Vezani članci:
Mario Skelin - besplatni sportski vaučer za svako zadarsko dijete
Objavljeno istraživanje: Subvencije stambenih kredita podižu cijene nekretnina
Mario Skelin (HNS): Državni obujam smanjiti, a poljoprivredne poticaje zamijeniti infrastrukturom
Je li vrijeme za novu političku opciju na hrvatskoj sceni?
Štromar je stvarno legenda: Hvali se što je još više mladih obitelji namamio da podignu kredit u banci
Štromar - čovjek koji naporno radi da građani odsele iz Hrvatske
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši
HNS i Pametno bez kandidata na predsjedničkim izborima
Hrebak nije u pravu: Liberali ne bi trebali pozivati na kažnjavanje povika ZDS, evo zašto...
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Naknadna pamet Matije Posavca
Hrebak komentirao rezultat HSLS-a: ʼNisu nam krivi ni labudi ni mediji, sami smo kriviʼ
Hrvatski liberali nisu ušli u EU parlament. Ima li nade za liberalizam u Hrvatskoj?
Liberali napokon imaju za koga glasati
Reakcije iz HNS-a, Pametnog i GLAS-a na izjavu Saše Poljanec-Borić da je HSLS jedina liberalna stranka u Hrvatskoj
Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ
[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?
Kojem HNS-u vjerujete?
EU izbori: Matija Posavec (HNS) odgovara na naša pitanja
Bliže nam se izbori za EU parlament. Zašto su bitni i kome uopće dati glas?
Lažni liberali
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Sad je vrijeme da liberali na vlasti dokažu svoju principijelnost
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Plenković i Dalić se ne moraju brinuti dok im ova dvojica čuvaju leđa
Vrdoljak o PDV-u i proračunu - kad lupiš i ostaneš živ
Lex Stanković: Most i HSLS protiv cenzure, ostali 'liberali' prešutno odobravaju
HNS priznaje da vrši pritisak na HRT
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Novi predsjednik HNS-a: ʼNemam ništa protiv ovakvog intervencionizmaʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: HNS.hr
18.3.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Novi predsjednik HNS-a: ʼNemam ništa protiv ovakvog intervencionizmaʼ

Novi predsjednik HNS-a: ʼNemam ništa protiv ovakvog intervencionizmaʼ


Piše: Mario Nakić
Photo: HNS.hr
18.3.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati (HNS) uspostavila je sigurnu silaznu putanju još prije 5-6 godina i te se putanje čvrsto drži. Posljednji čavao u lijesu ovoj nekoć liberalnoj stranci mogao bi zabiti njen najnoviji predsjednik Stjepan Čuraj.

U intervjuu za Nacional Čuraj je rekao neke stvari koje pokazuju kakvi su njegovi intelektualni dosezi, (ne)razumijevanje političke teorije, ali i smjer u kojem stranka već neko vrijeme ide (i očito neće promijeniti). To je put u propast.

"U svoj program smo stavili, na primjer, i besplatne vrtiće za obitelji slabijeg imovinskog stanja. Primijenili bi se socijalni kriteriji. Svaka obitelj koja bi imala prihode do 50 posto iznosa neto prosječne plaće u Hrvatskoj po članu obitelji (trenutno oko 3400 kuna) ne bi plaćala vrtić, već bi te troškove pokrile država i jedinica lokalne samouprave. To bi bila istodobno i socijalna i demografska mjera."

Priča o "besplatnim vrtićima" je mazanje očiju i populizam. To nema veze s lijevim, desnim, liberalnim - to je jednostavno muljaža. Ne postoji tako nešto kao "besplatni vrtić". Građani ga svakako plaćaju. Pitanje je samo hoće li ga plaćati direktno iz svojih džepova ili kroz poreze.

To čak ne bi bio problem kada bi cijena "besplatnog" vrtića ostala ista kao i dok vrtić nije bio "besplatan". Problem je što neće ostati ista. Kada se nešto plaća iz javne blagajne, tome cijena raste. U klasičnoj teoriji to se zove "prokletstvo javnog dobra". Jednostavno, većina ljudi misli da je to "besplatno" i tako se otvara prostor da "izvođači" (u ovom slučaju to bi bili privatni vrtići) podižu cijene. Na kraju, najviše će to platiti upravo onaj srednji sloj koji čine najuredniji platiše poreza.

Drugi problem kod "besplatnih" vrtića je taj što bi imovinski cenzus značio poticaj za sivu ekonomiju. Ljudi bi htjeli upasti među one s 50% nižom plaćom od prosjeka pa će tražiti da im poslodavac isplati dio plaće "na ruke".

Treći problem je taj što to u Hrvatskoj već postoji. Država i jedinice lokalne samouprave već sada financiraju vrtiće roditeljima slabijeg imovinskog stanja. Koliko je to pomoglo demografskoj slici Hrvatske? Otprilike kao i sufinanciranje stambenih kredita za mlade bračne parove, što je također HNS-ova ideja. Nikakvi državni "socijalni" programi neće pomoći da ljudi ostanu u Hrvatskoj i tu odgajaju djecu ako nema ekonomske perspektive. Dakle, bez slobodnog tržišta nema ništa. Čuraj mrzi tu činjenicu, ali tako je. Socijalizam ne dovodi do blagostanja.

Čuraj je zatim imao potrebu da objasni kako se HNS želi "odmaknuti" od klasičnog liberalizma (to je pohvalno, barem se ne busa u prsa klasičnim liberalizmom kao Hrebak, dok obojica rade sve suprotno). I tu je otkrio svoju viziju onoga što on naziva "moderni liberalizam":

"U širem aspektu uzeli bi se elementi s lijeve i desne strane političkog spektra. Tako bi se otvorio prostor jednoj široj liberalnoj ideji. Danas postoji i snažan intervencionizam u ekonomiji."

Novinar Dragan Đurić, koji je više puta tijekom intervjua imao želju pokazati svoje nerazumijevanje političke teorije i osnova ekonomije, jedva je dočekao da se ubaci: "Ali bez tog intervencionizma ekonomski bismo bili u još većim problemima."

"Nemam ništa protiv takvog državnog intervencionizma", odgovorio je Čuraj. "Bez tog intervencionizma u uvjetima ove krize, kao posljedice pandemije, bilo bi nemoguće ekonomski preživjeti. Pomoć koju su ekonomije dobile i na globalnoj razini i na razini Europe, bila je nužna."

Novinar Đurić je ovaj put u pravu. Njemu, kao zaposleniku u jednoj korporaciji krupnog kapitala koja ovisi o državnom intervencionizmu, sigurno bi bilo gore bez intervencionizma. I Čuraj je u pravu, vjerojatno bi i njemu bilo gore. Ali za većinu građana to se baš i ne može reći.

Kriza koju Čuraj spominje nije uzrokovana pandemijom. Čovječanstvo se suočilo tijekom posljednjih 200 godina s mnogo pandemija, neke su odnijele puno više žrtava, ali nijedna nije uzrokovala ekonomsku krizu i značajan gubitak radnih mjesta. Ova kriza je uzrokovana ODGOVOROM na pandemiju, odnosno intervencionizmom u ekonomiju. Uskraćivanjem prava na rad, na kretanje, na slobodno trgovanje itd. To je uzrokovalo krizu. Pa pričati da je intervencionizam nužan kako bi "izliječio" bolest uzrokovanu intervencionizmom je pomalo smiješno.

Većini ljudi ta "pomoć ekonomiji" čini više štete nego koristi. Recimo, onima kojima je mjesecima zabranjen rad, onima koji su ostali bez posla, onima koji se bore za opstanak...ali i svima koji privređuju na slobodnom tržištu. Jer tko plaća tu pomoć? Ona ne pada s neba. Države ne stvaraju novu vrijednost. Da, tu pomoć plaćaju ljudi koji privređuju na slobodnom tržištu. Bilo da je ta pomoć došla od poreza ili iz svježe tiskanog novca, privatni sektor će to morati platiti.

Iako Đuriću i Čuraju intervencionizam možda dođe kao spas, za većinu ljudi on je štetan, ponekad i poguban. To je čista matematika. Ne postoji računica po kojoj bilo koji intervencionizam koristi većini, uvijek se intervenira da bi se pomoglo nekolicini nauštrb većine. U ovom slučaju, kao i u skoro svakom drugom, to se radi da se pomogne bogatoj eliti - krupnom kapitalu i političarima.

I taj "moderni liberalizam" o kojem Čuraj priča nije ništa novo. To je ideja stara skoro 100 godina. I ona već itekako postoji u hrvatskoj politici. Recimo, stranka Centar - to je baš socijalno-liberalna (ili kako bi Čuraj rekao moderno-liberalna) stranka. To je taj "lijevi liberalizam" o kojem on priča. Puljak, Orešković i Mrak Taritaš to sve već imaju - feminizam, pro-business, LGBT, po potrebi etatizam...Meni se takva politička pozicija ne sviđa jer joj nedostaju principi i dosljednost, ali ima u Hrvatskoj dosta socijalnih liberala i oni će sigurno prepoznati Centar kao svoju opciju. HNS to ne može biti iz vrlo jednostavnog razloga - drži ljestve HDZ-u, a hrvatski soc-liberali preziru HDZ. Eto, to vam je to.

Na kraju, kad čujemo Čurajeva razmišljanja o ekonomiji i društvu, ne može nam biti žao što HNS propada u svakom pogledu. Nekoć ugledna liberalna stranka svela se na kokošarenje za neku poziciju u nekoj javnoj tvrtki. Bez morala i principa, sad se hvataju za populizam. To je valjda znak potpunog raspada.

Ne zaboravite: HNS podržava covid-diktaturu i represivne mjere, HNS je protiv ukidanja obavezne članarine HGK, HNS podržava intervencionizam u ekonomiju i HNS podržava HDZ dok je HDZ na vlasti. Ako se vlast promijeni, HNS će podržati SDP. To je HNS. Ako još ima klasičnih liberala u toj stranci, ako još tamo ima onih kojima je stalo do liberalnih ideala - slobode i jednakosti - takvima je krajnje vrijeme da prijeđu u Fokus. To je trenutno jedina politička opcija koja zasad dosljedno brani liberalne politike. U starim strankama poput HSLS-a, HNS-a i GLAS-a, očito liberali više nemaju što tražiti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.