Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije

9.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije

Onima koji su gledali HRT-ovu emisiju Otvoreno na temu mirovina i održivosti mirovinskog sustava sigurno je negdje odzvanjala izreka koja se pripisuje Ivi Andriću (iako ne postoje nikakvi dokazi da je on to rekao ili napisao) o tome kako "dođu vremena kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati". Ako se nisu sjetili te izreke, sigurno im se nešto slično vrtjelo po glavi.

Ta emisija bi se mogla iskoristiti za jedan dobar sociološki diplomski rad o tome kako jedno društvo može toliko nisko past da osoba poput Silvana Hrelje sjedi u Saboru. Naravno, imali smo i gorih slučajeva, ali malo tko je toliko dobro objedinio svu tugu propasti jednog društva u jednoj osobu.

Gospodin Hrelja je na pitanje demografa Stjepana Šterca o tome što će se dogoditi ako 500 tisuća ljudi koji rade i održavaju mirovinski sustav iseli odgovorio: "Pa, ostvarit će mirovinu u Njemačkoj. Tamo ima milijun otvorenih radnih mjesta." Kada ga je g. Šterc priupitao otkud će država nadomjestiti gubitak uplata u mirovinski stup ako radnici odu u inozemstvo, on odgovara: "Pa iz poreznih prihoda, ljudi! Zato služi država. Ovo je socijalna država, nije liberalna država".

I Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je oduševio slušateljstvo s legendarnom izjavom: "Ja sam živio u Americi i sustav mirovina je okrutan! Ako ne zaradite, nemate mirovinu!"

Zamislite, u tom nehumanom kapitalizmu ako ne zaradite, nemate mirovinu. Strašno! Zar nije bolje kao g. Hrelj s 45 godina postati saborski zastupnik stranke umirovljenika. Razmislite malo o tome, netko je s 45 godina bio umirovljenik, što su za mnoge najproduktivnije godine života u poslovnom smislu.

Može se slobodno reći da smo gledajući Hrelju gledali osobu koja utjelovljuje puno negativnih pojava u Hrvatskoj. Čovjek je saborski zastupnik umirovljenika s više od 16.000 kn neto plaće i hvali se svojim sramotnim nepoznavanjem ekonomije, vjerom u svemoćnu državu te da se građani mogu oporezivati i do 100%.

Problemi s hrvatskim mirovinskim sustavom su jasni svima osim najvećim ekonomskim analfabetima. Odnos umirovljenika i zaposlenih je manji od 1 umirovljenik na 1,2 zaposlena. To je sasvim neodrživo u sustavu „međugeneracijske solidarnosti“ gdje oni koji rade uplaćuju u mirovinski sustav novce za trenutne umirovljenike. To je bilo dobro rješenje kada su na jednog umirovljenika dolazila 3, 4 i više radnika, ali u sadašnjim uvjetima je sasvim neodrživo, posebno jer je velik dio zaposlenih također neto primatelj iz proračuna tj. rade u javnom sektoru. Ukupno, u hrvatskom sustavu nema više od 16 posto ljudi koji su cijeli životni vijek uplaćivali dužne poreze i doprinose, što je vrlo malo u odnosu na prosjek zemalja Europske unije, gdje se taj isti udio kreće od 40 do 50 posto.

Tvrdnja da ne postoji problem i da će se eventualno buduće padanje omjera radnika i umirovljenika (tj. kada bude 1 umirovljenik na manje od jednog radnika) biti održavano tako da se podigne porezno opterećenje, je plod ili sasvim ekonomski nepismenog ili sasvim zlonamjernog uma.

U Sabor bi trebali biti birani najbolji, najpametniji i najzaslužniji ljudi u nekoj zemlji, pa razmislimo koliko saborskih zastupnika odgovara tome opisu. Hrelja sigurno spada u grupu onih koji po objektivim kriterijima ne zaslužuju biti u Saboru jer su njegove „kvalitete“ sasvim suprotne od najpoželjnijih.

On je stoga odličan primjer negativne selekcije, kako unutarstranačke, tako i opće. Hrvati konstantno biraju za svoje zastupnike one koji im obećaju privilegije, a ne one koji obećaju promjene. Biraju one koji čuvaju status quo a ne one koji žele mijenjati stvari na bolje. Biraju najposlušnije, a ne najsposobnije.

Unutarstranačka demokracija ne postoji i strankama vladaju svojevrsna vladarska vijeća iz sjene koja selektiraju podobne, a ne sposobne.

Meni je žao svih umirovljenika koji imaju male mirovine, ali ako je samo 16 posto njih odradilo puno radni vijek, onda se nemaju pravo pozivati na nekakvu nepravdu.

Ako se itko ima pravo pozivati na nepravdu to su mladu, kojima su stari u naslijeđe ostavili zemlju s toliko puno problema da ni kada bi sada krenuli sve to rješavati, pitanje je bi li mogli zaustaviti demografsko i ekonomsko odumiranje. G. Hrelja je možda prenaglašeni primjer, ali ipak predstavlja prosječnog hrvatskog umirovljenika po svim stavovima. Na kraju krajeva, oni su ga i izabrali u Sabor.

Ma koliko to bezobrazno zvučalo, moram reći mladima da nisu dužni iskazivati poštovanje prema starijima. Poštovanje se zaslužuje, a mnogi ga nisu zaslužili.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: