ČITATELJI OCIJENILI
5

Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici


IZVOR: Mises.org
30.7.2017.

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva

Goethe: Svi ga znaju kao književnika, a evo što je napravio u politici


IZVOR: MISES.ORG

Johann Wolfgang von Goethe, najveći njemački književnik i mislilac, poznat je prvenstveno po svojim književnim djelima, među kojima su najpoznatiji "Faust" i "Patnje mladog Werthera". Međutim, malo je poznato da se Goethe u svojim starijim danima u prvoj polovini 19. stoljeća aktivno bavio i politikom.

Goethe je od svog preseljenja u gradić Weimar, koji je tada bio glavni grad države Saxe-Weimar-Eisenach, već bio popularan među pukom. Družio se s vojvodom koji mu je pomogao da uđe u samoupravno državno vijeće (nešto kao vlada). Goethe je bio klasični liberal koji se zalagao za manje državne rashode i što veće osobne slobode. U vijeću se bavio svim resorima: prepolovio je vojsku, smanjio poreze i brinuo o kvaliteti Sveučilišta Jena.

Nakon Napoleonovog poraza i Francuske revolucije na području njemačkih država jačala je nacionalna svijest. Mnogi su liberali postali demokrati te su se zalagali za političko ujedinjenje svih njemačkih država. Osim toga, nastajao je i trend da se stvori ekonomska "jednakost". Goethe se tada istaknuo kao jedan od rijetkih političara koji su se tome usprotivili. U svome djelu "Maximen und Reflexionen" napisao je:

"Zakonodavci i revolucionari koji obećavaju u isto vrijeme slobodu i jednakost su ili psihopati ili šarlatani."

Politička centralizacija Njemačke, Goethe je objašnjavao, dovest će do kulturne destrukcije:


Ne bojim se ujedinjene Njemačke. Naše odlične ulice i buduća željeznica će postojati svakako. Njemačka je već ujedinjena u svome domoljublju i suprotstavljanju vanjskim neprijateljima. Ujedinjena je zato što njemački talir i groš imaju jednaku vrijednost na cijelom području i zato što moj kovčeg može proći kroz svih 36 država bez otvaranja. Njemačka je ujedinjena po pitanju mjera, trgovine i migracije, kao i po još stotinu sličnih stvari koje ne moram ni spominjati.

Međutim, griješe oni koji misle da bi se njemačko ujedinjenje trebalo pokazati u formi jednog glavnog grada, i da bi samo taj grad i nekoliko istaknutih pojedinaca trebali od toga imati korist."


Zamislite kad bi samo današnji birokrati u Bruxellesu razumjeli što je Goethe tada govorio! On je, kao principijelni liberal, ostao dosljedan vrijednostima kao što su decentralizacija, sloboda kretanja i trgovine među manjim državama, a opet što veća njihova samostalnost. Zajedničko EU tržište je upravo ono što je Goethe hvalio u tadašnjem zajedničkom njemačkom tržištu, ali je tvrdio da ne treba biti jedan zajednički glavni grad s posebnom administracijom koja će postavljati uvjete i regulacije za sve.

Goethe je shvaćao da sva genijalnost ljudi dolazi iz naroda, a ne od birokrata. Rekao je Eckermannu da "Njemačku čini velikom njena popularna kultura, koja se prostire po svim dijelovima zemlje. Nije li zato bolje da svaki dio zadrži vlastite posebnosti i zakone? Zamisli da je stoljećima u Njemačkoj vlast bila centralizirana u samo jednom gradu, kultura sigurno ne bi bila ovako razvijena, razvio bi se samo taj grad, a bez kulture ne bi bilo ni prosperiteta osim u tom gradu", tvrdio je Goethe.

Pročitajte još nekoliko zanimljivih Goetheovih citata koji još više pokazuju njegovu pripadnost klasično liberalnom valu toga vremena:

"Najbolja vlada je ona koja nas uči da vladamo sami sobom."

"Nitko nije toliko beznadno zarobljen kao onaj tko pogrešno vjeruje da je slobodan."

"Lako je vladati, ali ne i upravljati."

"Domoljublje kvari povijest."

"Ratovi u današnje vrijeme čine mnoge nesretnima dok traju, a nikoga sretnim kad završe."

"Mrzim nesposobnost kao što mrzim grijeh, ali posebno nesposobnost u politici jer ona vodi do bijede i čini štetu tisućama ili milijunima ljudi."




VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
ŠKOLA
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: