Gdje su sad oni stručnjaci što su tvrdili da će pad Agrokora proizvesti domino efekt?

27.6.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Gdje su sad oni stručnjaci što su tvrdili da će pad Agrokora proizvesti domino efekt?

Kako smo već pisali, situacija oko Agrokora je uvelike utjecala na restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i promjenu poslovanja baziranog na dogovornom klijentelizmu.

Ovih dana se Kraševi proizvodi nude i na policama Lidla, i to ne baš sramežljivo jer su se na policama našli najjači brendovi poput Bajadera, Dorina, Griotte, Domaćica i Napolitanke. Oni koji su tvrdili da se Konzum mora spašavati pošto-poto su doživjeli sudar sa stvarnošću, a stvarnost je da će uvijek postojati potražnja za kvalitetnim proizvodima te za kvalitetu nikada nema straha od nedostatka plasmana.

Ideja da je potreban nacionalni maloprodajni lanac da bi se prodavali domaći proizvodi je sasvim promašena s ekonomske strane. Svim poslovnim subjektima je cilj profit, pa tako i onima koji se bave maloprodajom te im je sasvim nebitno hoće li to ostvarivati kroz prodaju njemačkih ili hrvatskih proizvoda. Ovo je poraz svih onih „ekonomskih stručnjaka“ koji su tvrdili da će propast Konzuma pokrenuti domino efekt jer strani lanci neće htjeti prodavati proizvode hrvatskih proizvođača. Hoće, iz istog razlog zašto prodaju i njemačke proizvode, a to je profit. Ako za nečim postoji potražnja, pojavit će se i ponuda. Ako ljudi žele jesti Domaćicu, netko će je plasirati na tržište, bilo hrvatski maloprodajni lanac ili strani.

Zašto prije nije bilo puno hrvatskih proizvoda u Lidlu i drugim stranim trgovačkim lancima? Jednostavno, nisu se ni ponudili. Bilo je lakše imati i po 80% plasmana osiguranog kroz jedan maloprodajni lanac nego tražiti i pregovarati s nekoliko njih. Svatko tko se bavi veletrgovinom i trgovinom na malo će vam reći da je najteže pronaći kupca. Najjednostavnije je imati jednog kupca kroz kojega možete plasirati veliku većinu svoje prodaje, međutim tada u potpunosti ovisite o uvjetima koje će vam taj kupac ponuditi. Ako on propadne, propadate i vi, osim ako naravno ne nađete alternativne kanale.

Agrokor i Konzum su središnje strukture dogovornih klijentelističkih mreža kroz koje su se plasirali proizvodi raznoraznih domaćih kompanija upitne kvalitete menadžmenta. Jer nije ni potreban toliko kvalitetan menadžment kada je cijeli plasman proizvoda unaprijed osiguran, što je sa stajališta klijentelizma dobro, jer se na menadžerske pozicije lako mogu postavljati podobni, a ne stručni.

Taj klijentelistički dogovor je funkcionirao dugo vremena, i previše, sve dok je postojala dovoljno jaka podrška politike, dok su se namještali natječaji, najbolje lokacije zemljišta i dok je postojalo prostora za zaduživanje. Takav modus operandi se može održavati 5, 10, 15 godina, ali ne i vječno jer se tijekom vremena pojavljuju neefikasnosti, a novac se troši iracionalno. Poslovanje postaje polukriminalni dogovor o izvlačenju novca, a novac curi više nego u javnim poduzećima.

 Sada kad su razmjeri neefikasnosti, lijenosti i pretjerane izloženosti jednom kanalu distribucije postali javno poznati, kada je sva neefikasnost dosadašnjeg menadžmenta kompanija kao Kraš postala očita, kako bi trebali reagirati dioničari? Jer ako je npr. Kraš mogao plasirati svoje proizvode u strani trgovački lanac, prvo u Hrvatskoj, ali što otvara vrata i za plasman u Lidlove trgovine u drugim državama, koliko bi kompanija rasla da je se širila kroz te kanale i prije, a ne tek sada kada je prisiljena? Koliko bi Kraš vrijedio da je prije 5, 10, 15 godina pokušavao plasirati svoje proizvode kroz strane trgovačke lance? Možda bi već postali jako bitan partner Lidlu i ostalima, a velik dio proizvoda plasirali u izvoz? Koliko su dioničari potencijalno izgubili novca zbog nesposobnosti ili lijenosti Krašovog menadžmenta?

Da sam dioničar domaćih kompanija kao Kraš prozvao bi dosadašnji menadžment na odgovornost i tražio objašnjenje zašto su se kompanije s jako kvalitetnim proizvodima orijentirale na samo jednog distributera i tako se izložile velikom riziku te ograničili rast kompanije.

Siguran sam da će mnogi dioničari to i napraviti i tražiti jako dobra objašnjenja za takvu poslovnu praksu, a ako ne budu zadovoljni njima, tražiti promjenu vodstva tih kompanija. I to je odlično, jer je to jedan od načina promjene strukture gospodarstva, koja je već počela. A moglo bi se potegnuti i pitanje o nedopuštenim dogovorima na štetu same kompanije, a time i dioničara, jer nije moguće da nitko nije znao o kakvom se riziku i propuštenim potencijalnim prilikama radi.

Ali, ipak je to standardna hrvatska priča u kojoj su svi sve znali, a nitko nije reagirao. Ne žalim ih, neka odgovaraju za svoju neodgovornost.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: