Vezani članci:
Njemačka policija nezakonito prikupila podatke preko aplikacije za praćenje covida
Na izlogu njemačkog dućana osvanuo natpis ʼNecijepljeni nepoželjniʼ. Vlasnik: ʼSramim seʼ
Njemački list Bild traži od djece oprost ʼjer vlada nećeʼ
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Njemački liberali traže popuštanje mjera, popularnost im raste
Štagljar optužuje Slovence da se ne pridržavaju mjera, laže o Kanadi i Njemačkoj
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Želite antifašistički zakon kao u Njemačkoj? Promijenit ćete mišljenje kad vidite tko je sve kažnjen...
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Liberali ipak ušli u bavarski parlament i imaju jedan uvjet za podršku novoj vladi
Anketa ZDF-a: Velika većina Nijemaca nema problema s izbjeglicama
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima
Fact-checker: Njemačka, imigranti i seksualna zlostavljanja
Njemačka nudi novac imigrantima da se dobrovoljno vrate u svoju zemlju
Njemački liberali napuštaju pregovore zbog nemogućnosti dogovora sa zelenima
Njemački ustavni sud: Binarna rodna kategorija u dokumentima krši pravo na privatnost
Dvije ekstremističke stranke ušle su u Bundestag, a mediji pišu samo o jednoj
Liberali se vraćaju u Bundestag, a vjerojatno i u Vladu
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Lekcija za Tolušića: Ovako izgleda trgovački centar bez uvozne robe
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?


Piše: Branimir Perković
14.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?

Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?


Piše: Branimir Perković
14.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Debata o tome koji je socio-ekonomski sustav bolji, kapitalizam ili socijalizam, traje minimalno od samog Marxa kao idejnog utemeljitelja cjelokupnog sklopa nazvanog komunizam, a za koji bi socijalizam bio tek "uvod". Ali iako je Marx prvi ponudio sveobuhvatni idejni sklop ideja koje su se poslije nazivali komunističke i socijalističke, nije bio prvi koji je zagovarao takve ideje.

Debatu kapitalizam vs. socijalizam nije dokinuo ni propast komunističkog bloka pod vodstvom SSSR-a. Ni napuštanje socijalističkih politika u Kini i to od strane same komunističke partije. Ni propast najnovijeg socijalističkog eksperimenta u Venezueli. Ni evidentni neuspjeh socijalizma na Kubi ili u Sjevernoj Koreji. Zbog čega se ta debata nastavlja unatoč nekoliko desetaka primjera propasti socijalističkih režima?

Ako želimo raščlaniti pitanje, možemo ga podijeliti na ekonomski, društveni i moralni aspekt. Zašto se još uvijek zagovara socijalizam kao gospodarsko uređenje iako nijedna socijalistička ekonomija nije stvorila prosperitetno i gospodarski održivo društvo? Zašto se socijalizam zagovara kao društveno poželjan iako je svako socijalističko društvo završavalo u totalitarizmu, s krizom društvenih institucija, u vladavini podobnosti, a ne sposobnosti i na kraju u velikom iseljavanju ljudi iz država s takvim socio-ekonomskim uređenjima?

Ako pitate socijaliste, razlog neuspjeha socijalizma nikada nije njegova neefikasnost, ubojitost, inherentna totalitarnost ili nehumanost. Razlog zbog čega je socijalizam uvijek propadao, a kapitalizam dovodio do pada siromaštva, rasta slobode i općeg društvenog napretka nikada nije u samim ideološkim postavkama socijalizma nego uvijek u nekim vanjskim faktorima - od geografije, kulture, religije, startne pozicije, ljudske prirode ili puke sreće.

Postoji li onda primjer gdje su stanovništvo, kultura, geografska pozicija i startna pozicija bili isti ili približno isti, a da su se u istim okolnostima počele razvijati odvojeno, jedan dio kroz kapitalizam, a drugi kroz socijalizam?

Upravo takav primjer je nastao iza Drugog svjetskog rata porazom Hitlerove Njemačke i okupacijom istoka od strane SSSR-a, a zapada od strane SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Istočna Njemačka je pod patronatom SSSR-a prihvatila socijalističko ekonomsko uređenje, a Zapadna Njemačka pod patronatom SAD, UK i Francuske je prihvatila kapitalizam.

Ta situacija nam pruža gotovo idealan primjer za proučavanje dugoročnih učinaka dvaju ekonomskih sustava. Jednostavno rečeno, dva kulturološki, nacionalno, društveno, geografski i gospodarski slična područja su uspostavila dva različite tipa institucija i politika.



Zapadna Njemačka je izabrala (tj. bila je prisiljena izabrati) višestranačje, slobodno tržište, poduzetničke slobode, razvoj financijskih institucija, slobodu kretanja, slobodu vjeroispovijesti, medijske slobode i sve ostalo što čini liberalnu demokraciju te kapitalističko gospodarstvo. Istočna Njemačka je krenula putem jednostranačja, ukidanja građanskih sloboda, ograničavanja kretanja stanovništva, državnog planiranja, kontrole cijena i proizvodnje te strogu kontrolu medija tj. sve što su činile i ostale zemlje socijalističkog bloka.

Rezultat je bio velika gospodarska divergencija između dvije Njemačke, pa je tako Istočna Njemačka 1991. bila na tek nešto više od 40% BDP-a po stanovniku Zapadne Njemačke. Takav nerazmjer u ekonomskoj snazi je nemoguće zanemariti. Ali, ipak će socijalistički apologeti pokušavati opravdati i takav razvoj događaja.

Prvo će vjerojatno spomenuti da je SAD pomagao Zapadnu Njemačku i od nje stvorio ekonomsko čudo. Istočna Njemačka nije dobivala takvu pomoć od SSSR-a pa je bila u puno goroj poziciji. Ipak, to je krivo rezoniranje jer pretpostavlja da je novčana pomoć tzv. Marshallovog plana bila toliko velika da je odgovorna za obnovu Zapadne Njemačke, kao i cijele zapadne Europe. Ekonomski povjesničari su zaključili da je udio Marshallovog plana u BDP-u zapadnoeuropskih zemalja od 1948.-1951. Bio u prosjeku 3%. U Zapadnoj Njemačkoj nikada nije prelazio 5% udjela u BDP-u. Izračuni pokazuju da je utjecaj Marshallovog plana na godišnji rast BDP-a zemalja zapadne Europe bio oko 0,3%, tj. da je BDP tih zemalja (među kojima je i Zapadna Njemačka) godišnje rastao za 0.3% više zbog samog Marshallovog plana. A rast BDP-a Zapadne Njemačke poslije razaranja 2. svjetskog rata je prelazio 10% godišnje, i održavao se iznad 5% u sljedećim desetljećima.

Tako da gotovo sigurno nije sama financijska pomoć ta koja je podigla Zapadnu Njemačku, već se više radi o institucionalnim zahtjevima SAD-a za pruženu financijsku pomoć. A to su institucionalni elementi kapitalizma i liberalne demokracije.

Drugi argument koji će socijalisti izvući je da su Istočna i Zapadna Njemačka već bile povijesno gospodarski različite. Možda, ali teško da je ta razlika bila tolika da je istok Njemačke bio tek 40% razvijen u odnosu na zapadni. Uostalom, upravo je istočni dio bio područje Prusije, koja je svojom gospodarskom i vojnom dominacijom ujedinila cijelu Njemačku. Istok je također bio mjesto glavnog grada, a nepisano povijesno pravilo kaže da je glavni grad središte administrativne, kulturne i gospodarske moći. Teško da je i sami Hitler zanemarivao Berlin i okolno područje, ma koliko bio zaljubljen u Bavarsku. Zaboravljaju se i trgovački gradovi Hanzetske lige koji su bili smješteni na obali Baltičkog mora istočnog kao i zapadnog dijela Njemačke. A također je istočni dio bio vjerski puno više homogen protestantski dio, dok je zapadni bio vjerski podijeljen između protestantizma na sjeveru i rimokatoličanstva na jugu.

Upravo je iz promatranja kasne srednjovjekovne Njemačke te vjerske podjele na protestantski i rimokatolički dio nastala poznata Webberova teorija o tome kako je „protestantska etika“ bolja za razvoj kapitalizma od rimokatoličanstva. Tako da se ne može tvrditi da je Zapadna Njemačka imala izražene kulturološke i startne prednosti u odnosu na Istočnu.

Jedino objašnjenje za veliku divergenciju nakon 1945. ostaje efikasnost kapitalističkih socio-ekonomskih politika i neefikasnost socijalističkih politika. Šteta koju je socijalizam napravio Istočnoj Njemačkoj je dugoročna i tijekom 45 godina su stvorene toliko duboke ekonomske razlike, ali ne samo ekonomske, da ni više od 25 godina zajedničke države i institucija te milijarde eura koje su oduzete poreznim obveznicima sa područja nekadašnje Zapadne Njemačke da bi se pomoglo područjima nekadašnje Istočne Njemačke nije dovoljno za ispraviti sve ono što je socijalizam prouzrokovao. Do 2012. je istočna Njemačka dosegla 70% BDP per capita zapadnog dijela zemlje, ali se zadnjih godina tzv. „catch-up“ efekt usporava.



Ekonomske razlike između nekadašnje Istočne Njemačke i Zapadne Njemačke su još uvijek velike i pitanje je hoće li se ikada izjednačiti. Jer problem s 45 godina socijalizma nije samo gospodarski, on je možda ponajmanje gospodarski. Problem je društveni, moralni i kulturni. Zgrade je lako nanovo izgraditi, proizvodnju pokrenuti, ali se ljudska navike sporo mijenjaju.

Za primjer, jedno istraživanje iz 2014. je pokazalo da i dan-danas ljudi koji su odrasli i živjeli u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj više varaju od ljudi koji su odrasli i živjeli u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj.

Socijalizam ne ostavlja za sobom samo ekonomske i institucionalne ruševine nego i kulturološke, moralne i društvene. Ideal „socijalističkog novog čovjeka“ kojeg su zamišljali socijalistički intelektualci se nikada ne obistini već postupno nastaje čovjek iskrivljenih vrijednosti, nesposoban za vlastite misli, kritičko razmišljanje, slobodu, čestitost i pravednost, a istodobno pun zavisti, prevarantskog oportunizma, totalitarnih tendencija i robovskih težnji.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.