Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza

5.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Vrlo je teško postići ekonomski napredak u uvjetima kad je otkazivanje ugovora o radu lošem ili neproduktivnom radniku iznimno riskantan potez.
PIŠE: BORNA BJEDOV

Više od istog autora
5 razloga zašto jednakost u primanjima nema veze s pravednošću
Zašto obavezno cijepljenje u Hrvatskoj štiti osobne slobode
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Nema razloga za paniku: Rast uvoza mesa je dobra vijest
Što je 'neutralnost interneta': 3 ključna problema
Američko zdravstvo je privatno, a ne valja. Evo zašto...
Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje

Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza

Vrlo je teško postići ekonomski napredak u uvjetima kad je otkazivanje ugovora o radu lošem ili neproduktivnom radniku iznimno riskantan potez.
PIŠE Borna Bjedov

Jedna od prepreka za ekonomski razvoj u Hrvatskoj je prevelik sentiment prema ljudima koji loše obavljaju svoj posao. Hrvati ne podržavaju otpuštanja u javnom, a ni privatnom sektoru jer im je žao tih ljudi. Imaju osjećaj kao da više nikada neće pronaći posao. To je naravno potpuna iluzija, pogotovo u vrijeme (doduše skromnog) rasta gospodarstva.

Takav mentalitet vidi se i u drugim sferama spašavanja neuspješnih ekonomskih subjekata: minimalne cijene otkupa i poticaji za poljoprivrednike, subvencije brodogradilištima i raznim gubitašima, prisilne konverzije kredita u švicarcima čiji će trošak na kraju platiti porezni obveznici. Tu je i progresivno oporezivanje (veće porezne stope za ljude i firme s većim prihodima). Sve ove navedene mjere koje provodi Republika Hrvatska znače kažnjavanje produktivnosti i subvencioniranje neuspjeha na račun uspješnih. S pravom se pitate kako je moguće očekivati značajan gospodarski rast ukoliko snažno kažnjavamo produktivnost, a potičemo neproduktivnost.

Zašto je mogućnost lakog davanja otkaza tako važna za napredak i javnog i privatnog sektora? Jer upravo ona omogućuje da na pravo mjesto dođe najbolja osoba koja može obavljati upravo taj posao. Svako blokiranje tog procesa ugrožava kvalitetu institucija i kompanija, posljedično smanjujući gospodarski rast, a time i rast životnog standarda koji svi toliko želimo.

Hrvatski jal prema otkazima proizlazi i iz straha pojedinca za vlastitu poziciju. Mnogi uopće ne percipiraju da to što će osoba A lakše dobiti otkaz znači da će osoba B lakše naći posao, jer će biti više slobodnih radnih mjesta. Također, osoba A će lakše naći posao, ali na nekom drugom mjestu za koje je bolje kvalificirana i ima primjerenija znanja. To što Hrvati ne gledaju na taj način ovu problematiku zapravo pokazuje i da su pomireni sa statusom quo glede osobnog ekonomskog dosega i žele ga pošto-poto sačuvati bez motivacije za napredovanjem, što je jako zabrinjavajuća činjenica. Hrvati u otkazu kao pojavi vide rizik za svoje sinekure, umjesto priliku za napredovanjem zbog otvaranja slobodnog radnog mjesta.

Kažu da su službenici u javnom sektoru zaštićeni kao koale. Tamo se otkaz skoro pa i ne može dobiti, a plaća je fiksna i sjeda svaki mjesec neovisno o kvaliteti i kvantiteti obavljenog posla. Zapitajte se je li to glavni uzrok gomile loših iskustava s cjelokupnom hobotnicom državnog aparata i kakva su s druge strane iskustva kada prihod pružatelja usluge direktno ovisi o zadovoljstvu kupaca, što je slučaj u privatnom sektoru na slobodnom tržištu.


Za kraj, želio bih reći da ovo nije kritika pojedinih osoba, već ekonomskog sustava i mentaliteta. Ljudi koji loše rade jer imaju siguran posao zahvaljujući takvoj državnoj regulativi ili činjenici da su u državnoj firmi, nisu loše osobe. Loš je jedino ovaj sustav koji ih potiče na neproduktivnost i nerad.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Borna Bjedov je student iz Zagreba, zaljubljenik u ekonomiku, investicije i neuroznanost. Slobodu pojedinca da odlučuje o svojoj sudbini vidi kao jedini put prema napretku čovječanstva. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: