Cijene goriva na benzinskim crpkama u Hrvatskoj kreću se oko rekordnih razina. Međutim, činjenica je da je cijena nafte na svjetskim tržištima daleko od svojeg rekorda. Referentna cijena sirove nafte (Brent) je trenutno oko 84 dolara po barelu, dok se cijena između 2011. i 2014. godine uglavnom kretala između 100 i 120 dolara po barelu. Prema tome, današnja cijena nafte je 34% manja od one 13. ožujka 2012. godine, kada je iznosila 128 dolara.



Prije svega treba uzeti u obzir da je tečaj američkog dolara u odnosu na kunu znatno ojačao tijekom ovog razdoblja. Dok je nafta bila na razini od 128 dolara, tečaj dolara je iznosio 5,76 kuna. Današnji tečaj dolara je oko 6,52 kuna, odnosno 13% je viši. Gledano u domaćoj valuti, današnja cijena sirove nafte od 544 kuna po barelu ipak iznosi 26% manje od one u 2012. godini.



Kako bismo bolje razumjeli odnose u sastavnicama cijene naftnih derivata, govorit ćemo o cijeni sirove nafte po litri. Današnja cijena odgovara iznosu od 3,40 kuna po litri nafte, dok je nekadašnja cijena od 739 kuna značila 4,62 kuna po litri.

Cijena nafne sirovine nije jedino što se promijenilo od tada. U međuvremenu su hrvatske vlade dizale trošarinu na benzin pet puta, a onu na dizel šest puta. Kada je nafta bila 4,62 kune po litri, trošarina je iznosila 2,95 kuna po litri benzina i 2,05 kuna po litri dizela.

Danas je trošarina na benzin 3,86 kuna po litri, a na dizel 3,06 kuna po litri. To je povećanje od 31% za benzin te 49% za dizel. Efekt dizanja trošarina multipliciran je drugim administrativnim teretom: porezom na dodanu vrijednost. Osim toga, stopa PDV-a se također podizala u promatranom razdoblju.





U gornjem prikazu možemo vidjeti kako sastavnice koje smo nabrojali utječu na cijeni goriva. S obzirom da Europska komisija prikuplja podatke o cijeni goriva u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju, možemo promatrati razdoblje od 1. srpnja 2013. godine do prošlog utorka. Vidimo da, iako čini tek jedan od komponenata cijene goriva, kretanje cijene sirove nafte ima pretežnu ulogu u određivanju promjena cijena goriva. Primjerice, ako u razdoblju od par tjedana cijena nafte naraste 25% gotovo je sigurno da će cijena goriva porasti, ali za puno manji postotak od 25%.



Tek kada smo razložili sve sastavnice cijene goriva, možemo izračunati ono što je preostalo: trgovačka marža. Ovom metodom je marža izračunata tako da se od maloprodajne cijene oduzme iznos PDV-a, trošarine i referentna cijena sirove nafte. Važno je napomenuti da pritom ne možemo govoriti o profitu trgovca, budući da je u ovom iznosu još uvijek uključen trošak prerade nafte u naftne derivate te svi troškovi distribucije od skladištenja, prijevoza pa do plaća zaposlenika. Uz tu napomenu, vidljiv je porast trgovačke marže u odnosu na razdoblje prije 2019. godine za iznos od 0,50 do 1 kune po litri. Prema tome, mogli bismo zaključiti da trgovačke marže uistinu jesu jedan od razloga zašto je gorivo skuplje sada nego prije 10 godina.

Zatvaranje i ponovno otvaranje svjetskog gospodarstva uzrokovalo je ogromne poremećaje na svjetskim tržištima. No, valja uočiti i da trenutne marže nisu neuobičajeno visoke u odnosu na razdoblje od druge polovice 2019. godine, više od pola godina prije lockdowna.

Za kraj, treba podsjetiti da je cijena naftnih derivata liberalizirana tek 20. veljače 2014. godine. Do tada, država je formulom propisivala najvišu dozvoljenu cijenu goriva. Od danas, država ponovno propisuje najvišu dozvoljenu cijenu goriva.

Međutim, za razliku od nekadašnje formule koja je uzimala u obzir kretanje deviznog tečaja, burzovne cijene nafte i različite benzinske derivate, najnovija vladina uredba cementirala je cijenu tako da se već predviđaju nestašice premium goriva.