Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji

10.11.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Koja je uopće svrha minimalne plaće i radi li se o još jednoj nepotrebnoj intervenciji u tržište?
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
HRT dosegao novo dno: Pogodite koga su pozvali da priča o nezaposlenosti i iseljavanju
Na zahtjev Dejana Jovića uklonjen članak o Borovu
Umjetnička sloboda izražavanja je važnija od mojih i tvojih osjećaja
Nova Kalifornija se želi odcijepiti od Kalifornije i postati 51. država SAD-a
ECRI optužila Hrvatsku za rasizam, homofobiju i ustašluk - evo na kojoj osnovi...
Braniteljski portal potvrdio: U Kninu se do 1995. nije vijorila šahovnica
Izaberite Liberala godine! (2. dio - novinari i influenceri)
5 razloga zašto Sabor treba legalizirati marihuanu
U Saudijskoj Arabiji ženski robot ima veća prava od žena
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Jeste li i vi nasjeli? Ove fotografije i videosnimke šire se uz lažne vijesti o imigrantima, a nemaju veze s njima
Macron je bio za dekriminalizaciju kanabisa...a onda je postao predsjednik
Najgori ministar u vladi: Oporezivao bi telefonske razgovore jer su - luksuz!
Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva
Radnička fronta protiv radnika
Zašto Plenković & co. ne smiju dobiti kontrolu nad Facebookom
Plenković pred UN-om za požare i poplave u Hrvatskoj okrivio klimatske promjene
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Pernar širi mržnju protiv stranaca i stranog kapitala. Jesmo li stvarno ʼsluge na svojoj zemljiʼ?
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske

Funkcija minimalca u tržišnoj ekonomiji

Koja je uopće svrha minimalne plaće i radi li se o još jednoj nepotrebnoj intervenciji u tržište?
PIŠE Mario Nakić

Minimalna plaća je tema koja se u javnosti u pravilu koristi čisto u populističke svrhe. Nedavnu vijest o povećanju minimalca u Sloveniji hrvatski portal Net.hr prenio je krajnje populistički riječima "Hrvati ovo mogu samo sanjati...". Riječ je o daljnjem zatupljivanju ionako ekonomski prilično nepismenog stanovništva.

Isti taj Net.hr još je nedavno objavio da je prosječna plaća u Sloveniji skoro dvostruko veća od hrvatske. Dakle, ako su Slovenci podigli sada svoj minimalac na 5.500 kuna bruto, to znači da bi Hrvati trebali imati 2.750 kuna bruto. Hrvatska ima znatno veći minimalac od toga, što znači da je naš minimalac i dalje previsok. To je realna ekonomska računica jer minimalac se nikada ne može određivati van okvira gospodarskih mogućnosti, uvijek se određuje u odnosu na prosječni dohodak.

Ali u svim raspravama oko minimalca potpuno se zaboravlja koja je njegova realna svrha. Vjerovali ili ne, minimalac može imati svrhu u tržišnoj ekonomiji. Ali pod određenim uvjetima. Prvi je uvjet taj da je riječ o dinamičnoj, gospodarski snažnoj i rastućoj ekonomiji što Hrvatska baš i nije.

Koja je svrha minimalca u takvoj, rastućoj ekonomiji, pitate se?

Riječ je o državnom intervencionizmu u tržište i kao takvo, ono je već samo po sebi vrlo upitno. Tržište bi se trebalo samo regulirati, što ono uglavnom i čini na dobrobit radnika, kupaca i poslodavaca. Ali postoje iznimke, a to su određena zanimanja kojima ponekad treba "pomoć".

Konkretno, to se pokazalo primjerima u Hong Kongu i Irskoj. To su dvije izrazito ekonomski slobodne zemlje koje imaju državno određen minimalac i pokazalo se da on nije negativno utjecao na gospodarstvo. Čak štoviše, neke su ekonomske analize pokazale kako je uvođenje minimalne plaće u Hong Kongu uspjelo smanjiti siromaštvo i ovisnost o socijalnoj pomoći, a ni Irskoj ne ide uopće loše.

Kod većine zanimanja minimalac ne igra apsolutno nikakvu ulogu. Ako ste programer, dizajner, bilo kakav majstor...ništa vam neće značiti iznosi li minimalac dvije, tri ili četiri tisuće kuna kad je cijena vašeg rada daleko iznad toga. Ako vam poslodavac ne ponudi veću plaću, lako ćete prijeći kod nekoga drugoga. Manje od 5% radnika u Hrvatskoj primaju minimalac.

