Gradovi bi o parkingu mogli učiti od trgovačkih centara

FOTO: Ja Trgovac
19.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Gradovi bi o parkingu mogli učiti od trgovačkih centara

Svaki grad ima svoj plan razvoja , a oni koji su uspješni nemaju samo urbanistički plan, nego i strategijske planove razvoja - u kojima je razvoj grada planiran prema potrebama građana. Od više različitih djelatnosti o kojima lokalna samouprava brine osvrnuo bih se na problematiku parkiranja kao neizostavni dio poslova izgradnje, održavanja i razvoja komunalne infrastrukture.

Vjerujem da nema vozača automobila koji barem jednom nije koristio uslugu parkiranja u gradskim zonama naplate. U različitim gradovima parkiranje je različito uređeno, od broja zona, cijena, popusta za lokalne korisnike i vremenskih ograničenja. Svaki grad ima neke svoje specifičnosti iako je sustav naplate vrlo sličan. Međutim, ono što je najvažnije – svrsishodnost naplate je u najvećem broju slučajeva – nesvrsishodna.

Svima je jasno da se u velikim gradovima, pa i u centrima manjih gradova, pogotovo na primorju, mora naći adekvatan način koji će uskladiti potražnju za parkinzima s postojećim mogućnostima smještaja vozila. Posljednjih tridesetak godina broj vozila se značajno povećao kao što se povećala i mobilnost građana pa je uvođenje naplate parkiranja na području grada gdje postoji znatno veća potražnja za parkingom od njegove ponude – opravdana. Rekli bismo da je naplata svrsishodna jer će smanjiti broj parkiranja koja nisu nužno neophodna, isto kao što će smanjiti vrijeme parkiranja na stvarno potrebno vrijeme.

Međutim, svrsishodnost naplate parkiranja podrazumijeva i odgovornost za preuzeti novac uprihodovan naplatom. Bilo da je riječ o prihodima gradova od koncesije za poslove parkiranja ili direktnim prihodima gradova i njihovih tvrtki koje gospodare parkiralištima, novac koji se skupi od naplate bi trebalo svrsishodno utrošiti.

Dvije po dvije kune i brzo do milijuna

Zadnjih dvadesetak godina naplata parkiranja je doživjela pravi procvat, gotovo da nema grada koji u tom periodu nije poradio na što boljoj naplati i proširenju naplatnih zona. Čini mi se da su u tome bili izuzetno uspješni. Pojedini gradovi ostvaruju izuzetno visoke prihode od naplate parkinga, primjerice grad Makarska – oko 4 milijuna kuna (2015. g.), Šibenik (2013. g.) i Rijeka (2016. g.) – po cca. 8 milijuna kuna, Zagreb (2013. g.) – 117 milijuna. Svatko tko plaća parking, a posebice lokalni građani, bi trebali imati uvida u trošenje prikupljenog novca, odnosno u svrsishodnost plaćanja.

S obzirom da lokalna samouprava ubire i komunalnu naknadu (sutra porez na nekretnine?) kojom financira izgradnju komunalne infrastrukture – dakle i parkinge, te ako k tome dodamo novac prikupljen naplatom parkinga, logično je da se u ovih dvadesetak godina procvata naplate nešto moralo i napraviti. Ukoliko se novac prikupljen naplatom troši samo za plaće i održavanje postojećih parkirališta, plaćanje nije svrsishodno. A upravo mi se čini da većina naših gradova ništa ne poduzima kako bi idealno optimizirali sustav parkiranja u svom gradu. Ako se i napravi koji parking, on je popraćen proširenjem zone naplate.

Optimiziranje sustava bi za cilj imalo idealan odnos parkirnih mjesta u pojedinim područjima grada sa što manje mjesta koja se naplaćuju po što nižim cijenama. Grad ne bi trebao zarađivati na naplati parkinga, naplata bi trebala biti samo na onim mjestima na kojima postoji evidentno veća potražnja od ponude i po cijenama koje će osigurati razvoj i održavanje.

Kamo s milijunima naplaćenih kuna?

Svrsishodnim trošenjem novca od naplate parkiranja i dijela komunalne naknade do sada se moralo izgraditi puno više parkirnih mjesta. Na žalost, većina gradova je rado prikupljala novac i trošila ga na različite načine, ali ne i za optimiziranje sustava. Dovoljno je baciti pogled na parking ispred nekog trgovačkog centra ili maloprodajnog lanca i vidjet ćemo kako sustav parkiranja funkcionira. Kod onih centara kojima ponestane parking mjesta uvode se vremenska ograničenja, naplate ili kontrole računa. Ukoliko mjesta uvijek ima dovoljno, parking je besplatan i nema ograničenja.

Upravo primjerom trgovačkih centara bi se trebale rukovoditi i sve naše javne, državne službe. Naime, građani ne mogu birati koju policijsku postaju ili sud će odabrati, kao što to mogu prilikom odabira trgovine. A kao što znamo, većina javnih institucija je smještena u gradskim centrima u kojima je vrlo teško pronaći parking, a i kada ga nađete – on je ili skup ili vremenski ograničen. Stoga bi odgovornost svih javnih institucija i gradova bila na osiguranju besplatnog parkinga u vremenu potrebnom za izvršenje pojedinih građanskih obaveza.

Dakle, gospodo gradonačelnici i gradski vijećnici! Sav taj nemali novac koji skupite u ime naplate parkinga i komunalne naknade uložite u potrebne nove parkinge kako bi za koju godinu potrebu naplate i zonu naplate sveli na minimum, a pri javnim institucijama u koje građani dolaze iz nužde ili po obavezi - izvolite osigurati besplatan i dostupan parking. Ili selite institucije na pristupačne lokacije!

Možda je za ovo dobar primjer grada Metkovića koji je ovih dana ukinuo naplatu parkinga. Jer i ovakav model, slobodan od naplate, je u svakom slučaju bolji od onog u kojem se parking plaća samo zaradi žeđi gradskih otaca za kunama građana i radi uhljebljenja partijskih poslušnika.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Anđelko Balaban je doktor veterinarske medicine. Kao načelnik Općine Jagodnjak u Baranji tražio je smanjenje poreza na dohodak i prvi ukinuo porez na tvrtku. Po napuštanju funkcije odrekao se 6 mjeseci naknade, osnovao tvrtku i prepustio se neizvjesnosti na tržištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: