Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?

2.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?


PIŠE Mario Nakić

Na Facebook stranici Život u Dublinu, popularnoj među Hrvatima koji su otišli ili tek planiraju otići živjeti u Irsku, kao i u nekim iseljeničkim grupama, objavljen je letak inicijative za proglašenje stanovanja ljudskim pravom u Irskoj. Letak poziva na prosvjed u Dublinu zbog previsokih cijena najma stanova u tom gradu.

"I počelo je!! Demonstracija! Zbog nenormalnog stanja ogromnih cijena stanova, kuca! Neki dan sam na radiu cula da je Dublin postao skuplji od Londona. Visoko je na ljestvici najskupljih gradova za zivot.
Cijena dvosobnog stana (trosobni po HR standardu) je od 1600-3000e mjesecno. A kuce iste velicine, 60 godina stare se prodaju za 350 000e-500 000e.", napisala je autorica stranice Život u Dublinu.

Kao što vjerojatno znate, ja sam veliki pobornik imigracije (i zbog toga sam omražen u nekim krugovima). Moji argumenti za imigraciju nemaju veze s ideologijom niti emocijama, nego čistom ekonomijom i masom pozitivnih primjera iz povijesti. Činjenica je da su Irci višestruko profitirali puštanjem imigranata u svoju zemlju - jeftina radna snaga izvana u pravilu služi kao generator ekonomskog rasta i to u kombinaciji s pametnom politikom niske javne potrošnje i niskih poreza dovodi do blagostanja za cijelo društvo.

Međutim, imigracija sa sobom nosi nužno i negativne nuspojave. Tako je, primjerice, SAD danas relativno nesigurna zemlja s visokom stopom kriminala u odnosu na ostatak razvijenog svijeta. Amerikanci, naime, već desetljećima puštaju ilegalne imigrante u državu i sva politička vodstva, iako neće priznati, im gledaju kroz prste - zato što znaju da je to "boostanje" njihovog gospodarstva. Ilegalci se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć, znači da moraju ili raditi bilo što ili će se baviti kriminalom. Veći dio se u pravilu odlučuje da radi najgore poslove, koje domaće stanovništvo ne želi, za iznimno niske plaće. To omogućuje niže cijene proizvoda i usluga za ostatak društva, ali i povećava produktivnost. Netko će reći da je to iskorištavanje, ali bio bi u krivu jer je i takav posao useljeniku bolji od bilo čega što je mogao raditi u zemlji iz koje je došao. Osim toga, velika većina njih se tijekom vremena usavrši, stvori poznanstva i nađe bolji posao. Zato Americi stalno trebaju novi "ilegalci".

Ali manji dio imigranata se ipak odlučuje baviti kriminalom, što itekako utječe na ukupnu sigurnost u zemlji. Američki političari to dobro znaju, ali jednostavna cost-benefit analiza kaže da je relativno visoka stopa kriminala isplativa cijena za gospodarski rast i blagostanje većeg dijela stanovništva.

Članice EU su potpuno otvorile granice međusobno, tako da je lako iz siromašnijih dijelova Unije sasvim zakonito preseliti i postati građanin bogatije članice EU u kojoj ljudi lakše dolaze do prilika i više zarađuju. Tako je Irska, zemlja koja je još prije 6 godina bila gospodarski ispod razine na kojoj je Hrvatska sada, postala obećana zemlja i za mnoge Hrvate. Irska je tijekom svoga ekonomskog booma, koji još uvijek traje, primila stotine tisuća Mađara, Bugara, Rumunja, Estonaca, Litvanaca, Poljaka, Hrvata i drugih, mahom stanovnika nekadašnjih komunističkih država. Ovo je jako bitno za nastavak priče.

Nitko ne sumnja da su upravo imigranti jedan od glavnih generatora rasta irskog gospodarstva. Ali ako uzmemo u obzir činjenicu da su ti imigranti došli iz zemalja u kojima je marksizam već 100 godina najatraktivnija filozofija i ključni dio mentalnog sklopa, može se pretpostaviti da će Irci prije ili kasnije osjetiti negativne nuspojave svoje imigracije.



Vidim da velika većina hrvatskih emigranata nema blagog pojma zbog čega su otišli iz Hrvatske. Oni okrivljuju hrvatske poslodavce za nisku plaću smatrajući da ovdašnji poslodavci zarađuju velike pare preko leđa radnika što je naprosto netočno jer irski poduzetnici ostvaruju deseterostruko veću dobit od hrvatskih. Naši emigranti ne shvaćaju da su njihove mogućnosti u Irskoj veće zato što Irska ima politiku koja im to omogućava. Irska država ima najnižu javnu potrošnju u Europskoj uniji, što omogućava nisko oporezivanje rada i dobiti, a to opet dovodi do privatnih ulaganja, otvaranja radnih mjesta i rasta radničkih plaća. Država koja se ne miješa puno u tržište, koja ne uzima puno radniku ni poslodavcu, daje im slobodu pa poduzetni pojedinci lakše pokreću poslove, a kad im krene onda trebaju i pomoć u radnoj snazi pa zapošljavaju. Zbog njihove konkurencije na tržištu radnici imaju veći izbor kod zapošljavanja, a to dovodi do rasta plaća. As simple as that!

Mnogi Hrvati teško mogu shvatiti ekonomski zakon ponude i potražnje pa im gore opisano nikako nije razumljivo. Iz istog razloga ne mogu shvatiti ni zašto su cijene nekretnina i njihovog najma u Dublinu toliko skuplje nego u Zagrebu. Cijene određuje tržište! Očito je Dublin jako privlačan za useljenike, očito je potražnja za stanovima daleko veća od ponude pa je prirodno i da će cijene rasti. Država vam tu ne može nikako pomoći, eventualno može uzeti više od vaše plaće i onda tim novcem izgraditi javne zgrade u koje bi vas smjestila. Međutim, to bi privuklo još više takvih useljenika i nikada ne bi bilo dovoljno prostora za sve. Onda bi država morala JOŠ VIŠE uzeti od vaše plaće da udomi i njih. Želite li to? Shvaćate li koliko je to besmisleno jer i sami možete više uzeti iz svoje plaće i platiti smještaj po želji, za takve akcije vam ne treba država kao posrednik.

Hrvati se na Facebooku čude zašto su Irci u velikom broju prosvjedovali protiv računa za vodu od 20 eura mjesečno, a "dopuštaju tako visoke cijene stanova". Pa to bi barem trebalo biti jasno, vodu je naplaćivala država i lokalna samouprava putem svojih poduzeća, dakle naplata vode je politička odluka. Cijene stanova su isključivo tržišne i ovise o ponudi i potražnji. Ne može država vama odrediti po kojoj cijeni ćete nekome iznajmljivati svoj prostor pa stoga prosvjed protiv cijena nekretnina i njihovog iznajmljivanja nema baš nikakvog smisla.

Irska je jedna od najbrže rastućih i najprosperitetnijih zemalja u Europi danas, a to je postigla prvenstveno zahvaljujući javnoj štednji. Irska država izdvaja vrlo malo za socijalnu pomoć i to je jedan od glavnih razloga zašto vi, koji ste tamo otišli, imate visoka primanja u odnosu na svoje kolege u Hrvatskoj. Umjesto razbacivanja državnog novca, koji se prikuplja porezima, Irska je uvela relativno visok minimalac i to je za njih socijalna politika. Vjerujem da su irski političari svjesni da minimalac nije realna mjera za rast gospodarstva, oni na to gledaju kao socijalnu mjeru jer su na taj način osigurali da svatko tko radi može platiti smještaj i normalno preživjeti mjesec.

Zahtjevi za "javnim stanovima", ljudskim pravima koja uključuju tuđi rad i usluge, vode direktno u socijalizam, a to dokazano znači siromaštvo i bijedu. Irska bi mogla na kraju, nažalost, platiti visoku cijenu prihvaćanja imigranata iz ex-komunističkih zemalja jer oni će sve više tražiti od države da provodi politike na koje su navikli u svojim rodnim zemljama. Ali upravo zbog tih politika iz svojih rodnih zemalja su i otišli u Irsku, a da toga nisu ni svjesni.

Postoje realni i objektivni razlozi zašto inače iznimno liberalna Švicarska ima striktna ograničenja na useljavanje i uvoz radnika kao i na dobivanje državljanstva. U demokratskom društvu, pogotovo takvom poput Švicarske gdje narod redovito donosi sve bitne odluke direktno na referendumima, imigracija većeg broja ljudi s drugačijim navikama i mentalnim sklopom vrlo brzo bi mogla upropastiti njihov prosperitet i kompletnu gospodarsku politiku. Da je Švicarska prihvatila milijun Hrvata, Rumunja, Poljaka, Bugara i sl., vjeruje li itko da bi onda odbacili na referendumu uvođenje minimalca, UBI-ja i produživanje godišnjeg odmora? Jasno da ne bi. Balkanci bi Švicarsku vrlo brzo pretvorili u Hrvatsku ili Bugarsku. A to bi se, nažalost, kroz 10-ak godina moglo dogoditi Irskoj.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Otvorene i zatvorene granice
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Hrvatska marksistica ljuta na Žižeka što je pristao debatirati s Petersonom: ʼS njima nema razgovoraʼ
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
EU zahtijeva od Irske da mijenja poreznu politiku prema stranim investitorima
Zašto Švedska ima problem s imigrantima, a Irska ne?
Usporedba minimalca u Hrvatskoj i Irskoj nema smisla, evo zašto!
Irski premijer 'oprao' Trumpa u Bijeloj kući: 'I sv. Patrik je bio imigrant'
5 razloga zašto je Irska danas toliko razvijenija od Hrvatske
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: