Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?

2.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?


PIŠE Mario Nakić

Na Facebook stranici Život u Dublinu, popularnoj među Hrvatima koji su otišli ili tek planiraju otići živjeti u Irsku, kao i u nekim iseljeničkim grupama, objavljen je letak inicijative za proglašenje stanovanja ljudskim pravom u Irskoj. Letak poziva na prosvjed u Dublinu zbog previsokih cijena najma stanova u tom gradu.

"I počelo je!! Demonstracija! Zbog nenormalnog stanja ogromnih cijena stanova, kuca! Neki dan sam na radiu cula da je Dublin postao skuplji od Londona. Visoko je na ljestvici najskupljih gradova za zivot.
Cijena dvosobnog stana (trosobni po HR standardu) je od 1600-3000e mjesecno. A kuce iste velicine, 60 godina stare se prodaju za 350 000e-500 000e.", napisala je autorica stranice Život u Dublinu.

Kao što vjerojatno znate, ja sam veliki pobornik imigracije (i zbog toga sam omražen u nekim krugovima). Moji argumenti za imigraciju nemaju veze s ideologijom niti emocijama, nego čistom ekonomijom i masom pozitivnih primjera iz povijesti. Činjenica je da su Irci višestruko profitirali puštanjem imigranata u svoju zemlju - jeftina radna snaga izvana u pravilu služi kao generator ekonomskog rasta i to u kombinaciji s pametnom politikom niske javne potrošnje i niskih poreza dovodi do blagostanja za cijelo društvo.

Međutim, imigracija sa sobom nosi nužno i negativne nuspojave. Tako je, primjerice, SAD danas relativno nesigurna zemlja s visokom stopom kriminala u odnosu na ostatak razvijenog svijeta. Amerikanci, naime, već desetljećima puštaju ilegalne imigrante u državu i sva politička vodstva, iako neće priznati, im gledaju kroz prste - zato što znaju da je to "boostanje" njihovog gospodarstva. Ilegalci se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć, znači da moraju ili raditi bilo što ili će se baviti kriminalom. Veći dio se u pravilu odlučuje da radi najgore poslove, koje domaće stanovništvo ne želi, za iznimno niske plaće. To omogućuje niže cijene proizvoda i usluga za ostatak društva, ali i povećava produktivnost. Netko će reći da je to iskorištavanje, ali bio bi u krivu jer je i takav posao useljeniku bolji od bilo čega što je mogao raditi u zemlji iz koje je došao. Osim toga, velika većina njih se tijekom vremena usavrši, stvori poznanstva i nađe bolji posao. Zato Americi stalno trebaju novi "ilegalci".

Ali manji dio imigranata se ipak odlučuje baviti kriminalom, što itekako utječe na ukupnu sigurnost u zemlji. Američki političari to dobro znaju, ali jednostavna cost-benefit analiza kaže da je relativno visoka stopa kriminala isplativa cijena za gospodarski rast i blagostanje većeg dijela stanovništva.

Članice EU su potpuno otvorile granice međusobno, tako da je lako iz siromašnijih dijelova Unije sasvim zakonito preseliti i postati građanin bogatije članice EU u kojoj ljudi lakše dolaze do prilika i više zarađuju. Tako je Irska, zemlja koja je još prije 6 godina bila gospodarski ispod razine na kojoj je Hrvatska sada, postala obećana zemlja i za mnoge Hrvate. Irska je tijekom svoga ekonomskog booma, koji još uvijek traje, primila stotine tisuća Mađara, Bugara, Rumunja, Estonaca, Litvanaca, Poljaka, Hrvata i drugih, mahom stanovnika nekadašnjih komunističkih država. Ovo je jako bitno za nastavak priče.

Nitko ne sumnja da su upravo imigranti jedan od glavnih generatora rasta irskog gospodarstva. Ali ako uzmemo u obzir činjenicu da su ti imigranti došli iz zemalja u kojima je marksizam već 100 godina najatraktivnija filozofija i ključni dio mentalnog sklopa, može se pretpostaviti da će Irci prije ili kasnije osjetiti negativne nuspojave svoje imigracije.



Vidim da velika većina hrvatskih emigranata nema blagog pojma zbog čega su otišli iz Hrvatske. Oni okrivljuju hrvatske poslodavce za nisku plaću smatrajući da ovdašnji poslodavci zarađuju velike pare preko leđa radnika što je naprosto netočno jer irski poduzetnici ostvaruju deseterostruko veću dobit od hrvatskih. Naši emigranti ne shvaćaju da su njihove mogućnosti u Irskoj veće zato što Irska ima politiku koja im to omogućava. Irska država ima najnižu javnu potrošnju u Europskoj uniji, što omogućava nisko oporezivanje rada i dobiti, a to opet dovodi do privatnih ulaganja, otvaranja radnih mjesta i rasta radničkih plaća. Država koja se ne miješa puno u tržište, koja ne uzima puno radniku ni poslodavcu, daje im slobodu pa poduzetni pojedinci lakše pokreću poslove, a kad im krene onda trebaju i pomoć u radnoj snazi pa zapošljavaju. Zbog njihove konkurencije na tržištu radnici imaju veći izbor kod zapošljavanja, a to dovodi do rasta plaća. As simple as that!

Mnogi Hrvati teško mogu shvatiti ekonomski zakon ponude i potražnje pa im gore opisano nikako nije razumljivo. Iz istog razloga ne mogu shvatiti ni zašto su cijene nekretnina i njihovog najma u Dublinu toliko skuplje nego u Zagrebu. Cijene određuje tržište! Očito je Dublin jako privlačan za useljenike, očito je potražnja za stanovima daleko veća od ponude pa je prirodno i da će cijene rasti. Država vam tu ne može nikako pomoći, eventualno može uzeti više od vaše plaće i onda tim novcem izgraditi javne zgrade u koje bi vas smjestila. Međutim, to bi privuklo još više takvih useljenika i nikada ne bi bilo dovoljno prostora za sve. Onda bi država morala JOŠ VIŠE uzeti od vaše plaće da udomi i njih. Želite li to? Shvaćate li koliko je to besmisleno jer i sami možete više uzeti iz svoje plaće i platiti smještaj po želji, za takve akcije vam ne treba država kao posrednik.

Hrvati se na Facebooku čude zašto su Irci u velikom broju prosvjedovali protiv računa za vodu od 20 eura mjesečno, a "dopuštaju tako visoke cijene stanova". Pa to bi barem trebalo biti jasno, vodu je naplaćivala država i lokalna samouprava putem svojih poduzeća, dakle naplata vode je politička odluka. Cijene stanova su isključivo tržišne i ovise o ponudi i potražnji. Ne može država vama odrediti po kojoj cijeni ćete nekome iznajmljivati svoj prostor pa stoga prosvjed protiv cijena nekretnina i njihovog iznajmljivanja nema baš nikakvog smisla.

Irska je jedna od najbrže rastućih i najprosperitetnijih zemalja u Europi danas, a to je postigla prvenstveno zahvaljujući javnoj štednji. Irska država izdvaja vrlo malo za socijalnu pomoć i to je jedan od glavnih razloga zašto vi, koji ste tamo otišli, imate visoka primanja u odnosu na svoje kolege u Hrvatskoj. Umjesto razbacivanja državnog novca, koji se prikuplja porezima, Irska je uvela relativno visok minimalac i to je za njih socijalna politika. Vjerujem da su irski političari svjesni da minimalac nije realna mjera za rast gospodarstva, oni na to gledaju kao socijalnu mjeru jer su na taj način osigurali da svatko tko radi može platiti smještaj i normalno preživjeti mjesec.

Zahtjevi za "javnim stanovima", ljudskim pravima koja uključuju tuđi rad i usluge, vode direktno u socijalizam, a to dokazano znači siromaštvo i bijedu. Irska bi mogla na kraju, nažalost, platiti visoku cijenu prihvaćanja imigranata iz ex-komunističkih zemalja jer oni će sve više tražiti od države da provodi politike na koje su navikli u svojim rodnim zemljama. Ali upravo zbog tih politika iz svojih rodnih zemalja su i otišli u Irsku, a da toga nisu ni svjesni.

Postoje realni i objektivni razlozi zašto inače iznimno liberalna Švicarska ima striktna ograničenja na useljavanje i uvoz radnika kao i na dobivanje državljanstva. U demokratskom društvu, pogotovo takvom poput Švicarske gdje narod redovito donosi sve bitne odluke direktno na referendumima, imigracija većeg broja ljudi s drugačijim navikama i mentalnim sklopom vrlo brzo bi mogla upropastiti njihov prosperitet i kompletnu gospodarsku politiku. Da je Švicarska prihvatila milijun Hrvata, Rumunja, Poljaka, Bugara i sl., vjeruje li itko da bi onda odbacili na referendumu uvođenje minimalca, UBI-ja i produživanje godišnjeg odmora? Jasno da ne bi. Balkanci bi Švicarsku vrlo brzo pretvorili u Hrvatsku ili Bugarsku. A to bi se, nažalost, kroz 10-ak godina moglo dogoditi Irskoj.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Otvorene i zatvorene granice
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Hrvatska marksistica ljuta na Žižeka što je pristao debatirati s Petersonom: ʼS njima nema razgovoraʼ
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
EU zahtijeva od Irske da mijenja poreznu politiku prema stranim investitorima
Zašto Švedska ima problem s imigrantima, a Irska ne?
Usporedba minimalca u Hrvatskoj i Irskoj nema smisla, evo zašto!
Irski premijer 'oprao' Trumpa u Bijeloj kući: 'I sv. Patrik je bio imigrant'
5 razloga zašto je Irska danas toliko razvijenija od Hrvatske
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Irci idu na referendum o dekriminalizaciji pobačaja i svetogrđa
Ovi Irci su se vjenčali iako su obojica heteroseksualci, ali imaju dobar razlog...
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: