Vjerojatno ste čuli priče određenih pojedinaca koje idu u smjeru neprijateljstva između Hrvatske i Srbije. Istina, ove dvije susjedne zemlje su u nedalekoj prošlosti prolazile bratimljenja i sukobe, prisilna spajanja i bratoubilačke ratove, ali ne dajte se prevariti - Hrvatska i Srbija nisu nikada bile u normalnijim i mirnijim odnosima nego danas.

Robna razmjena između dviju zemalja u konstantnom je porastu. Lani je iznosila 904 milijuna eura i porasla je u odnosu na 2015. godinu za 5 posto. Od toga se 467 milijuna eura odnosi na uvoz iz Srbije u Hrvatsku, a 473 milijuna eura je Hrvatska izvezla u Srbiju. Reklo bi se da su hrvatski i srpski gospodarstvenici nesvjesno podijelili ovu razmjenu praktički 50:50.

"Hrvatska je članica Europske unije, Srbija je članica Cefte, što donosi brojne prednosti. PKS smatra da se suradnja može proširiti i na ujedinjenje kapaciteta u komplementarnim gospodarskim granama. Tu, osim poljoprivrede, pripada i strojogradnja, energetika, kao i poboljšanje energetske učinkovitosti. U svim tim područjima moguće je povećanje zajedničkih ulaganja", rekao je Nenad Đurđević, direktor Sektora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Srbije (PKS).

Srbija je Hrvatskoj na šestom mjestu po izvozu, nakon Slovenije, Njemačke, Italije, Austrije i BiH. Hrvatska je Srbiji na osmom mjestu, što znači da je riječ o iznimno bitnim gospodarskim partnerima koji itekako dobro međusobno posluju. Kad bi se prekinula trgovinska veza između Hrvatske i Srbije, to bi bio snažan pogodak gospodarstvu obje zemlje i sigurno bi se osjetio na BDP-u.

Prema podacima Narodne banke Srbije, ukupna neto ulaganja hrvatskih građana u Srbiji u razdoblju između 2007. i 2013. godine iznosila su 324 milijuna eura, što Hrvatsku dovodi na deveto mjesto među zemljama s najvećim neto ulaganjima stranih investitora u Srbiju u promatranom razdoblju.

Na prvom je mjestu po ulaganjima Agrokor koji je u prehrambenu industriju u Srbiji uložio 614 milijuna eura i zaposlio više od 10.000 građana Srbije. Slijedi Nexe grupa u području građevinske industrije, koja je uložila 100 milijuna eura i zaposlila 528 radnika. Vindija je uložila 37 milijuna eura u Srbiju zaposlivši 357 radnika. Dodajmo tome i humanitarni angažman hrvatskih ulagača nakon velikih poplava u Srbiji 2014. godine.

Dakle, Hrvati i Srbi odlično surađuju i posluju, a poslovali bi još i više na obostranu korist da se otklone političke i carinske barijere.

Stoga bi političari s obje strane trebali malo ohladiti glave prije populističkih i opasnih izjava. Umjesto zaoštravanja odnosa, trebaju sjesti i pokušati dogovoriti kako još više olakšati prekograničnu suradnju poduzetnicima koji imaju interes ulagati u obje zemlje, zapošljavati i kreirati prosperitet koji je u interesu i jednog i drugog naroda.