Gdje je nestala srednja klasa?

28.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Gdje je nestala srednja klasa?

Mnoge stvari koje se izgovaraju u javnom prostoru među intelektualcima, stručnjacima, političarima i novinarima nisu istinite. Još više njih nije potkrijepljeno nikakvim dokazima. U zadnje vrijeme se to populariziralo pod pojmom „post-truth society“ (post-istinito društvo) i to primarno kao reakcija na predsjedničku kampanju Donalda Trumpa. Ali post-istinito društvo je postojalo oduvijek, i upravo oni koji danas najviše prozivaju Donalda Trumpa za širenje dezinformacija su ga stvarali i održavali. Oni vjerojatno nisu svjesni te ironije, ali upravo su glavni kritičari post-istinitog društva danas bili njegovi kreatori u prošlosti, kako kolektivno tako i individualno.

Jedan od primjera je mit o nestajanju srednje klase u SAD-u, kojeg desetljećima guraju zagovornici redistribucije, jačanja države, regulacija i socijalnih usluga. Tehnički je istina da srednja klasa u SAD-u nestaje, ali ne na onaj način u koji su lijevi mediji i intelektualci uvjeravali javnost svih desetljeća. Njihov narativ o nestajućoj srednjoj klasi se odnosi na ideju da srednja klasa osiromašuje dok se krug bogatih sužava sve više i bogatstvo postaje akumulirano u posjedu 1% najbogatijih. Istodobno tvrde da su posebno pogođeni ne-bijelci. Ali što kažu činjenice i podaci o dohotku kućanstava unazad nekoliko desetljeća?

Prema podacima U.S. Census Bureaua istina je drugačija. Ako se podijele dohodci kućanstava na donji dohodovni razred (dohodak kućanstva do 35.000 $ godišnje), srednji dohodovni razred (35.000-100.000 $) i gornji dohodovni razred (više od 100.000 $ godišnje) i korigira za inflaciju, iz podataka se jasno može iščitati da je mit o srednjoj klasi koja osiromašuje jednostavno laž.

Od 1977. do 2013. udjel kućanstava s godišnjim dohotkom manjim od 35.000 $ se smanjivao u gotovo svim periodima. Iznimke su period krize 2008. i naftna kriza 1978. Svi ostali periodi bilježe stabilan pad udjela donjeg dohodovnog razreda. Pad udjela kućanstava srednjeg dohodovnog razreda je neprekinut u cijelom periodu, i s te strane su oni koji kažu da srednja klasa u SAD-u nestaje u pravu. Ali srednja klasa ne nestaje zbog toga što se osiromašuje. Naprotiv, rast udjela kućanstava gornjeg dohodovnog razreda je vrlo intenzivan, što znači da srednja klasa nestaje zbog toga što postaje sve bogatija, tj. ulazi u gornji dohodovni razred.

Čini se da je taj proces dosta jak u cijelom periodu, samo što ga je naftna kriza 1978. bitno usporila, a kriza 2008. je bila veliko odstupanje od trenda.

Slika 1. Godišnje povećanje/smanjenje udjela niskog, srednjeg i visokog dohodovnog razreda


U svim dobnim skupinama je udio donjeg dohodovnog razreda ujednačen u razdoblju od 1967.-2013. što znači da za veliki pad udjela srednjeg dohodovnog razreda sigurno nije odgovorno to što se osiromašio. Udio kućanstava u višem dohodovnom razredu (ponavljam, korigirano za inflaciju) se drastično povećao zadnjih desetljeća, posebno u dobnim skupinama 30-44 godine i 45-64 godine. Za pad ukupnog udjela donjeg dohodovnog razreda je odgovoran veliki pad udjela siromašnih u dobi iznad 65 godina.

Slika 2. DOHODOVNI RAZREDI PREMA DOBI 1967.-2013.





Zanimljiv trend je da obrazovanje sve manje i manje osigurava poziciju u srednjoj dohodovnoj skupini. Razlog tomu je što su dobro plaćeni blue-collar poslovi postali rjeđi, nesumnjivo zbog seljenja tradicionalne industrije iz SAD-a u inozemstvo. Ali to nije utjecalo na fakultetski obrazovane. Izgleda da se visoko obrazovanje isplati više nego ikada, što se vidi u rastu udjela kućanstava visokog dohodovnog razreda u kojem bar jedan član ima fakultetsko obrazovanje.

Slika 3. DOHODOVNI RAZREDI PREMA OBRAZOVANJU 1967-2013.





Gledajući prema rasnoj pripadnosti zamjetan je blagi pad udjela kućanstava nižeg dohodovnog razreda kod svih skupina te veliki rast udjela broja kućanstava višeg dohodovnog razreda, također kod svih skupina. Posebno je velik skok u udjelu višeg dohodovnog razreda u skupini „Azijati i drugi“ ("drugi" se odnosi na parove miješanih rasa). Možda bi se umjesto o „white privilage“ trebalo govoriti o „asian and mixed privilage“?

Slika 4. DOHODOVNI RAZREDI PREMA RASNOJ PRIPADNOSTI 1967.-2013





Gledajući prema obiteljskom statusu zanimljivo je za primijetiti da brak postaje sve isplativiji. Naravno da brača kućanstva ostvaruju veći dohodak od kućanstava samaca jer je za pretpostaviti da oba supružnika rade te time ostvaruju dva izvora dohotka, ali trend bogaćenja bračnih zajednica je vrlo intenzivan dok je trend bogaćenja neobiteljskih kućanstava jedva zamjetan. Također, vidljivo je da se srednja klasa primarno smanjuje zbog pomicanja bračnih kućanstava u viši dohodovni razred dok odio srednje klase u kućanstvima samaca stagnira.

Poruka je jasna, zadnjih desetljeća se sve više isplati živjeti u paru nego kao samac. Jedno od objašnjenja može biti i to da se zadnjih desetljeća u bračnu zajednicu sve više ulaze bogati s bogatima i to stvara akumulaciju bogatih obitelji. Prije je možda bilo češće da jedan bračni partner dolazi iz niskog dohodovnog razreda, a drugi iz srednjeg ili višeg, dok se tijekom vremena izgubio taj socijalni karakter skladanja brakova te isti dohodovni razredi više ulaze u brak s pojedincima iz istog dohodovnog razreda. Jednostavno rečeno, možda je sklapanje brakova prije stvaralo veću socijalnu mobilnost. Ali to je samo teorija koju bi trebalo posebno istražiti.

Iz dostupnih podataka je sasvim jasno da su svi oni koji su stvarali paniku oko nestajanja srednjeg sloja u krivu. Srednji sloj nestaje jer postaje bogatiji, a to ne može biti negativan proces. Čak bi i bio negativan, pa i opasan, da srednja klasa podjednako osiromašuje i obogaćuje tj. da se smanjuje na način da pola onih koji „sele“ iz srednje klase postaju niža klasa, a pola bogata klasa. To bi dovodilo do velikih nejednakosti i društvene polarizacije. Ali udio kućanstava nižeg dohodovnog razreda stagnira, stoga se velika većina fenomena nestajanje klase odnosi na bogaćenje srednje klase i prelazak u bogatu.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mnogi u Americi, ali i kod nas, smatraju skandinavske zemlje primjerom uspješnog socijalizma. Te su zemlje svakako uspješne, ali je pitanje koliko to ima veze sa socijalizmom.

Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: