Hrvati rade nedjeljom upola manje od Šveđana

22.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
Zašto je teza o klerikalizaciji Hrvatske potpuno neutemeljena
Austrija nema more, a čak i preko ljeta zarađuje od turizma više od Hrvatske
Muškarac rodio dijete svojoj ženi: 'Mi smo normalna obitelj!'
ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
Bivši vođa britanskih konzervativaca: ʼRat protiv kanabisa je izgubljen, trebamo novi pristupʼ
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
'Država je diler socijalne pomoći i kao takva, ne može ti biti prijatelj'
Fronta bez radnika: Buržoasko vodstvo i nezaposleno članstvo
Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?
Plenković pokušava kopirati Kolindu, ne ide mu
Sorry, nostalgičari! Bivša država danas ne bi funkcionirala
Feministice trebaju prihvatiti činjenicu da ih ogromna većina žena ne podržava
Isprika čitateljima zbog dezinformacije
Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ
Johnny Rotten treba biti uzor mladima, a iz njegove priče ljevičari bi mogli izvući pouku
Unutarstranački sukob u HDZ-u nije svjetonazorski
Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?
Čime se Plenković hvali, normalan čovjek bi se toga sramio. Ovo je istina o rastu BDP-a...

Hrvati rade nedjeljom upola manje od Šveđana


PIŠE Mario Nakić

Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista još nedavno nam se smijao s plakata na kojima piše "Za Hrvatsku koja radi 365 dana u godini", a sad poteže pitanje zabrane rada nedjeljom. Kao pravi predstavnik EFZG-a, on je za zabranu:

"Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku građana i da, s druge strane, radno vrijeme tijekom tjedna mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge. Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj."

Jurčić nije u pravu. Postoje mnoga ekonomska istraživanja o utjecaju rada nedjeljom na gospodarstvo, radnike i poslodavce i rezultati variraju od područja do područja i od zemlje do zemlje. Tako je nedavno istraživanje Eurofounda, organizacije za radnička prava u Europskoj uniji, došlo do zaključka kako "neuobičajeno radno vrijeme može imati negativne utjecaje na zdravlje radnika i veće izostanke s posla, što utječe negativno i na same kompanije". Međutim, to se istraživanje nije baziralo samo na rad nedjeljom, nego je veći fokus stavilo na rad noću. Ali znanstveni rad na Sveučilištu u Pennsylvaniji o deregulaciji rada nedjeljom u zemljama EU dolazi do zaključka kako liberalizacija zakona donosi "niz pogodnosti i za radnika i za poslodavca, prvenstveno zato što im daje slobodu da si bolje organiziraju vrijeme. Osim toga, zabrana rada nedjeljom ograničava mogućnosti kupaca koji imaju manje vremena da isprobaju i provjere robu koju žele kupiti".

Postoje istraživanja koja direktno pobijaju Jurčićevu tezu kako rad nedjeljom nema pozitivan utjecaj na ekonomiju. U Nizozemskoj, gdje je provedena deregulacija tako da su odluke o radu nedjeljom spuštene s nacionalne na lokalnu razinu, znanstvenici su došli do zaključka kako su kompanije u općinama koje su rad nedjeljom dozvolile ostvarile veću dobit nego one u općinama koje su rad nedjeljom zabranile, osobito u uslužnim djelatnostima i trgovini. Kupci su iz općina gdje je rad nedjeljom zabranjen išli u shopping u susjednu općinu gdje je dozvoljen, što je dovelo i do boljih plaća radnicima koji rade nedjeljom.

Prema stranici Eurofounda, tijekom zadnjih 20-ak godina Europa bilježi uglavnom deregulacije rada, u što spada i smanjenje restrikcija za rad vikendom. U 2015. godini više od polovine radnika u Europskoj uniji radilo je nedjeljom bar ponekad, a 23% ih je radilo najmanje tri nedjelje u mjesecu. Udio radnika koji rade bar jednom nedjeljom u mjesecu porastao je s 27% u 2005. na 30% u 2015. godini. Najviše se nedjeljom radi u Švedskoj (svaka druga zaposlena osoba radi najmanje jednu nedjelju u mjesecu), a slijede Danska, Finska, Estonija, Irska i UK. Hrvatska je u zlatnoj sredini s 33%. Najmanje je onih koji rade nedjeljom u Njemačkoj (21%).



Trendovi pokazuju da zakoni diljem EU tijekom zadnjih 10 godina idu ka što većoj deregulaciji i liberalizaciji rada nedjeljom, što znači da zemlje popuštaju s restrikcijama, iako ima i nekih iznimaka koje idu ili su pokušale ići u suprotnom smjeru.

U Francuskoj postoji konsenzus među trgovcima, poslodavcima, radnicima i sindikatima da je zakon iz 1990. previše kompliciran. On generalno zabranjuje rad nedjeljom, ali dozvoljava jako puno iznimaka. Ankete pokazuju da je velika većina građana Francuske za rad nedjeljom ukoliko će on biti dvostruko plaćen. Macronov zakon iz 2015. (tada je Macron bio ministar u socijalističkoj vladi) dozvolio je lokalnim vlastima da izaberu 12 nedjelja u godini kada svi mogu raditi, a u određenim turističkim mjestima dozvolio je rad svake nedjelje.

Poljska vlada je 2014. godine proširila uvjete pod kojima kompanije mogu raditi nedjeljom, što je povećalo fleksibilnost rada i bolju organizaciju vremena za radnike i poslodavce. U ljeto 2015., nakon provedene stručne analize, dopušteno je i velikim trgovačkim centrima u Engleskoj i Walesu da budu otvoreni nedjeljom i popodne. Njihovo je istraživanje utvrdilo da je dotadašnji zakon diskriminirao velike kompanije i trgovce na tržištu.

Mađarska je zabranila rad nedjeljom, ali ta je zabrana trajala samo godinu dana (od 2014. do 2015. godine). Pokazalo se da se zabrana nije svidjela četvero od pet Mađara, a čak su i zaposlenici u trgovačkim centrima bili protiv nje. Shvativši pogrešku mađarska je vlada povukla zabranu.

Jurčićeva ideja o zabrani rada nedjeljom potpuno je u suprotnosti s europskim trendovima. Europa teži deregulaciji i liberalizaciji rada, a Hrvati nekako stalno žele ići u suprotnom smjeru.



Čudi me što profesori s Ekonomskog fakulteta ne prate ekonomska događanja u našem susjedstvu i drugim zemljama unutar Europske unije, kao ni rezultate politika kakve predlažu za Hrvatsku. Još prije par mjeseci Ljubo Jurčić je pričao nešto o radu nedjeljom, a tada je dao još gore argumente:

"Ja sam za zabranu rada subotom popodne i nedjeljom! To je austrijski i njemački sustav, ali i šire. Dućani četvrtkom rade duže, ljudi koji idu na izlete ne moraju u dućan za vikend, nego to obave četvrtkom jer trgovine tada rade do 10 navečer. Isto tako, radnu aktivnost prebacujete iz trgovine koja je najjednostavnija, u restorane i hotele gdje roba koju ste prodali u trgovine prođe još dva do tri procesa obrade… Kada u turističkom mjestu prodate hranu u trgovini, imate samo hranu, a ako je servirate u restorani ili bifeu, već imate perača, konobara, kuhara...

U turističkim središtima u Austriji i Italiji više nema otvorenih dućana, potrošiti morate u restoranu! Time se umnožava zaposlenost i posao cvate. Nedjeljnim radom urušava se obitelj, koja je temeljna jedinica svakog društva sa svojim vrijednostima, običajima i tradicijom. Obitelj se ne smije spontano razvijati, morate je zaštiti od svih negativnih utjecaja, a jedna od njih je i ta da se ljudi ne druže jer su nedjeljom na radnom mjestu. Naročito su tu pogođene žene i majke koje drže tri kuta kuće."

Ljubo Jurčić govori kao da samo djelatnici u trgovačkim centrima imaju obitelj. Po njemu, zabrana bi se trebala odnositi samo na trgovine, ali ne i na restorane i kafiće. A što je sa zaposlenicima restorana i kafića, oni nemaju obitelj, nisu majke i nemaju djecu? Oprostite, ali ovakvi ljudi bi trebali biti što dalje od sveučilišta, mislim da to ne trebam objašnjavati.



Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

I robot-policajac je, na kraju krajeva, i dalje policajac.

Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tko je Abiy Ahmed, etiopljanski premijer koji je osvojio Nobela za mir?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska opet živi u devedesetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.

Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je smisao školstva?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je objasniti kako su ga kritičari pogrešno interpretirali pa se uspio još više zakopati.

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU

Škola

PIŠE: LUDWIG VON MISES

Iz knjige 'Liberalizam' (1927), odlomak: Liberalizam i političke stranke

Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: