Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?

18.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?


PIŠE Mario Nakić

Način na koji je hrvatska država odgovorila na globalnu krizu 2008. i narednih godina ući će u anale teorije ekonomskih politika. Ući će u udžbenike kao školski primjer kako se ne smije odgovoriti na krizu. Vjerujem kako u svijetu nije bilo goreg odgovora na krizu nego što su to napravile vlade Jadranke Kosor i Zorana Milanovića. Njihove rezultate možemo jasno vidjeti ako promatramo broj zaposlenih u RH tijekom sljedećih 6 godina, koliko je ta kriza u Hrvatskoj realno trajala.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, onima koji prate izdane JOPP obrasce (dakle, plaće, a ne prema podacima o broju osiguranika u HZMO-u koji mogu zavarati) ispada da je u Hrvatskoj u rujnu bilo zaposleno 1,38 milijuna ljudi. Zaposlenost je porasla u godinu dana za 3 posto, ali je još uvijek daleko ispod razine prije krize, 2008. godine, kad je u Hrvatskoj radilo oko 1,54 milijuna ljudi.

Od 2008. do 2014. godine, dakle punih 6 godina, broj zaposlenih u Hrvatskoj je dramatično padao. Na kraju 2014. u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1,32 milijuna ljudi što znači da je tijekom vladavine Jadranke Kosor i Zorana Milanovića uništeno između 210.000 i 220.000 radnih mjesta, što je pad ukupne zaposlenosti za 13%.

To su bila radna mjesta uglavnom u realnom sektoru jer je u državnim i javnim službama u isto vrijeme smanjen broj zaposlenih samo za 10.000. Dakle, imamo konkretnu i čak okruglu brojku od 200.000 radnih mjesta uništenih u privatnom sektoru tijekom 6 godina užasno loših ekonomskih politika. Ugrubo, to je petina hrvatskog privatnog sektora iz 2008. godine.

Podsjetimo se samo, Jadranka Kosor i njen ministar financija Ivan Šuker odlučili su na krizu odgovoriti podizanjem PDV-a, uvođenjem novog "kriznog poreza" i povećanjem javnog duga. Kad ju je zamijenio Milanović koji je dobio od naroda mandat za reforme, on je odlučio još malo povećati PDV, pojačati politiku javne potrošnje i "braniti naš način života". Da ništa ne bi prepustio slučaju i da se gospodarstvo ne bi slučajno moglo samo izvući iz krize, potrudio se Milanovićev ministar financija Slavko Linić pokrenuvši teror protiv malih poduzetnika i obrtnika. Zar je netko možda mislio da će prevariti državu i zaraditi koju kunu sebi? Nema šanse!

Rezultiralo je to onako kako je jedino i moglo - masovnom destrukcijom privatnog sektora. 200 tisuća ljudi je ostalo bez radnog mjesta, a novi poslovi se nisu otvarali.

Taj se pad zaustavio 2015. kad je zapošljavanje poraslo za 10.000 novozaposlenih. Da nismo ušli u EU, što nam je uvelike pomoglo pri uvozu i izvozu, vjerojatno bismo i dan-danas nastavljali putem ponora. Sigurno nam je pomoglo i razdoblje bez stabilne vlade, tako da se gospodarstvo malo odmori od novih propisa, stabilizira i krene naprijed. Tijekom 2016. povećana je zaposlenost za još 22.000 ljudi, no i to je sve još uvijek premalen korak naprijed u odnosu na onako veliku destrukciju početkom desetljeća. Nama sad treba puno brži rast da bismo se uopće vratili na stanje iz 2008. dok su ga druge svjetske ekonomije još davnih dana prestigle.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Još je zanimljivije ako pogledamo kako je kriza utjecala na županije. Sve su županije danas po broju zaposlenih slabije nego 2008. godine, ali neke su pretrpjele veću, a neke manju štetu. Najmanje ju je osjetio Grad Zagreb gdje je danas 22.000 zaposlenih manje nego 2008., odnosno 5%, Međimurska županija i Dubrovačko-neretvanska. Najviše je pogođena Brodsko-posavska županija u kojoj je tijekom 6 godina krize izgubljena četvrtina radnih mjesta. U 5 slavonskih županija izgubljeno je 49.000 radnih mjesta ili 22%.



Cijela Hrvatska je sad po zaposlenosti tek došla na razinu na kojoj je bila 2012. godine, a ovako sporim tempom trebat će nam bar 4 godine da dođemo na razinu na kojoj smo bili u pretkriznoj 2008. godini.




Vezano
Milanović zamijenio svoju suprugu za kraljicu Antoanetu
Milanović je vrhunski trol. Bio bi dobar predsjednik
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Zašto Mrak Taritaš ne raspusti svoju stranku i jednostavno se priključi SDP-u?
Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Ovako su govorili HDZ-ovci: ʼSlijede oštri rezovi i otpuštanja, velika porezna reforma...ʼ I, što je s time?
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku
Roboti će zamijeniti fizički rad, ne i našu kreativnost
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Tržište čini svoje: U SAD-u više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih osoba
Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva
Bio sam uhljeb u državnoj službi pa radnik u realnom sektoru. Sad sam poslodavac...
Imamo dokaze: Pripremite se, stiže nova recesija!
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Vilim Ribić - najveća prevara u Hrvata
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: