Poslovanje najvećih hrvatskih gradova: Kršenje zakona i nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu

Ovih dana u medijima možemo pročitati kako je izvješće Državne revizije utvrdilo da se u gradu Zagrebu netransparentno i protupropisno dodjeljuju i razdjeljuju sredstva poreznih obveznika. Nije to nikakva novost, no vrlo je važno porezne obveznike kontinuirano podsjećati na te i takve događaje. Uvidom u revizorska izvješća ostalih većih gradova jednostavno je utvrditi da Zagreb nije iznimka nego pravilo. Neprestano kršenje zakona koji se odnose na jedinice lokalne uprave i samouprave možemo okarakterizirati kao zaraznu bolest koja se ne da izliječiti jer bolesnik odbija uzimanje propisane terapije.

Pogledajmo što izvješća kažu za Zagreb, Split, Rijeku i Osijek. Nalazi se odnose na poslovanje u 2016. godini, osim grada Osijeka, čije se posljednje revidiranje odnosi na 2015. godinu.

Zagreb

U gradu Zagrebu zaposleno je, na dan 31. prosinca 2016., 2.747 zaposlenika. U odnosu na 2015. godinu, rashodi za zaposlenike veći su za 60,9%, odnosno za 11 milijuna kuna. Nema specifikacije za ono što se zove "drugi rashodi za zaposlene", no oni su veći za 60,9% i iznose 8,4 milijuna kuna. U toj godini isplaćeno je 1,8 milijuna kuna na ime natprosječnih rezultata rada zaposlenika.

Taj oblik stimulacije dobiva se npr. za dobar odnos prema radu ili kada mijenjate kolegu koji je na bolovanju, dok istovremeno obavljate svoje radne zadatke. Možda ovdje treba podsjetiti da se u realnom sektoru navedeno smatra normalnim te se za to ne prima posebna naknada. Državna revizija je utvrdila da u Gradu ne postoje mjerljivi kriteriji na temelju kojih bi se isplaćivala ovakva naknada. Samo opisni kriteriji. Npr. pravovremeno i kvalitetno rješavanje složenih zadataka.

Rashodi za ugovore o djelu iznose 11,9 milijuna i veći su za 5,37 milijuna u odnosu na 2015. Putem tih ugovora izvršavali su se poslovi kao što su: zaprimanje dokumenata, upisivanje u evidencije, fotokopiranje, protokol, primanje i otprema pismena itd. Neki ugovori o djelu zaključeni su nakon obavljenog posla, a neki nakon što je posao već započeo. Dakle, fotokopirate par dokumenata, a onda potpišete ugovor. Tako nekako. Revizija utvrđuje da su ti poslovi u domeni zaposlenika i imaju obilježja radnog odnosa.

Grad se zadužio za 443,9 milijuna kuna. Akumulirani manjak iznosi 193,04 milijuna kuna. U Gradu postoji problem naplate prihoda, kao i u svim ostalim gradovima. U rujnu 2014. Gradonačelnik imenuje Povjerenstvo za praćenje provedbe naplate prihoda grada. To Povjerenstvo od osnivanja nije održalo niti jednu jedinu sjednicu.

Sredstvima proračunske zalihe financirane su aktivnosti pojedinih udruga sa 3,3 milijuna kuna. Prema propisima ta se sredstva mogu koristiti pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija i slično.

Rijeka

Grad Rijeka koncem 2016. ima 482 zaposlenika. Akumulirani manjak iznosi 247,3 milijuna kuna. Grad je angažirao Institut za javne financije iz Zagreba kako bi pomogao u pripremi plana za rješavanje manjka. Zanimljiva je činjenica kako gradskoj izvršnoj vlasti pomoć nije trebala kad se manjak počeo stvarati.

Grad ne poštuje rokove plaćanja prema dobavljačima. Ne izrađuju se elaborati isplativosti investicijskih ulaganja. Na taj način su novci poreznih obveznika bačeni u vjetar. Nepovratno. Primjer prvi je projekt zapadna Žabica s novim autobusnim kolodvorom. Od 2002. do 2016. godine utrošeno je 47,5 milijuna kuna, no projekt se nije realizirao. Tek 2016. Grad naručuje izradu studije isplativosti i namjene. Je li netko za to odgovarao? Nije.

Primjer drugi je ugovor o najmu nekretnine, poznato kao projekt Preluk, na kojem je trebao niknuti poslovno turistički kompleks. Navedeni nije niknuo, ali je prema štetnom ugovoru isplaćena najamnina u iznosu od 18,43 milijuna kuna, a ostatak od 9,8 milijuna tek dolazi na naplatu. Treći primjer traćenja novca građana je Riječanima poznat kao "slučaj Benac". Protiv Benca je, kao Pročelnika odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom, podignuta optužnica za nezakonito pogodovanje. Pogodovao je vlastitoj supruzi da dođe do poslovnog prostora od ukupno 271 četvornih metara. Ugovorom o najmu je određena mjesečna cijena od 200,75 eura, odnosno 0,74 eura po četvornom metru. Prostor je preuzet u viđenom stanju te sve investicije u isti idu na teret zakupca. Nakon natječaja i odabira zakupca, Grad uređuje taj prostor novcem poreznih obveznika. Trošak uređenja iznosi 499 tisuća kuna.

Matematika je jednostavna. Ugovor je potpisan na 10 godina. Za taj period Grad će uprihoditi 179,5 tisuća kuna, a u uređenje je utrošeno 499 tisuća kuna.

Kao četvrto, grad je od 2011. do 2016. godine utrošio 10,9 milijuna kuna na odvjetničke usluge, unatoč tome što svaki odjel u okviru gradske uprave zapošljava određeni broj pravnika. Da priča bude bolja, krajem 2016. zaposleno je 50 odvjetnika od kojih njih desetero ima položen pravosudni ispit.

Split

Grad Split zapošljava 470 djelatnika. Akumulirani gubitak, krajem 2016. godine iznosi 68,5 milijuna kuna. Oni nisu pozvali u pomoć Institut za javne financije, kao grad Rijeka, već grad Split u 2017. planira osnovati povjerenstvo sastavljeno od pročelnika pojedinih upravnih tijela, koji će predložiti skup mjera za pokriće gubitka te ga uputiti na raspravu u Gradsko vijeće.

Na temelju revizijskog izvješća možemo zaključiti kako u gradu Splitu ne razumiju što je to autorsko djelo. Za autorske honorare isplaćeno je 536,7 tisuća kuna i to za poslove asistenta rasvjete, voditelja programa, izrada video materijala svečane sjednice Gradskog vijeća itd. Od 632 gradska prostora za njih 322 nisu zaključeni ugovori ili su istekli. Poslovni prostori dani su u zakup političkim strankama bez provedenog javnog natječaja. Za zakupe javnih površina također se ne provode natječaji.

Grad je uzeo u najam poslovni prostor od 802 četvorna metra. Ugovor je sklopljen za period od 2007. do 2010., s mogućnošću produženja. U 2016. je ustanovljeno da ugovor nikada nije produžen. Račune za zakup i režije ne ispostavlja najmodavac s kojim je potpisan ugovor, već neka druga pravna osoba.

Osijek

U odnosu na prethodne gradove, grad Osijek je jedini dobio bezuvjetno revizorsko mišljenje. Zaposleno je 255 djelatnika. Rashodi za plaće manji su, u odnosu na 2014., za 2,6 milijuna. Kolektivnim ugovorom dogovorena je neisplata prigodne naknade, dara u naravi, smanjenje dara za djecu do 15 godina starosti te preraspodjela poslova zaposlenika koji su otišli u mirovinu. Revizija kaže: "Obavljenom revizijom za 2015. nisu utvrđene nepravilnosti i propusti koji bi značajnije utjecali na istinitost financijskih izvješća i usklađenosti poslovanja sa zakonom i drugim propisima".

Nalozi i preporuke dani u prethodnim revizijama su izvršeni ili je izvršenje u tijeku. Znači, može se! Bravo Osijek!

Sve navedeno samo su detalji iz revizorskih izvješća. Ta vrlo profesionalna izvješća govore nam puno, puno više: problemi gradova s likvidnošću, neprikazivanje obveza i potraživanja u poslovnim knjigama grada, neispravno i neusklađeno stanje imovine grada, neadekvatan informacijski sustav, needucirani zaposlenici.

Najmanje kako mi, porezni obveznici, možemo djelovati na navedene situacije je da pripazimo kome dajemo svoj glas na izborima.