ČITATELJI OCIJENILI
5

Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici


IZVOR: Mises.org
30.7.2017.

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici


IZVOR: MISES.ORG

Johann Wolfgang von Goethe, najveći njemački književnik i mislilac, poznat je prvenstveno po svojim književnim djelima, među kojima su najpoznatiji "Faust" i "Patnje mladog Werthera". Međutim, malo je poznato da se Goethe u svojim starijim danima u prvoj polovini 19. stoljeća aktivno bavio i politikom.

Goethe je od svog preseljenja u gradić Weimar, koji je tada bio glavni grad države Saxe-Weimar-Eisenach, već bio popularan među pukom. Družio se s vojvodom koji mu je pomogao da uđe u samoupravno državno vijeće (nešto kao vlada). Goethe je bio klasični liberal koji se zalagao za manje državne rashode i što veće osobne slobode. U vijeću se bavio svim resorima: prepolovio je vojsku, smanjio poreze i brinuo o kvaliteti Sveučilišta Jena.

Nakon Napoleonovog poraza i Francuske revolucije na području njemačkih država jačala je nacionalna svijest. Mnogi su liberali postali demokrati te su se zalagali za političko ujedinjenje svih njemačkih država. Osim toga, nastajao je i trend da se stvori ekonomska "jednakost". Goethe se tada istaknuo kao jedan od rijetkih političara koji su se tome usprotivili. U svome djelu "Maximen und Reflexionen" napisao je:

"Zakonodavci i revolucionari koji obećavaju u isto vrijeme slobodu i jednakost su ili psihopati ili šarlatani."

Politička centralizacija Njemačke, Goethe je objašnjavao, dovest će do kulturne destrukcije:

Ne bojim se ujedinjene Njemačke. Naše odlične ulice i buduća željeznica će postojati svakako. Njemačka je već ujedinjena u svome domoljublju i suprotstavljanju vanjskim neprijateljima. Ujedinjena je zato što njemački talir i groš imaju jednaku vrijednost na cijelom području i zato što moj kovčeg može proći kroz svih 36 država bez otvaranja. Njemačka je ujedinjena po pitanju mjera, trgovine i migracije, kao i po još stotinu sličnih stvari koje ne moram ni spominjati.

Međutim, griješe oni koji misle da bi se njemačko ujedinjenje trebalo pokazati u formi jednog glavnog grada, i da bi samo taj grad i nekoliko istaknutih pojedinaca trebali od toga imati korist."


Zamislite kad bi samo današnji birokrati u Bruxellesu razumjeli što je Goethe tada govorio! On je, kao principijelni liberal, ostao dosljedan vrijednostima kao što su decentralizacija, sloboda kretanja i trgovine među manjim državama, a opet što veća njihova samostalnost. Zajedničko EU tržište je upravo ono što je Goethe hvalio u tadašnjem zajedničkom njemačkom tržištu, ali je tvrdio da ne treba biti jedan zajednički glavni grad s posebnom administracijom koja će postavljati uvjete i regulacije za sve.

Goethe je shvaćao da sva genijalnost ljudi dolazi iz naroda, a ne od birokrata. Rekao je Eckermannu da "Njemačku čini velikom njena popularna kultura, koja se prostire po svim dijelovima zemlje. Nije li zato bolje da svaki dio zadrži vlastite posebnosti i zakone? Zamisli da je stoljećima u Njemačkoj vlast bila centralizirana u samo jednom gradu, kultura sigurno ne bi bila ovako razvijena, razvio bi se samo taj grad, a bez kulture ne bi bilo ni prosperiteta osim u tom gradu", tvrdio je Goethe.

Pročitajte još nekoliko zanimljivih Goetheovih citata koji još više pokazuju njegovu pripadnost klasično liberalnom valu toga vremena:

"Najbolja vlada je ona koja nas uči da vladamo sami sobom."

"Nitko nije toliko beznadno zarobljen kao onaj tko pogrešno vjeruje da je slobodan."

"Lako je vladati, ali ne i upravljati."

"Domoljublje kvari povijest."

"Ratovi u današnje vrijeme čine mnoge nesretnima dok traju, a nikoga sretnim kad završe."

"Mrzim nesposobnost kao što mrzim grijeh, ali posebno nesposobnost u politici jer ona vodi do bijede i čini štetu tisućama ili milijunima ljudi."



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: