Glavni ekonomski guru hrvatskih vlasti i medija, uporno nas vodi u propast

FOTO: HRT
2.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Glavni ekonomski guru hrvatskih vlasti i medija, uporno nas vodi u propast


PIŠE Mario Nakić

Ako otvorite gospodarsku rubriku bilo kojeg portala ili upalite HRT u vrijeme bilo kojeg političko-ekonomskog talk showa, vjerojatnost da nećete vidjeti Vilima Ribića iznimno je mala. Ovaj vječni vođa sindikata državnih i javnih službenika čak i nije sam kriv što je postao hrvatski ekonomski savjetnik broj 1, više se radi o elementarnom nepoznavanju materije kod novinara i urednika u pojedinim mainstream medijima. Kad god na red dođe neka ekonomska tema, oni će pozvati Vilima Ribića jer po nekoj njihovoj logici, on predstavlja radnike. Zaboravljaju da nisu svi zaposlenici u javnom sektoru, a interesi javnog sektora i Vilima Ribića su najčešće dijametralno suprotstavljeni interesima radnika u realnom sektoru. Ribiću popularnost godi i on uživa dijeleći mudre ekonomske savjete hrvatskoj javnosti, a političari na vlasti ga očito pozorno slušaju, prate, bilježe i na koncu provode u djelo praktički sve njegove prijedloge.

U jednom od najnovijih istupa tako je u Studiju 4 HRT-a Vilim Ribić po tko zna koji put obrazlagao opasnosti koje prijete Hrvatskoj ako se odluči konačno na provedbu reformi.

"Financijski sektor forsira temu deficita i javnog duga, ali to nije u interesu poslodavaca ni radnika. To je u interesu samo financijskog sektora. Naravno da se trebamo fokusirati i na smanjenje javnog duga, ali ako to sada budemo radili, onda ćemo zagušiti naše mogućnosti...Mi imamo višak radne snage, imamo kapital i samo trebamo industriju staviti u funkciju. To treba zavrtjeti, povećati plaće da se poveća proizvodnja...Javni dug se mjeri udjelom u BDP-u, ako se poveća BDP, tako se smanjuje javni dug..."

To je, ukratko, filozofija koju Ribić prodaje hrvatskoj javnosti kako bi se odgodile nužne reforme. Istina je, međutim, da je taj financijski sektor itekako bitan i državi i poslodavcima i radnicima jer bez njega nema kredita, a Hrvatska živi na kredit i to Ribić potpuno zanemaruje. Također zanemaruje činjenicu da u Hrvatskoj imamo višak radnika u javnom, a manjak u realnom sektoru, upravo stoga što su plaće u javnom sektoru očito previsoke (ili imamo višak zaposlenih). Povećanje plaća u javnom sektoru, koje će se i dogoditi jer naša Vlada sluša Ribića, bit će samo još veći uteg na leđima realnog sektora kojem prijeti totalni kolaps ako ne dođe do rasterećenja.

U pravu je kad kaže da se povećanjem BDP-a smanjuje javni dug jer se on mjeri kroz udio u BDP-u, ali BDP se ne povećava napuhavanjem državnog sektora. Ribić prodaje priče kako će povećana potrošnja dovesti do veće proizvodnje, što je istina samo ako se ta potrošnja temelji na tržišnoj zaradi, a ne javnom dugu. Put do prosperiteta ide u suprotnom smjeru: prvo trebaš zaraditi da bi mogao trošiti. Budući da se javni sektor financira iz realnog, onda prvo treba pustiti realni sektor da zaradi dovoljno da bi se onda mogle povećavati plaće u javnom sektoru. To je jedini normalan put.

Ribić nam zapravo preporučuje grčki scenarij. Tako su Grci radili prije MMF-a, oni su se zaduživali da bi enormno povećavali potrošnju kroz napumpavanje plaća u javnom sektoru. To nije dovelo do rasta proizvodnje, to je dovelo do bankrota države.

Mi se trebamo, po pitanju javnog duga, ugledati u Irsku koja je bila u puno gorem položaju od Hrvatske. Irska je tijekom financijske krize 2010. imala javni dug veći od 110% BDP-a. Nisu htjeli zvati MMF nego su sami odlučili srediti svoje financije. Odlučili su se na mjere štednje, oštre rezove u javnom sektoru. Tada im je Paul Krugman (a on je nešto kao američka verzija Vilima Ribića) predviđao totalni krah irskog gospodarstva i govorio praktički iste stvari koje Ribić nama već godinama priča. Samo što Irci nisu poslušali takve "stručnjake", a to im se na kraju isplatilo. Danas je Irska najbrže rastuća ekonomija "stare" ili razvijene Europe, a javni dug im je sveden na 75% BDP-a i nastavlja padati. Irska država inače najmanje troši među svim državama Europske unije, samo 26% BDP-a, a ostale tri četvrtine BDP-a odnose se na realni sektor. Ako stvarno želimo riješiti javni dug i u isto vrijeme prosperirati, prekinimo slušati prodavače magle poput Ribića i jednostavno prekopirajmo sve što su Irci radili u razdoblju od 2010. do 2013. godine.



Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: