apsurda na apsurdnosti.

Rad i priroda pridonose u različitim razmjerima, ovisno o zemlji i klimi, u proizvodnji dobra. Dio koji pridonosi priroda se nikada ne plaća. Doprinos ljudskg rada je taj koji predstavlja vrijednost te se naplaćuje.

Ako se naranča iz Lisabona prodaje u pola cijene naranče iz Pariza, to je zbog prirodne topline sunca koje, naravno, bez naknade, pruža prvoj što druga duguje umjetnom grijanju, koje se pak nužno mora platiti na tržištu.

Stoga, kada do nas dođe naranča iz Portugala, možemo reći da na je napola dana bez naplate ili, drugim riječima, u pola cijene u usporedbi s onom iz Pariza.

Sada, upravo se na temelju toga što je ta naranča polubesplatna (isprike na riječi) vi držite da treba biti zabranjena. Pitate se: „Kako francuski radnik može biti konkurentan stranom radniku kada prvi mora raditi cijeli posao, a drugi samo pola posla dok mu drugu polovicu obavlja sunce?“ No ako vas činjenica da se proizvod prodaje u pola cijene navodi na to da ga isključite s tržišta, kako može biti da se nešto daje bez naplate, a vi dopuštate korištenje? Ili niste dosljedni, ili bi trebali, nakon što isključite ono što je samo napola besplatno kao štetno našoj domaćoj industriji, zabraniti i ono što je posve besplatno s više razloga i dvostruko više revnosti.

Kao još jedan primjer: Kada proizvod – ugljen, željezo, žito ili tekstil – dođe do nas iz inozemstva i kada ga možemo priskrbiti s manje rada no da ga proizvodimo sami, razlika je besplatni dar koji nam je pružen. Veličina toga dara je razmjerna veličini te razlike. To je četvrtina, polovina, tri četvrtine vrijednosti proizvoda, ako nas stranac traži samo tri četvrtine, polovinu ili četvrtinu cijene. Isto je u slučaju kada donator, poput sunca koje nam daruje svjetlost, ne traži ništa od nas. Pitanje je, koje postavljamo formalno, želite li da Francuska uživa u koristima besplatne potrošnje ili navodnim prednostima vlastite proizvodnje. Odaberite sami, ali budite logični. Dok god zabranjujete strani ugljen, željezo, žito i tekstil, u razmjeru u kojoj se cijena tih dobara približava nuli, kako bi nedosljedno bilo od vas da isto propuštate napraviti sa suncem čija je cijena nula po cijele dane!



Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: