Hrvatska država najviše troši među zemljama Nove Europe

14.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska država najviše troši među zemljama Nove Europe


PIŠE Mario Nakić

Hrvatska je u 2016. godini, po udjelu državne potrošnje u BDP-u, s 47% bila 9. u Europskoj uniji. Najveći udio državne potrošnje - iznad 50% BDP-a - lani su imale Francuska (56%), Finska (55%), Danska (52%), Belgija (52%) i Austrija (51%). Kad bismo gledali i razvijene europske zemlje koje nisu članice EU, po udjelu javne potrošnje ističe se i Norveška s 51%.


Izvor: Eurostat (klikni na sliku za uvećani pregled)

Najmanji udio javne potrošnje u BDP-u imala je Irska (26%), a slijede ju Rumunjska (33%), Litva (33%) i Bugarska (34%). Među razvijenim europskim zemljama izvan EU po malenom udjelu javne potrošnje u BDP-u već poslovično se ističe Švicarska s 33%.

Ono što je posebno zanimljivo primijetiti, među europskim zemljama koje se razvijaju i pokušavaju uhvatiti priključak sa zapadnim i sjevernim dijelom kontinenta, a to su zemlje tzv. "Nove Europe", Hrvatska je prvak po državnoj potrošnji! Iza nas su i Mađarska (46%), Slovenija (45%), Slovačka (42%), Estonija (41%), Poljska (41%), Češka (39%), Latvija (37%), Bugarska, Litva i Rumunjska. To su sve zemlje koje zbog ubrzanog razvoja provode rezove u državnoj potrošnji dok Hrvatska očito to ne čini.

Hrvatska je lani uspjela smanjiti deficit (znači negativnu razliku između državne potrošnje i prihoda), ali ni to nije toliko fascinantna vijest ako uzmemo u obzir slučaj Grčke koja je u 2015. imala najveći deficit u EU, a u 2016. ga je potpuno uspjela pobijediti, pa čak i ostvariti mali suficit.

Najveći deficit između rashoda i prihoda u državnom proračunu lani su imale Španjolska, Francuska i Portugal. Zanimljivo je da je Estonija, nakon lanjske promjene vlasti, uspjela u 2016. prijeći iz suficita u deficit i lagano nam se približava (što za Estoniju znači stagnaciju). S druge strane Litva je u prošloj godini uspjela konsolidirati proračun i doći iz deficita u maleni suficit. Bugarska je pak uspjela od deficita doći na pozitivnu nulu.

Najveći suficit u Europi lani je ostvario Island, a slijede Norveška i Švicarska. Što se tiče država EU, u suficitu su Luksemburg, Švedska, Njemačka, Češka, Litva i Nizozemska. To su zemlje u kojima država manje troši nego što prihoduje. Na "pozitivnoj nuli", odnosno potpuno balansirani budžet lani su ostvarile Latvija i Bugarska.

Ovo je još jedan pokazatelj koji nam jasno govori da hrvatska vlada, unatoč određenim pomacima, i dalje ne vodi dobru, odgovornu niti razvojnu ekonomsku politiku. Budžet treba biti prije svega balansiran, država ne smije trošiti više nego što prihoduje. Također, trebamo se ugledati na druge zemlje Nove Europe koje grabe prema napretku brže od nas. Sve one se više oslanjaju na realni sektor dajući mu veću slobodu, a manje na državne financije. U Hrvatskoj, s obzirom na naš stupanj razvoja, državni prihodi i pogotovo rashodi čine prevelik udio u BDP-u.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: