Vezani članci:
Pernar širi opasne laži o GMO-u i cijepljenju, a pohvalio se i podrškom iz komšiluka
Zahvaljujući GMO tehnologiji, znanstvenici otkrili kako suzbiti širenje malarije
Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Protivnici cijepljenja i GMO-a trebaju se preseliti u Venezuelu
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Protiv koga ćete sad prosvjedovati, kad Monsanta više nema?
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Koga više poštujete: ravnozemljaše ili neoludite?
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Beljak se posvađao sa samim sobom
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije


Piše: Mario Nakić
29.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije

Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije


Piše: Mario Nakić
29.11.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Čovjek je posvetio život izumima koji će pobijediti siromaštvo i glad u najugroženijim dijelovima svijeta. Kažu da je spasio milijardu života.

Donosimo prijevod zanimljivog serijala članaka naslovljenog "Heroji napretka" koji objavljuje Alexander C.R. Hammond na stranicama Human Progress. Riječ je o predstavljanju ljudi koji su trajno promijenili povijest i svojim izumima pozitivno utjecali na cijelo čovječanstvo.

Heroj bi mogao biti bilo tko od znanstvenika koji je izumio cjepivo koje je spasilo milijune ljudi, političar čija je politika podigla neku naciju od siromaštva do prosperiteta.

Međutim, naš prvi heroj napretka je Norman Borlaug, čovjek koji je popularno nazvan "Otac zelene revolucije".

Norman Ernest Borlaug bio je američki agronom i humanitarac norveških korijena, rođen 1917. godine u Iowi, SAD. Život je proveo u SAD-u, Meksiku, Indiji, Pakistanu i različitim dijelovima Afrike.

Nakon što je 1944. doktorirao na Sveučilištu u Minnesoti, Borlaug se preselio u Meksiko gdje je radio na razvoju poljoprivrede za Rockefellerovu zakladu. Iako je Borlaugova radna skupina bila inicirana s ciljem proučavanja metoda meksičkih poljoprivrednika kako bi povećala produktivnost proizvodnje hrane, on je brzo postao opsjednut razvojem boljih (tj. viših) prinosa žitarica, načinima kako suzbiti štetočine i borbi protiv klimatskih otpora da bi usjevi bili što efikasniji.

Ovako ga Johan Norberg opisuje u svojoj knjizi Napredak iz 2016.:

"Nakon tisuća pokusa sa pšenicom, Borlaug je uspio doći do visokog prinosa hibrida koji je otporan na parazite i nije bio osjetljiv na dnevne svjetlosti pa se može uzgajati u različitim klimatskim uvjetima. Važno je da je to patuljak, budući da je visoka pšenica trošila puno energije i urušila bi se kad bi prebrzo rasla. Novo pšenično sjeme je ubrzo uvedeno diljem Meksika."

Zapravo, do 1963. godine 95 posto meksičke pšenice bila je Borlaugova sorta, a žetva pšenice u Meksiku rasla je šest puta brže nego što je bilo kad je prvi put došao u zemlju devetnaest godina ranije.

Norberg nastavlja: "Godine 1963. Borlaug se preselio u Indiju i Pakistan gdje je postojala prijetnja masovne gladi. Odmah je naredio 35 kamiona sjemena s visokim prinosom iz Meksika."

Nažalost, Borlaugov konvoj od početka se suočavao s problemima; meksička policija ga je zaustavila, blokirala na granici SAD-a zbog zabrane izvoza sjemena, a potom su im zapriječili ulazak u luku u LA-u.

Na koncu Borlaugova pošiljka započela je putovanje u Indiju, ali daleko od običnog jedrenja.

Prije nego što je sjemenje stiglo do Azije, indijski državni monopoli počeli su lobirati protiv Borlaugove pošiljke. Ako to nije bilo dovoljno, Borlaug je saznao da indijska vlada planira odbiti uvoz gnojiva jer su "željeli izgraditi domaću industriju gnojiva". Srećom, od te politike se odustalo nakon što je Borlaug razgovarao s premijerom Indije.

Godine 1970. Borlaug je dobio Nobelovu nagradu za svoje uspjehe. On je samo jedan od sedmorice koji su dobili Zlatnu medalju Kongresa i Predsjedničku medalju slobode. Ali najviše ga se dojmilo kada su stanovnici Sonore u Meksiku, gdje je proveo neke od svojih prvih eksperimenata, nazvali ulicu po njemu.

Rad Normana Borlauga nedvojbeno je promijenio svijet nabolje i spasio oko milijardu života, doista zaslužuje biti naš prvi heroj napretka. Svejedno, neki ga danas smatraju negativcem. Na primjer, Alexander Cockburn s ljevičarskog CounterPuncha optužuje Borlauga da je krivac za smrti milijuna ljudi zbog modificiranja sjemena do kojeg su njegovi izumi doveli.

Možda o Borlaugu najbolje može reći on sam. Pročitajte intervju koji je dao libertarijanskom časopisu Reason 2000. godine, kad je imao 84 i još uvijek nije bio u mirovini! Da, Borlaug je bio aktivan u borbi protiv gladi do svoje smrti, a 2000. godine je radio na poboljšanju uvjeta za afričke farmere. Iz intervjua se može vidjeti da je bio jako optimističan i vjerovao je da će poljoprivreda izvući Afriku iz siromaštva.

"Biotehnologija će nam pomoći da radimo stvari koje prije nismo mogli učiniti, i to na precizniji i sigurniji način. Biotehnologija će nam omogućiti da prijeđemo genetske barijere koje nikada nismo uspjeli prijeći s konvencionalnom genetikom i uzgojem biljaka. U prošlosti, konvencionalni uzgajivači bili su prisiljeni trošiti mnoge neprirodne i štetne preparate protiv, recimo, insekata ili bolesti. Bili su prisiljeni dodavati gene koji su često imali negativne učinke, i trebale su im godine uzgoja kako bi ih uklonili. Konvencionalni uzgoj biljaka je sirov u usporedbi s metodama koje se koriste u genetskom inženjeringu. Međutim, vjerujem da smo učinili loš posao objašnjavajući složenost i važnost biotehnologije široj javnosti."

Na prigovore zelenih aktivista koji tvrde da je opasno miješati različite biljne vrste genetskim inženjeringom, Borlaug odgovara:

"Zapravo, Majka priroda je davno prešla tu granicu, a ponekad priroda prelazi i granice između rodova - to jest, između nepovezanih skupina vrsta. Uzmi slučaj pšenice. Rezultat je prirodnog križanja Majke prirode davno prije nego što su postojali znanstvenici. Današnja moderna sorta crvene pšenice sastoji se od tri skupine sedam kromosoma, a svaka od tih tri skupina od sedam kromosoma došla je iz različitih divljih trava. Prvo, Majka priroda križala je dvije različite trave, a taj miks postao je durum pšenice, koje su bile komercijalno zrno prvih civilizacija koje su se protezale od Sumerije sve do rimskog doba. Zatim je Majka priroda križala tu 14-kromosomsku durum pšenicu s drugom divljom pšeničnom travom kako bi stvorila suvremenu pšenicu u doba Rimskog carstva.

Durum pšenica je bila u redu za izradu arapskog kruha, ali nije imao elastični gluten. Ono što modernu pšenicu razlikuje od svih ostalih žitarica jest to što ima dva proteina koji joj daju hranjivu kvalitetu kada se miješa s vodom. Durum pšenice nemaju gluten, i zato ih danas koristimo za izradu špageta. Drugi miks durum pšenice s drugim divljim pšenicama proizveo je pšenicu čije se tijesto može kvasno fermentirati. Tako je moderna krušna pšenica rezultat prelaska tri vrste barijera, vrste prirodnog genetskog inženjeringa."





Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.