Vezani članci:
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Trumpizam i liberalizam ne idu skupa
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto ljevica i liberalizam nikako ne idu skupa
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Je li liberalizam stvarno prijetnja očuvanju tradicionalne obitelji?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Amsterdamska koalicija i liberalizam
Kako su hrvatski 'liberalni' političari pogrešno shvatili liberalizam
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
Novo na Liberalu:
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju

Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti


Piše: Mario Nakić
8.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti


Piše: Mario Nakić
8.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto vi na Liberalu toliko pišete o socijalistima i njihovim pogrešnim načinima, pitaju nas svako malo. Imamo za to dva jaka razloga.

Prvi je taj što socijalizam teži velikoj i moćnoj državnoj vlasti koja funkcionira tako da prisilno oduzima građanima imovinu kroz oporezivanje i onda preraspoređuje prema vlastitim kriterijima koji vrlo često nisu pravedni, što je u suprotnosti s liberalnom idejom slobodnog tržišta. Liberalizam trpi prisile i zabrane samo u onoj mjeri dok su one nužne za funkcioniranje slobodnog društva i zaštitu osobnih sloboda. Drugi razlog zašto pišemo puno o opasnosti socijalističkih ideja jest taj što one još uvijek dominiraju u hrvatskoj politici i većem dijelu našeg medijskog prostora. U Hrvatskom saboru jako teško se mogu naći zastupnici koji nisu ekonomski socijalisti, kod nas su i "lijevi" i "desni" privrženi socijalističkim idejama kad je riječ o ekonomskim pitanjima. Stoga smatramo da je važno pisati baš o tome kako bismo stvorili kritičku masu prema takvim, prevladavajućim težnjama koje nas vode ravno u propast.

"Ali ispada kao da je liberalizam antipod komunizmu", dobio sam nedavno kritiku na Facebooku. "Što ako se, recimo, skupina ljudi dogovori da će se svi odreći prava na privatno vlasništvo i da zajedno žive u komuni? To bi bilo u skladu s komunizmom, ne bi bili vođeni pojedinačnim ekonomskim interesima, ali nitko ne bi bio prisiljen u tome sudjelovati. Je li to u suprotnosti s principima liberalizma?"

Pitanje je, moram priznati, vrlo zanimljivo. Ako se svi pripadnici jednog društva svojevoljno odreknu prava na privatno vlasništvo i pristanu živjeti po pravilima komunističkog društva, onda to nije antiliberalno. Time nije nikome prekršeno pravo jer nitko ne djeluje pod prisilom, a odricanja određenih ljudskih prava su svojevoljna. U tom slučaju komunizam i liberalizam su kompatibilni. I bilo je takvih primjera u povijesti.

Iako su sve komunističke zemlje nastale nasilnom revolucijom u kojoj je prisilno oteta i nacionalizirana imovina pojedinaca da bi vrlo brzo nastala nova klasa povlaštenih, ona bliža državnoj vlasti, iako su sve komunističke države postale diktatorske i antiliberalne, bilo je i slučajeva, odnosno pokušaja da se komunizam provede nenasilno, dobrovoljno i u skladu s liberalnim principima. Primjer koji mi prvi pada na pamet, bio je hippie pokret krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. To je jako dobar primjer iz kojega bismo trebali izvući važnu pouku.

Hipi pokret temelji se na liberalnim principima osobne slobode, mira i jednakosti. U okolnostima vijetnamskog rata, rađa se bunt protiv imperijalističke politike, protiv političkog establišmenta te stotine tisuća mladih odlučuju napustiti takvo društvo i živjeti po vlastitim pravilima. Seksualne slobode i nekritičko gledanje na korištenje droga (osobito LSD) imale su negativne nuspojave, ali taj je pokret ipak ostavio dubok trag i poslao jasnu poruku da mladi žele bolji svijet - bez klasnih, rasnih i drugih podjela.

Ipak, ideja potpunog odbacivanja ekonomskih interesa pojedinca i odbacivanja privatnog vlasništva bila je glavni razlog brze propasti hippie komuna. Ekonomska jednakost može zvučati dobro u teoriji, ali ljudi bez mogućnosti ostvarivanja i povećanja privatnog vlasništva nemaju nikakav poticaj da proizvode, rade i tako služe jedni drugima. Društvo u kojem ne postoji ekonomski poticaj za pojedinca, osuđeno je na propast. Vrlo brzo roditelji su ih prestali financirati, a hipiji kad su se morali brinuti sami za sebe - nisu znali kako. Ideja da svatko posadi i proizvede sebi hranu za život dovodi ubrzo do situacije u kojoj će netko imati više, a netko drugi manje. Ako nema privatnog vlasništva, odnosno ako se ono ne poštuje, vrlo brzo će oni fizički jači ili organiziraniji početi tlačiti slabije koji će biti primorani raditi za njih. Tako su nastale i bande. Na kraju, većini je bilo jasno da to tako ne ide pa je i hippie pokret završio neslavno. Iako i dan-danas postoje razni pokušaji manjih grupa, ovakav način organizacije društva ne može obećati nikakav napredak ni prosperitet.

To je, dakle, liberalizam bez privatnog vlasništva. Hippie pokret trebao bi nam poslužiti kao lekcija kako prolazi društvo koje ne poštuje privatnu imovinu građana i zašto je to poštovanje privatnog vlasništva bitno. Ono je temelj za sve slobode. Prvo, pravo na privatnost ne bi postojalo da nema privatnog vlasništva. Zamislite da nema nikakav prostor u kojem možete, kad želite, biti samo vi i u kojem vi određujete pravila za vaše goste i došljake. Kako biste imali privatnost bez takvog prostora? Nema ni slobode govora bez privatnog vlasništva jer je ono temelj za stvaranje i širenje ideja, a na svom privatnom vlasništvu samo vi određujete čije ćete ideje prihvatiti i kome ćete ustupiti taj prostor, a kome nećete. Bez privatnog vlasništva, bilo tko bi vam mogao visiti stalno nad glavom i govoriti stvari koje želi, vi ga ne biste mogli otjerati niti se skriti od njega u svoj prostor - jer ga ne biste imali!

Zato liberalizam mora biti usko vezan za privatno vlasništvo i to je Ludwig von Mises prvi primijetio izjavivši: "Kad bih morao liberalizam opisati jednom riječju, to bi bila riječ imovina". Liberali prije njega postavili su mnoge druge principe, ali tek je Mises odgovorio na pitanje što je pravi arbitar koji određuje gdje završava sloboda jedne osobe i počinje sloboda druge, a to je privatno vlasništvo.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.