Ali postoje neka zanimanja koja su vrlo lako zamjenjiva, na primjer rad u skladištu što može obavljati svaka imalo fizički zdrava osoba, pogotovo muška (a nije nemoguće ni za žene). Ili raznošenje pošte. Ima dosta zanimanja u kojima se može spuštati cijena rada u nedogled ako postoje kandidati zainteresirani za taj rad. Zemlje s visokom imigracijom jeftine strane radne snage (Hrvatska to nije) jesu mjesta gdje do toga vrlo lako može doći.

Primjer je Singapur, jedna od najbogatijih zemalja svijeta (per capita). Imaju prosječnu plaću preko 4.500 dolara, ali nemaju minimalac. Tisuće ljudi tamo radi neke poslove za manje od 500 dolara, što bi bilo vrlo malo čak i u Hrvatskoj, a kod njih se za taj novac ne može niti iznajmiti soba. Zašto ljudi pristaju raditi za tako malo? Vrlo jednostavno, riječ je o radnoj imigraciji iz siromašnih dijelova Azije poput Indije, Bangladeša itd. Oni dolaze u Singapur prvenstveno zbog boljih prilika i u početku pristaju raditi za bilo kakvu plaću, samo da ostanu i s vremenom nađu nešto bolje. Takvu situaciju poslodavci, naravno, koriste. Rezultat? Tisuće ljudi koji spavaju u velikim gradskim halama i praktički nehumanim uvjetima, i to u gradu koji je inače poznat po luksuzu i bogatstvu. Ne baš lijep prizor.

Hong Kong je takav problem dobrim dijelom riješio upravo uvođenjem minimalca. Država je na taj način odredila prag ispod kojeg plaća ne smije ići i to je učinila mudro umjesto da plaća dodatnu socijalnu pomoć jeftinoj radnoj snazi. Gospodarstvo nije pretrpjelo nikakve gubitke!

Međutim, i Hong Kong i Irska imaju minimalac na prilično niskoj razini za svoje uvjete i podižu ga vrlo oprezno. U Irskoj, recimo, minimalac godišnje raste po stopi 2 do 3 posto dok im BDP raste 9 posto. Znači jako je bitno da minimalac ne raste brže od gospodarstva, inače može lako prouzrokovati probleme u ranjivim sektorima, otpuštanje radnika i gašenje tvrtki. Pametne ekonomske politike vode računa o tome kako i kad podići minimalac, pazeći na sve ostale ekonomske indikatore.

Skandinavske zemlje nemaju minimalac, barem ga ne određuje država, ali one imaju veliku socijalnu pomoć za nezaposlene. To znači, poslodavac mora ponuditi visoku plaću za bilo koji posao radniku jer inače mu se neće isplatiti raditi kad može primati visoku socijalnu pomoć. Tamo, dakle, socijalna pomoć igra ulogu minimalca i intervencije u tržište. Budući da Irska i Hong Kong ne nude tako velike socijalne pogodnosti, one su odlučile siromaštvo riješiti minimalnom plaćom i to je sasvim fer, na taj način su osigurali da svi koji rade moraju primati dovoljno za normalan život.

Ovisno o zemlji i ekonomskom modelu, minimalac MOŽE u određenim uvjetima biti ekonomski koristan i imati svoju svrhu, to je znanost dokazala. Ali puno češće nema svrhu i samo čini štetu, prvenstveno onu političku jer političari se koriste njime kao populističkom mjerom za kupovinu glasova. Jako malo ljudi u Hrvatskoj razumije svrhu i funkciju minimalne plaće, to je važno razjasniti. Hrvatska u ovom trenutku niti je bogato niti dinamično gospodarstvo, ima godišnji rast ispod 3 posto i nema veću radnu imigraciju, tako da kod nas minimalna plaća nema nikakvu pozitivnu svrhu. Ne pomaže nikome, a svako novo povećanje znači novi i još veći rizik za poslodavce, radnike i pogotovo one koji teško pronalaze posao.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bio je to uvjet francuskog predsjednika Macrona da njegova stranka stupi u tu grupaciju.

Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Homoseksualnost je i dalje kazneno djelo u više od 40 afričkih država. Bocvana je još jednom dokazala da želi biti predvodnik u razvoju.

Bocvana dekriminalizirala homoseksualnost: ʼDruštvene norme nisu iznad prava na privatnostʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Postoji nešto što država po tom pitanju može učiniti. Mogla bi, recimo, proglasiti nultu stopu tolerancije za nasilje.

Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: