Hrvati u prosjeku rade 9 godina kraće od Šveđana

FOTO: Eurostat
22.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
1

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Hrvati u prosjeku rade 9 godina kraće od Šveđana

Na bogatstvo naroda utječu različiti faktori, a jedan od najvažnijih je produktivnost. Uz to što je Hrvatska već osakaćena po tom pitanju zbog nedavnog rata koji je mnoge izbacio iz radnog stroja, na produktivnost bitno utječu i zakoni koji reguliraju posao i rad. Hrvatski Zakon o radu je rak rana našeg društva, a njegove posljedice vidimo i po prosječnom radnom vijeku u odnosu na druge narode unutar Europske unije.

Prema podacima Eurostata objavljenim prošle godine, prosječna dužina radnog vijeka građana Hrvatske 2015. godine bila je 32 i pol godine. Po ovoj statistici nalazimo se pri samom začelju ljestvice EU zemalja. Gore od nas su samo Italija (30 godina), Bugarska (32) i Grčka (32). Najduži radni vijek imaju Šveđani (41 godinu), a slijede Danska (39), UK (38) i Njemačka (38).

I na ovoj karti vidljiva je razlika između postsocijalističkih zemalja i onih s dugom tradicijom tržišne ekonomije. Izuzevši Italiju, zemlje koje nisu imale desetljeća socijalizma imaju osjetno duži radni vijek, a samim time i bolje preduvjete za prosperitet. Države nekadašnjeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije, s druge strane, još uvijek nisu uspjele uhvatiti priključak. Iznimke su zemlje Baltika te Češka i Slovačka, koje su postigle napredak i uspješno provele protržišne reforme, smanjile poreze i oslobodile tržište.

Osim mentaliteta, ključno je i radno zakonodavstvo. Švedska i Danska imaju jako liberalan zakon o radu koji ne propisuje minimalnu plaću niti uvjete po kojima poslodavac smije/ne smije otpustiti radnika. Takav, liberalni pristup radnom zakonodavstvu u praksi dovodi do niže stope nezaposlenosti jer što su manje administrativne i zakonske obveze od strane poslodavca, to je lakše zapošljavanje radnika. U takvoj situaciji radnik, čak i ako dobije otkaz i ostane bez posla, vrlo lako može ubrzo naći novo radno mjesto pa ne gubi vrijeme na burzi rada.




Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: